Godina borbe Schmidta i Zapada protiv Dodika i Rusije

2 august 2022
Predrag Zvijerac

Christian Schmidt preuzeo je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u augustu 2021. godine.

Schmidta od početka u BiH ne priznaju politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska i smatraju ga "nelegitimnim", jer su se njegovom imenovanju usprotivile Rusija i Kina.

Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir - Daytonskim mirovnim sporazumom, iz 1995. godine.

Na raspolaganju ima "Bonska ovlaštenja" kojima mu je omogućeno donošenje amandmana na ustave entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, mijenjanje i donošenje zakona, smjenjivanje izabranih funkcionera i državnih službenika. Pored toga, ima mogućnost i da im zabrani učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

20 januar 2021

Njemačka vlada nominirala Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH

Njemačka federalna vlada zvanično je potvrdila 20. januara 2021. kandidaturu Christiana Schmidta (63) za poziciju novog visokog predstavnika u BiH.

Schmidt je političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bivši ministar poljoprivrede Njemačke.

Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

On je na ovoj poziciji zamijenio Valentina Inzka (71), austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009. godine.

10 mart 2021

Skupština RS-a protiv Schmidta

Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je zaključak u kojem poziva na ukidanje OHR-a i “na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10”.

27 maj 2021

Vijeće za provedbu mira imenovalo Schmidta, Rusija protiv

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu (PIC) mira službeno su, uz protivljenje Ruske Federacije, imenovali Schmidta za sljedećeg visokog predstavnika u BiH.

Novi visoki predstavnik Schmidt: Čast raditi za budućnost ljudi u BiH

Stav političara iz entiteta RS, te Ruske Federacije i Kine, kao stalnih članica Vijeća sigurnosti UN, je da se OHR treba zatvoriti. Zemlje Zapada, te Organizacije islamske konferencije, koju u PIC-u predstavlja Turska, smatraju da OHR mora ostati sve dok vlasti u BiH ne ispune svih sedam ranije postavljenih zahtjeva za zatvaranje OHR-a (Program 5+2).

29 juni 2021

Posebna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o BiH

Rusija je ponovila da nije saglasna s imenovanjem Schmidta za novog visokog predstavnika. Sjedinjene Američke Države ponovile su kako smatraju da za imenovanje nije potrebno da sve članice budu saglasne i da Vijeće sigurnosti UN ne mora da potvrdi njegovo imenovanje. Kina je iznijela stav da se “niko ne treba miješati u unutrašnja pitanja drugih zemalja”.

22 juli 2021

UN odbacio rezoluciju o zatvaranju OHR-a

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je rezoluciju kojom se tražilo zatvaranje OHR-a, što je bio prijedlog Rusije i Kine. Rusija i Kina naknadno su izdale diplomatske note u kojima su navele da smatraju da Schmidt nije legitiman visoki predstavnik, jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Ambasada Rusije u BiH ne smatra Schmidta legitimnim visokim predstavnikom

Ambasada Kine u BiH: Imenovanje visokog predstavnika nije legitimno

1 august 2021

Zvanično preuzimanje dužnosti

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt 1. augusta je zvanično preuzeo mandat. Primopredaja dužnosti održana je 2. augusta u Sarajevu.

Schmidta u Sarajevu dočekali rusko 'ne' i zapadna podrška

9 septembar 2021

Schmidt u Beogradu s Vučićem i Porfirijem

Christian Schmidt se u Beogradu sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tada da od visokog predstavnika očekuje "nepristrasan i izbalansiran pristup".

27 septembar 2021

Potezi RS-a o povlačenju nadležnosti

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke na nivou RS-a i BiH, najavio je “povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća”.

Narodna skupština RS-a je nadležnost u oblasti odbrane prenijela na nivo BiH 1. septembra 2005. godine usvajanjem reforme odbrane.

Dodik je 12. oktobra najavio da planira povlačenje saglasnosti i za Upravu indirektno oporezivanje (UIO), Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH.

Najavljeno je da će biti proglašena neovisnost RS-a ako za pola godine ne budu vraćene nadležnosti ovom entitetu.

alt text

Ustavom BiH je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH. Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.

Ovo je šest pravno nemogućih planova koje je iznio Milorad Dodik.

28 oktobar 2021

Schmidt u Parlamentu BiH

Schmidt se obratio zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH. Usredotočio se na bojkot državnih institucija, odluke Ustavnog suda BiH, te “vraćanje nadležnosti” s BiH na entitet RS. Sjednici nisu prisustvovali predstavnici političkih stranaka iz RS-a.

3 Novembar 2021

Schmidtu nije dozvoljeno obraćanje pred Vijećem sigurnosti

Vijeće sigurnosti UN-a održalo je redovnu godišnju raspravu o BiH. Jednoglasno je produžen mandat vojne Misije EUFOR Althea koja ima zadatak očuvati mir s mandatom upotrebe sile.

Schmidtu tada nije dopušteno obraćanje zbog protivljenja Rusije i Kine kao stalnih članica.

Neslaganja Zapada i Rusije slabe autoritet visokog predstavnika u BiH

U njegovom izvještaju, čije su dijelove pročitali predstavnici zemalja Zapada, pored ostalog, navedeno je da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji veoma realna perspektiva povratka sukoba”.

8 decembar 2021

Najavio korištenje Bonnskih ovlasti

Nakon završene dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) održane 7. i 8. decembra, koju je bojkotirala Rusija, Schmidt je upozorio kako u ladici ima Bonnske ovlasti koje su mu na raspolaganju.

U pismu upućenom parlamentarcima BiH poručio je da je spreman ukinuti izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, koje je donio njegov prethodnik Valentin Inzko, ako oni sami donesu zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.

Bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, je na kraju svog mandata, u julu 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

23 decembar 2021

Schmidt prvi put o izmjeni Izbornog zakona

Schmidt je najavio da je “hitno potrebno otkloniti diskriminaciju u izbornom procesu u vezi s izborom članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamenta BiH”.

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu Sejdić-Finci, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

10 januar 2022

Schmidt o neustavnom 9. januaru - danu RS-a

Nakon proslave dana RS 9. januara, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, Schmidt je pozvao vlasti u RS-u da utvrde dan RS koji mogu proslavljati svi građani.

Uz neustavni Dan RS: Sva svjetovna i vjerska praznovanja u BiH

12 april 2022

Schmidt prvi put iskoristio Bonnske ovlasti

Schmidt je stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj, do odluke Ustavnog suda BiH.

Izmijenio je i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kojim se sprječavaju entiteti ili bilo koji drugi organi da raspolažu državnom imovinom do stupanja na snagu zakona o državnoj imovini koji bi donijela Parlamentarna skupština BiH.

Općina Neum uknjižila cijelu obalu na sebe

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

Republika Srpska proglašava i primjenjuje sporni Zakon usprkos Schmidtovoj odluci.

Schmidt je zatražio i reviziju svih propisa koji se odnose na pitanja državne imovine i javnih dobara u entitetu Federacija BiH i taj proces je započeo.

11 maj 2022

Schmidt se obraća Vijeću sigurnosti UN-a

Fokus izvještaja koji je predstavio odnosio se na “pokušaj prijenosa nadležnosti s BiH na entitet RS” i blokadi državnih institucija. Vlasti u RS-u i Milorada Dodika je optužio da ne poštuju Daytonski mirovni sporazum, te da “de facto rade na secesiji”.

7 juni 2022

Schmidt omogućio izbore u BiH 2022.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nametnuo je 7. juna odluku kojom će se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačiti 12,5 miliona maraka (oko 6,4 milion eura) za organizaciju ranije raspisanih oktobarskih općih izbora.

Schmidt je nametnuo i izmjene Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH.

Izmjenama je osigurano automatsko financiranje izbora, kao i privremeno financiranje u situacijama kada budžet BiH ne bude usvojen u budućnosti, kao što je bilo u vrijeme nametanja izmjena tog zakona.

28 juni 2022

Zatražio od vlasti u Mostaru da se uklone nazivi ulica po ustašama

Visoki predstavnik i više zapadnih ambasadora zatražili su od Gradskog vijeća u Mostaru da promijene imena ulica nazvanih po ustašama.

Gradsko vijeće 14. jula je promijenilo sporne nazive.

alt text

Isti poziv je uputio Sarajevu i Banjoj Luci.

11 juli 2022

Schmidt na komemoraciji u Srebrenici o različitim nastavnim planovima u BiH

Schmidt je na komemoraciji u Srebrenici problematičnim ocijenio što “srpska djeca u Republici Srpskoj, te djeca u Federaciji BiH, zavisno od toga da li su Bošnjaci ili Hrvati, imaju različite nastavne planove i programe iz historije, ” te najavio jači angažman na tom polju".

Christian Schmidt u nastavnim planovima u BiH

25 juli 2022

Spekulacije o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH

U javnosti se pojavio navodni nacrt odluke Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.

Dokument je izazvao osude političkih partija iz Sarajeva i višednevne proteste pred sjedištem OHR-a.

27 juli 2022

Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje. Riječ je o “tehničkim” izmjenama".

Za one “političke”, koje su se spominjale u nacrtu, Schmidt je dao rok da ih domaći političari usaglase u roku od mjesec i pol dana.

Dan kasnije, Schmidt je najoštrije osudio “ratnohuškačku poruku” koju je 26. jula lider vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović uputio na stranačkom skupu.