Dostupni linkovi

Šaškor: Požari razgolitili državu


Sa stihijom su se borili malobrojni, loše opremljeni i premoreni vatrogasci

(Komentar *)

Nedavni katastrofalni požar u Hrvatskoj koji je dosegao rubna područja Splita bio je ogledni primjer nereda. Za sve osim za najodgovornije, državnu vlast. Za premijera Plenkovića sve se odvijalo "baš kako je trebalo".

Šefica države prozivala je iz inozemstva, više brinući o svom imidžu i sitnim političkim obračunima nego o građanima, pa je izazvala burnu i nedoraslu reakciju ministra obrane.

Prvi čovjek vatrogastva u Hrvatskoj, političar Hrvatske demokratske zajednice opće prakse (HDZ), potpuno se izgubio, nije znao ni činjenice nabrojati, ali je to njemu bio "rutinski požar". Gorska služba spašavanja, najbolje organizirana institucija u toj branši, dojavila je za požar nekoliko dana ranije, ali informacije nisu niti prenesene u zapovjedništva vatrogasaca.

Samo je novoizabrani gradonačelnik Splita koji je na funkciji niti mjesec dana, još nenavikao na spinove, kontrolu štete i slične komunikacijske dosjetke, pošteno priznao da stvari nisu funkcionirale.

Profesionalna ispomoć stigla je kada je sve bilo gotovo
Profesionalna ispomoć stigla je kada je sve bilo gotovo

Sa stihijom su se borili malobrojni, loše opremljeni i premoreni vatrogasci, te piloti kanadera kada je bura popustila. Nedostajalo je ljudi, vode i tehnike. Logistika skrahirala. Profesionalna ispomoć stigla je kada je sve bilo gotovo.

Samoorganizirali su se građani i nogometni navijači. Branili su svoje domove i okućnice, ali i javna postrojenja, trafostanicu, benzinsku crpku, gradsko odlagalište smeća. Pomagali vatrogasce, kuhali im, nosili osvježavajuće napitke. Elitni hotel danonoćno je otvorio svoju kuhinju za pripremanje obroka gasiteljima.

Pravo je čudo da nije došlo do veće katastrofe i ljudskih žrtava. Jer svi ti entuzijastički građani nemaju nikakvu vatrogasnu naobrazbu. Civilna zaštita se raspala. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara kazao je da se u velikim poduzećima smiju kada pokušavaju organizirati protupožarnu edukaciju.

Malo pomalo proteklih dana otkrila se sva zapuštenost jednog vitalnog sektora, ali i same države.

Sustav je prekompliciran i neefikasno organiziran, koordinacija birokratska. Državni plan protupožarne zaštite donesen je prekasno, lokalna samouprava, osobito u Dalmaciji, najugroženijem području, katastrofalno je zakazala. Godinama se ne krče šumski putovi, velika područja su nedostupna, preventive nema.

Divlja gradnja uzela je danak u potpunom izostanku protupožarnih mjera. U Hrvatskoj danas djeluje 3.525 profesionalnih vatrogasaca u 65 jedinica, 1990. ih je bilo 4.073 organiziranih u 125 vatrogasnih postrojbi. Još su drastičnije razlike u broju dobrovoljnih vatrogasaca – bilo ih je 104.000, a danas ih ima 57.000.

Uobičajeni je odgovor – danas se koriste suvremena sredstva gašenja, kanaderi i ostale zračne snage. Zaboravlja se da su prvi kanaderi nabavljeni još koncem 1960-ih i efikasno su gasili požare i tada. Bivši hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić podsjetio je ovih dana da je još neoboren svjetski rekord kojeg su tadašnji piloti kanadera postigli 1983. godine – na Hvaru su u 24 sata s jednim kanaderom izvršili 225 letova i intervencija.

Sve se odvijalo ''baš kako je trebalo": Andrej Plenković
Sve se odvijalo ''baš kako je trebalo": Andrej Plenković

Tradicija, iskustvo i znanja postoje, ali koncept je bio drugačiji – zasnivao se na komplementarnom djelovanju iz zraka i na zemlji. Profesionalno vatrogastvo, uz razvijeni i educirani sustav dobrovoljnih vatrogasnih društva, te efikasna civilna zaštita-samo se tako mogu efikasno spriječiti katastrofe.

Sustav koji se u Hrvatskoj razvija – sustav cjelovite domovinske sigurnosti postoji tek na papiru i posve je nejasno kako će se u njemu situirati protupožarna zaštita. Do tada – požari poput nedavnog u okolici Splita i dalje će se gasiti u poluamaterskim uvjetima.

Posljednji katastrofalni požar u Dalmaciji razotkrio je kolaps sustava ne samo protupožarne zaštite u Hrvatskoj već i funkcioniranja države u cjelini.

Na koncu se pretvorio u igrokaz odmjeravanja moći na relaciji šefica države – premijer. Da nije tragično bilo bi smiješno.

Igre prijestolja tradicionalna su zabava političara od kada je svijeta i vijeka. Više ili manje inteligentno, domišljato ili grubo, sa žrtvama ili bez njih, političari omeđuju svoj prostor moći ne pitajući za cijenu. Na to smo navikli. Ali to što su izveli prvi ljudi Hrvatske u trenutku kada zemlja doslovno gori, s onu je strane inteligencije. Znak je to potpunog socijalnog autizma.

Najprije je, kada je požar već bio nadomak Splita, premijer davao prigodni intervju o svojoj prvoj godišnjici na čelu vladajuće stranke. Kada je sutradan stigao u Split davao je neozbiljne izjave, negirajući i zataškavajući baš svaki problem koji je iskrsnuo.

Medije je prigodno optužio za zlonamjernost. Ministar unutarnjih poslova, predsjednik Sabora i ministar financija su iz udobne wimbledonske počasne lože promatrali finale tenisa. Predsjednica republike iz Salzburga je izrazila nezadovoljstvo što za gašenje požara nije korištena vojska. Pa se ministar obrane (koji je bio na požarištu) naljutio i tresnuo ostavku.

Predsjednica nezadovoljna što za gašenje požara nije korištena vojska
Predsjednica nezadovoljna što za gašenje požara nije korištena vojska

Onda su predsjednica i premijer rekli da ostavka ne dolazi u obzir. Predsjednica je dodala da ministar izvrće njezine riječi (što je bilo točno), a on odgovorio – da on zna što je čuo jer ima instinkt ratnika. Podsjetila ga je i da se s vrhovnim zapovjednikom ne razgovara putem medija. I na koncu je ministar povukao ostavku i otišao na odmor. Ali je u prigodnoj izjavi dao podršku samo premjeru.

Mediji i politički analitičari ovaj su verbalni rat iščitali kao zaoštravanje odnosa predsjednice i premijera. I počeli se baviti pozadinom, razlozima, nagađati budući razvoj događaja. Samodopadnu i brzopletu predsjednicu komunikacijski je nadigrao hladnokrvni premijer. Do idućeg okršaja.

A građani? U Splitu su se okupile tisuće i uputile im poruku. Svima. Elita se ogolila i iza nje je ostala pustoš, baš kao i poslije požara.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG