Obrana od Splita do Omiša

Nakon što je kasno sinoć (17.7.) vatra odbijena na vanjskim rubovima Splita, danas je požar ograničen na nekoliko lokacija na potezu od Splita do Omiša. Na terenu je 700 ljudi i 160 vozila. Zbog kritika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ostavku je ponudio ministar obrane Damir Krstičević.

Split je od ponedjeljka kasno navečer izvan opasnosti. Osamdesetak ljudi, većinom vatrogasaca je lakše povrijeđeno, a jedan je zbog opeklina zadržan na liječenju. Desetak je kuća i drugih objekata izgorjelo, većinom napuštenih. Osam evakuiranih danskih turista se vratilo u unajmljeni apartman u Podstrani, a troje starijih ljudi bit će vraćeno u Gornji Strožanac.

Bura više ne puše pa nema munjevitog širenja vatre, a kanaderi i air-tractori lete od ranog jutra i pomažu ljudima na zemlji, za razliku od prethodnog dana kada zbog jake bure nisu mogli intervenirati. Lete četiri kanadera i dva air-tractora, 700 vatrogasaca i vojnika je na terenu i 160 vozila. Tu je pomoć iz Zagreba, Koprivnice, Ogulina i Karlovca, iz Međimurja i sa Kvarnera.

Za razliku od jučerašnjih 18 kilometara vatrene fronte, danas gori na nekoliko lokacija na potezu od Omiša do najistočnijih dijelova Splita - Tugare zapadno od Omiša, Srinjine između Tugara i Žrnovnice, Strožanac na padinama Mosora u općini Podstrana. Premijer Andrej Plenković obišao je naselja koja su bila na udaru vatrene stihije, i odbija kritike da je sustav u slučaju ovog požara zakazao.

„Ja bih rekao da je sistem jako dobro funkcionirao. Jučer su na terenu bili praktički svi koji su trebali biti uključeni“, kazao je Plenković.

Iako se podigla cijela bura bijesnih komentara građana kako se reagiralo presporo i preslabo, Plenković je kazao kako je za njega ovaj požar „interesantan iz razloga što je praktički došao do kuća", te „atraktivan jer je sam Split u pitanju,“ čime je po ocjeni analitičara ozbiljno ugrozio prvo mjesto bivšeg premijera Zorana Milanovića kao šampiona bahatosti i socijalne neosjetljivosti.

Premijer Plenković otklonio je ideju da zatraži međunarodnu pomoć, pa i jutrošnju konkretnu rusku ponudu za slanjem protupožarnog aviona. Kako smo rekli, bura je prestala pa danas lete hrvatski avioni. Stanje je pod kontrolom i ostat će tako, ako opet ne krene jaka bura, razbukta požare i spusti kanadere.

Nevladina udruga Centar za mirovne studije je povodom ovog požara upozorila kako ni u upravo usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti nema ni riječi o – po njima ključnom oružju u takvim kriznim situacijama – sustavu civilne zaštite. Aktivist CMS-a Gordan Bosanac kaže kako je nakon katastrofalnih poplava u Gunji radio istraživanje o percepciji civilne zaštite.

„Ostao sam zapanjen kada sam shvatio da je u političkim elitama, među donositeljima odluka, postoji čak nekakva predrasuda da je to 'jugoslovensko' nasljeđe, i da ne treba razvijati civilnu zaštitu jer je to valjda 'općenarodna obrana i društvena samozaštita'. Čitav fokus razvoja sigurnosnog sektora u Hrvatskoj od osamostaljenja ide u stvari na to da se razvijaju Oružane snage, policija i sigurnosne službe. Ovaj segment je ostao na marginama, i danas se nosimo s tim posljedicama, jer nemamo sustav civilne zaštite“, kazao je Bosanac.

Predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović prozvala je vojsku da je trebala ranije izići na teren.

„Moje je osobno mišljenje da je vojska mogla izići na teren i ranije, jer iako oni nisu ni obučeni ni opremljeni kao vatrogasci za gašenje požara, ipak mi se čini da je opseg požara bio takav da je doista trebala svaka ruka.“

Ministar obrane Damir Krstičević na to je ponudio ostavku, što je predsjednica otklonila.Kao ministru i potpredsjedniku Vlade njemu je nadređen premijer Andrej Plenković, a ne predsjednica.

Čini se međutim da je predsjednica htjela za kašnjenje vojske na teren prozvati ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragana Lozančića, koji po postojećim propisima treba pozvati vojsku u takvim situacijama. Plenković je pojasnio da je takav usmeni dogovor napravljen jučer u 15.30 minuta i da je sve provedeno kako treba. Lozančić je bio ravnatelj Sigurnosno-obavještajne službe (SOA) u vrijeme kada je kontroverzni nogometni menadžer Zdravko Mamić bio pod mjerama prisluškivanja zbog sumnje na korupciju i utaje poreza velikih razmjera. A kako se predsjednica tada intenzivno družila s Mamićem, slušalo se i njene razgovore s Mamićem.

Ona je potom intenzivno tražila njegovo razrješenje, s optužbom da je nije izvijestio da je Mamić pod mjerama, i nakon tri mjeseca njenog pritiskanja, Lozančić je svibnja prošle godine dao ostavku. Kako se radi o kvalitetnom i perspektivnom kadru, za njega je nađena ova nova funkcija Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovne uprave za reakcije u kriznim situacijama.