Dostupni linkovi

Lokalni izbori u BiH pomjereni na 15. novembar, nejasnoće oko datuma


Glasački listići za izbore u BiH, arhivska fotografija

Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini za 15. novembar, jer novac za održavanje izbora nije osiguran, rečeno je u subotu, 23. maja, na konferenciji za novinare.

“S obzirom da sredstva nisu obezbjeđena bili smo prinuđeni primjeniti odredbe (14/12) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prema kojem je CIK ovlašten donijeti odluku o odgađanju izbora”, rekla je novinarima predsjednica KomisijeVanja Bjelica - Prutina.

Prema Izbornom zakonu, ukoliko se izbori odgađaju, kako je objasila Bjelica-Prutina, oni moraju biti održani u narednih trideset dana.

Kako taj rok pada u srijedu, 4. novembra, a izbori se održavaju nedjeljom na koju pada vjerski praznik, pomjeraju se za 15. novembar.

“Prvi put se desilo da su izbori u BiH odgođeni”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije i predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", koja prati izborne procese u BiH.

Šta predviđa Izborni zakon

“Izbornim zakonom nije jasno predviđeno odgađanje cjelokupnih izbora kao što je ovaj sad slučaj”, napominje Šehić.

“Izbornim zakonom je predviđeno da se izbori mogu odgoditi ukoliko se na određenom izbornom mjestu ili izbornoj jedinici nije moguće provesti izbore na dan kad su redovni izbori. U zakonu jasno stoji da može, s tim da se ti odgođeni izbori moraju obaviti sedam dana najranije, a najkasnije mjesec dana nakon dana redovnih izbora”, kaže Šehić i dodaje da mu nije jasan datum 15. novembar, jer, kaže on, CIK je mogao organizovati izbore i prije nego što istekne mjesec dana.

Lokalni izbori su prethodno bili raspisani za 4. oktobar. No, u petak, 22. maja, istekao je rok predviđen Izbornim zakonom BiH da se osigura novac za njihovo održavanje.

Razlog je neusvajanje budžeta Bosne i Hercegovine, zbog čega je Centralna izborna komisija bila spriječena pokrenuti najvažnije procedure javnih nabavki. Za to je Centralnoj izbornoj komisiji, kako je nakon sjednice CIK-a 20. maja izjavila predsjednica Vanja Prutina- Bjelica, potrebno 170 dana.

Centralna izborna komisija je zato u subotu usvojila i Uputstvo o roku i redoslijedu izbornih aktivnosti.

"Tragali smo za alternativnim rješenjima i konsultirali se sa Agencijom za javne nabavke te smo odlučili raspisati javne nabavke na osnovu planiranih sredstava iz budžeta. Ugovor o realizaciji se može potpisati tek kada budu osigurana sredstva. Na ovo smo se odlučili cijeneći izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Danas ćemo objaviti obavještenje o javnim nabavkama", rekla je Bjelica-Prutina.

Neophodna sredstva za organizaciju izbora, prema procjenama CIK-a su 4,5 miliona eura.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine inače propisuje da se lokalni izbori finansiraju 50 posto iz budžeta BiH, a preostalih 50 posto iz budžeta lokalnih zajednica u BiH.

Zbog čega novac nije obezbijeđen

Novac za izbore još nije obezbijeđen jer Parlament BiH nije usvojio budžet za 2020. i od početka godine je na snazi Odluka o privremenom finansiranju.

Vijeće ministara BiH 24. marta usvojilo je, naime, Nacrt budžeta BiH za 2020, ali bez saglasnosti predstavnika iz Republike Spske (RS). Kako je objasnio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, oni nisu glasali zbog trenutne situacije sa pandemijom COVID-19.

Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj u četvrtak 21. maja nije bila tačka o osiguravanju sredstava za održavanje lokalnih izbora u BiH.

Postoje grupacije koje ne žele lokalne izbore: Zoran Tegeltija
Postoje grupacije koje ne žele lokalne izbore: Zoran Tegeltija

Nakon sjednici, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je novinarima kako misli da se izbori mogu pripremati i provoditi, te je tada poručio da će “sredstva za izbore biti usvojena onim rokom kako je definisano usvajanjem budžeta za 2020. godinu”.

On je naglasio da će budžet biti usvojen do kraja maja, onako kako je dogovoreno sa Predsjedništvom BiH.

“Ja sam davno rekao da unutar BiH postoje grupacije koje ne žele da se održe lokalni izbori zbog njihovog evidentnog neuspjeha koji će doživjeti na lokalnim izborima i traže različite načine ili da se prolongiraju na kraj godine ili za proljeće iduće godine, dok neke političke opcije predlažu i da se spoje za opštim izborima. Mislim da to nije moguće i pozivam Centralnu izbornu komisiju (CIK BiH) da provodi procedure vezano za izbore”, rekao je Tegeltija novinarima.

“Država nije ispunila svoju obavezu”, kaže bivši član CIK-a Vehid Šehić, komentarišući činjenicu da nisu osigurana sredstva za održavanje izbora.

“Ono što kod mene stvara zabunu je ovo odlaganje izbora, jer znamo da je u aprilu Izborna komisija uputila prijedlog dopuna Izbornog zakona da se omogući odlaganje izbora u slučaju elementarnih nepogoda i to nije prošlo parlamentarnu proceduru. Sada odjednom ne treba mijenjati Izborni zakon a onda se odlažu izbori na osnovu jednog člana koji se može ekstenzivno tumačiti, ali ako ga tumačite onda morate poštivati sve odredbe”, ocjenjuje Šehić.

OHR, OSCE, Dodik i Čović

Iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), povodom odluke CIK-a, podsjetili su sve relevantne organe, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, na njihovu zakonsku obavezu da osiguraju adekvatna finansijska sredstva za izbore.

Iz OHR-a kažu kako bi se time CIK-u omogućilo da izvrši sve pripreme za neometano i blagovremeno održavanje i provođenje lokalnih izbora, kako bi građani Bosne i Hercegovine bili u mogućnosti da iskoriste svoja zagarantovana prava u skladu sa Ustavom BiH.

“Od suštinskog je značaja da sve institucije na svim nivoima u potpunosti sarađuju sa CIK-om, kako to nalaže zakon, a kako bi se izvršila ova ključna demokratska funkcija u BiH”, naglašavaju u OHR-u.

Dan prije isteka zakonskog roka, a to je bio 22. maj, Misija OSCE-a u BiH pozvala je institucije BiH da osiguraju novac za održavanje lokalnih izbora u BiH.

OSCE je u saopštenju za javnost naglasio kako je razočaran i izjavama člana Predsjedništva BiH, te predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)Milorada Dodika, i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o “zanemarivanju demokratskih standarda” u vezi sa održavanjem izbora.

Reakcija OSCE-a uslijedila je nakon što su Dodik i Čović poslije sastanka u Istočnom Sarajevu, održanog 20. maja, izjavili da neće biti obezbjeđen novac za održavanje lokalnih izbora u oktobru ove godine, jer je, kako su ocjenili, "bilo zloupotreba prilikom izbora članova CIK-a".

"Nije ispoštovan konkurs za izbore CIK-a, nije poštovana situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani. CIK ne može raspisati izbore dok se ne implementiraju poslednji rezultati izbora", rekao je tada Dodik.

Dodik je i u petak ponovio da je protiv odgađanja lokalnih izbora, iako je, kako je rekao, Centralna izborna komisija (CIK) nelegitimna.

Opet bez izbora u Mostaru

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se svake četiri godine.

Na lokalnim izborima biraju se 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u FBiH, 7 Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta.

Prvi put birači neposredno biraju gradonačelnika Istočnog Sarajeva, nakon odluke Narodne Skupštine Republike Srpske 20. februara.

Centralna izborna komisija BiH nije raspisala izbore za Grad Mostar, kojih u tom gradu nema od 2008. godine, jer tokom više pregovora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA), koje su godinama na vlasti u Mostaru, nije postignuta saglasnost o novim izbornim pravilima za Mostar.

“Izbore za izbor vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara, Centralna izborna komisija će raspisati po sticanju neophodnih uslova”, rekla je Vanja Bjelica- Prutina.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown.

Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su tvrdile da po Ashdownovim pravilima jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na, po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, iako hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.

Izborna kampanja počinje 16. oktobra i traje do 14. novembra, kada počinje izborna šutnja.

U centralni registarski spisak upisano je 3.374.364 birača.

XS
SM
MD
LG