Dostupni linkovi

Vlast RS ne priznaje raspisane izbore u BiH, dok ih opozicija prihvata


Prethodni lokalni izbori u BiH održani su u novembru 2020. godine, prema ranijoj verziji Izbornog zakona BiH. Fotografija: glasački listići po zatvaranju birališta, Sarajevo, novembar 2020.
Prethodni lokalni izbori u BiH održani su u novembru 2020. godine, prema ranijoj verziji Izbornog zakona BiH. Fotografija: glasački listići po zatvaranju birališta, Sarajevo, novembar 2020.

Vodeća opozicijska partija u Republici Srpskoj (RS), na oktobarske općinske izbore ide prema novim pravilima izmijenjenog Izbornog zakona države Bosne i Hercegovine (BiH), koje je vladajuća partija u tom bh. entitetu odbacila.

Srpska demokratska stranka prijavit će se na općinske izbore u BiH po pravilima koje je postavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, jedina nadležna za održavanje i provođenje izbora.

CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nedavno nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.

I dok opozicija iz RS-a najavljuje prisustvo na izborima, vladajuća koalicija, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predsjednika RS Milorada Dodika, ističe da će se lokalni izbori u tom entitetu održati "po izbornom zakonu Republike Srpske".

Ovaj zakon se trenutno nalazi pred Ustavnim sudom RS, nakon što su Bošnjaci uložili veto, a po okončanju Skupštine RS, koja je zakon donijela mimo svojih ustavnih nadležnosti.

Entiteti u BiH nemaju ni ustavnu ni zakonsku mogućnost da organiziraju izbore.

Daytonskim mirovnim sporazumom kojim je krajem 1995. zaustavljen rat, određeno je da će se formirati stalna izborna komisija s nadležnostima da provodi buduće izbore.

Ustavom BiH, također, je određeno da su državni zakoni iznad entitetskih i da se zakoni na nižim nivoima moraju prilagoditi državnim.

Na izborima će više od 3,4 miliona registrovanih birača imati priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i opštinskim vijećima.

Šta kažu vlast i opozicija nakon raspisivanja lokalnih izbora?

Predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Milićević kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će postupiti na osnovu odluke Centralne izborne komisije BiH.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, Milorad Dodik (SNSD) i Petar Đokić (SP), u Banjoj Luci, 21. 4. 2024.
Milan Miličević, predsjednik SDS-a, Milorad Dodik (SNSD) i Petar Đokić (SP), u Banjoj Luci, 21. 4. 2024.

"Niko drugi nije ni raspisao izbore nego CIK BiH i mi ćemo na njima nastupiti, bez obzira na to što su raspisani po Izbornom zakonu čije nametanje nismo podržali ni u jednom momentu", kazao je za RSE Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

Istovremeno, za SNSD, kako ističe Radovan Kovačević, državni parlamentarac i sekretar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), "ne postoje Schmidtovi zakoni u Bosni i Hercegovini".

Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, nametnuo je 26. marta izmjene Izbornog zakona BiH, koristeći Bonnske ovlasti.

Pored ostalog, uveo je nove tehnologije, te dao široke ovlasti CIK-u BiH kod imenovanja više od 12.000 članova biračkih odbora.

Cilj je, kako je kazao, smanjenje mogućnosti izbornih manipulacija.

Vlasti Republike Srpske su potom izglasale 18. aprila entitetski izborni zakon, koji zbog proceduralnih razloga još nije stupio na snagu.

Kovačević nije želio odgovoriti na pitanje hoće li SNSD prijaviti svoje kandidate za (grado)načelnike i općinske odbornike CIK-u BiH.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a i stranke Ujedinjena Srpska, koja je u koaliciji sa SNSD-om, također, se nije želio izjasniti o sudjelovanju na oktobarskim izborima koji su raspisani odlukom CIK-a BiH.

"Imaćemo vrlo brzo sastanak i o tome iznijeti zajednički stav", kazao je Stevandić za RSE, dodajući da se još ne zna kad će se predstavnici vladajuće koalicije sastati.

Što kažu u CIK-u BiH?

Za Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine nema dileme. Oni su ti koji jedini mogu raspisati izbore i po čijim će se odlukama izbori i provesti.

U danu kada su izbori raspisani, 8. maja, iz ove institucije navode da, svi oni koji u okviru odbora ne budu poštovali Izborni zakon BiH, će biti smijenjeni.

"Izborni proces u Bosni i Hercegovini nije ugrožen", poručuju iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Prethodno je Vlada Republike Srpske pozvala sve "članove organa za provođenje izbora" u ovom entitetu da podnesu ostavke.

