Vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) već 12 godinu nisu provele presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Na to je, na godišnjicu donođenja presude 22. decembra, podsjetio Dervo Sejdić, predsjednik Romskog informativnog centra Kali Sara i jedan od apelanata. rekao je da je istovremeno i "ponosan i tužan" i prisjetio se da je na čitanju presude u Strasbourgu bio sam.
"Bio sam i ostao ponosan na to što sam uspio da pred ovim sudom sjedim i slušam presudu kojom je dokazano da su Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminatorni.
Danas sam veoma ponosan i u isto vrijeme tužan, jer ova diskriminacija nije eliminirana, kad će biti nisam siguran, ali siguran sam da će moja Bosna i Hercegovina biti država njenih ravnopravnih građana kad-tad", saopćio je Sejdić.
Dodao je, kako se "iskreno nada, da će moja Bosna i Hercegovina iznjedriti neke nove i napredne ljude koji će biti okrenuti suživotu i zajedništvu, socijalnoj i političkoj ravnopravnosti građana bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku, vjersku ili političku pripadnost, boju kože i dio BiH u kojem žive".
"Doći će vrijeme kad će se čovjek vrednovati po znanju i sposobnostima, a ne po političkim ili stranačkim podobnostima", navodi Dervo Sejdić.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećem, na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i Srbin iz entiteta Republika Srpska.
Ustav je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992.
Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom iz entiteta Federacije BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke iz entiteta Republike Srpske nemaju problem s tim prijedlogom, budući da su male šanse da član državnog Predsjedništva izabran iz ovog entiteta kao jedne izborne jedinice ne bi bio Srbin.
Stranke s hrvatskim predznakom u Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran glasovima Hrvata.
Dodatno, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida, stranke iz Republike Srpske ne sudjeluju u radu institucija na nivou države, uključujući Predsjedništvo, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH.
