Dostupni linkovi

Ambasada Rusije u BiH ne smatra Schmidta legitimnim visokim predstavnikom


Ruski ambasador u Bosni Igor Kalabukhov (lijevo) i Mirsad Bešić, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini (BiH) izdala je u petak 13. avgusta diplomatsku notu u kojoj navodi kako ne prihvata Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ruske ambasade.

U noti je navedeno da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) nije formalno pristao na Schmidtovu kandidaturu i da ga zbog toga Ruska Federacija ne smatra legitimnim visokim predstavnikom.

Nijemac Christian Schmidt funkciju visokog predstavnika u BiH je preuzeo od Valentina Inzka 2. augusta, u Sarajevu.

Ambasada Rusije u BiH 31. jula obznanila je da nema namjeru sarađivati sa Schmidtom, novim visokim predstavnikom u BiH, te zaprijetila kako „oni koji to čine, rade na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a”.

Rusija je prvi put javno najavila kako neće sarađivati s nekim visokim predstavnikom, te uskratila podršku imenovanju visokog predstavnika, u ovom slučaju Schmidta, jer smatraju da Savjet bezbjednosti UN nije ovjerio Schmidtovu kandidaturu, ali i da je Kancelariju visokog predstavnika u BiH potrebno gasiti.
To su zatražili i u Rezoluciji pred Savjetom bezbjednosti UN u čemu su zajedno s Kinom ostali usamljeni, jer na glasanju 22. jula nisu dobili više nijedan glas za.

Schmidt se u svom prvom obraćanju javnosti, 4. avgusta, osvrnuo i na svoje imenovanje, rekavši kako je za njega postojala većina u Savjetu bezbjednosti UN, ali i da se uvažavaju i druga mišljenja, što njegov legitimitet ne dovodi u pitanje.

Rekao je i da namjerava da se susretne s ruskim zvaničnicima.

„Što se tiče sastanka u Moskvi još ne postoji termin i to treba shvatiti kao ponudu. Sigurno je da neću voditi voditi komunikaciju s njima preko medija“, naveo je tada Schmidt.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt sastao se 3. augusta sa dva člana Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem. Poručio je nakon sastanka kako u BiH nije došao da "sjedi, čeka i gleda", nego da bude aktivan.

Sastanku nije prisustvovao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Dodik je ranije najavio kako neće doći na sastanak u Predsjedništvo jer nema namjeru razgovarati s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.

Schmidt je dužnost preuzeo u trenutku kad bh. entitet Republika Srpska (RS) ne prihvata odluke prethodnog visokog predstavnika Inzka, a u pitanje dovodi i izbor novog visokog predstavnika.

Prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava "negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca".

Narodna skupština Republike Srpske 30. jula na posebnoj sjednici jednoglasno je, po hitnom postupku, usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.

XS
SM
MD
LG