Pet od sedam članova entitetske Izborne komisije RS-a je to učinilo sredinom aprila. O njihovim ostavkama treba odlučiti Narodna skupština RS-a na sjednici koja do danas nije zakazana.

Članovi CIK-a BiH na konferenciji za medije u Sarajevu, 8. 5. 2024.
Članovi CIK-a BiH na konferenciji za medije u Sarajevu, 8. 5. 2024.

Ostavke nisu podnijeli članovi Centralne izborne komisije BiH, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica-Prutina, koja je ranije saopćila da "ne misli postupiti po zahtjevu Vlade RS".

Izborna komisija RS je nadležna za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica i za referendum o opozivu (grado)načelnika u tom entitetu, po važećem državnom izbornom zakonu kao i entitetskom koji je usklađen državnim.

Inače, pitanje biračkih odbora je jedna od izmjena Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, a odnosi se na to da moraju biti sastavljeni od osoba koje nisu politički aktivne.

Zastupnici u Skupštini RS-a Vukota Govedarica (SDS) i Ramiz Salkić (Stranka demokratske akcije) za RSE su kazali kako su vladajući preko ostavke biračkih odbora pokušali "sabotirati" održavanje lokalnih izbora.

"Podatke o tome ko se odazvao pozivu vlade po opštinskim izbornim komisijama niko nema, ali meni se čini da nije bilo masovnijih ostavki, po onom što vidim", kazao je Govedarica.

Salkić kaže da su bojkot izbora i biračkih odbora "oprobani recepti", kao i da ne sumnja da će i vladajući na čelu sa SNSD-om sudjelovati na izborima koje raspiše CIK BiH".

Za razliku od Salkića, Ilija Trninić, banjalučki politolog koji godinama sudjeluje u nadgledanju izbora u BiH, smatra da bi proces lokalnih izbora na teritoriji RS-a mogao biti blokiran.

"Vlasti i političari su spremni na sve da bi odbranili svoje pozicije", kazao je Trninić za RSE.

On navodi da se problem neće riješiti organiziranjem lokalnih izbora, već je pitanje što će se kasnije dešavati.

Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da entitetski izborni zakon stupi na snagu usred kampanje, zbog čega će vlasti u RS-u možda pokušati pomjeriti datum izbora.

Koje su mogućnosti da entitetski izborni zakon stupi na snagu?

Izborni zakon Republike Srpske je nakon usvajanja u Narodnoj skupštini upućen u Vijeće naroda RS-a. Ovo parlamentarno tijelo čini po osam Bošnjaka, Hrvata i Srba uz četiri delegata u Klubu Ostalih.

Oni se izjašnjavaju je li neka odluka ili zakon izglasan u skupštini u suprotnosti s "vitalnim nacionalnim interesom" tih naroda.

Bošnjački delegati su 29. aprila stavili veto na zakon, a o tome krši li novi izborni zakon RS-a interes tog naroda morat će se izjasniti Ustavni sud RS-a.

Ako zakon dobije zeleno svjetlo na tom sudu, ostaje da ga potpiše i proglasi važećim Milorad Dodik, proruski predsjednik tog entiteta kojeg su, s porodicom i rukovodstvom RS-a, sankcionirale Sjedinjene Američke Države zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i korupcije.

Salkić kaže da postoji mogućnost i da će od državnog Ustavnog zakona BiH zatražiti ocjenu ustavnosti entitetskog izbornog zakona, ali to mogu učiniti tek nakon ako stupi na snagu.

Treća mogućnost je da ga poništi visoki predstavnik Christian Schmidt, koji to može učiniti i prije njegovog eventualnog stupanja na snagu.

Stroža pravila za lokalne izbore

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će provedeni prema izmjenama Izbornog zakona koje podrazumijevaju strožu, biometrijsku identifikaciju birača, "kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom".

Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa.

Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića prije ubacivanja u kutiju će biti primijenjeno u formi pilot projekta na oko 10 posto od ukupno 5.500 biračkih mjesta.

Kandidati će se prvi put prijavljivati elektronskim putem, te će prvi put kandidatura biti zabranjena osobama osuđenim za ratne zločine pred stranim i domaćim sudovima.

Proširene su nadležnosti Centralne izborne komisije i pooštrene kazne za preuranjenu kampanju, korištenje govora mržnje, širenje lažnih vijesti, i zloupotrebu djece u izbornoj kampanji.

Izbori će koštati oko 19 miliona maraka (9,7 miliona eura).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG