Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Reporteri bez granica: Političari potiču mržnju prema medijima


Nikada nije bilo toliko mnogo zemalja koje su crne boje na karti slobode tiska, navode Reporteri.

Ovogodišnji izvještaj organizacije Reporteri bez granica o medijskim slobodama u svijetu pokazuje rastuću netrpeljivost prema novinarima. Najčešće su politički lideri oni koji potiču otvorenu mržnju prema medijima, a autoritarni režimi nastoje progurati svoju viziju novinarstva što je prijetnja demokracijama u svijetu, ističe se u izvještaju. Kao i prošle godine najslobodniji mediji su u Norveškoj, a najneslobodniji u Sjevernoj Koreji. Među zemljama u Evropi u kojima je izuzetno pogoršana sloboda medija, najveći pad od država regije zabilježila je Srbija koja je pala za deset mjesta.

Od zemalja zapadnog Balkana, Srbija je doživjela najveći pad (76. mjesto), dok su sve druge zemlje napredovale za nekoliko mjesta. Makedonija je najlošije plasirana, nalazi se na 109. mjestu, ali je u odnosu na prošlu godinu skočila dva mjesta. Za tri mjesta su napredovale Crna Gora i BiH, Hrvatska za pet, a Kosovo je napredovalo za četiri mjesta.

Pod vlašću Aleksandra Vučića (na fotografiji) Srbija nebezbjedna za novinare
Pod vlašću Aleksandra Vučića (na fotografiji) Srbija nebezbjedna za novinare

"Pod vlašću predsjednika Aleksandra Vučića, Srbija je postala zemlja u kojoj nije sigurno biti novinar. Ovo je jasno iz alarmantnog broja napada na novinare koji nisu istraženi, riješeni ni kažnjeni, kao i iz agresivnih kampanja koje provladini mediji vode protiv istraživačkih novinara", navodi se u izvještaju i dodaje da iako želi da postane članica EU, Srbija nikako ne uspijeva ispuniti evropske standarde medijskih sloboda.

"Hrabri novinari nastavljaju da prate opasne teme poput kriminala i korupcije, ali su one objavljene samo na internetu i imaju ograničen domet. Dosluh političara i medija, visok nivo koncentracije vlasništva i nedostatak pluralizma u štampanim i elektronskim medijima su takođe razlozi za brigu", naveli su Reporteri bez granica u izvještaju o slobodi medija za 2018. godinu.

U BiH (62. mjesto) polarizirana politička klima obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, svakako nije pogodno okruženje za slobodu medija. Uređivačka politika vrlo često je odraz etničkih podjela, a govor mržnje je sve očitiji, kaže se u Indeksu o slobodi medija Reportera bez granica. Novinari su meta napada, kako zbog svog etničkog porijekla, tako i zbog onoga što pišu. Vlasništvo nad medijima također nije transparentno, a novinari vrlo često rade na ugovorima i slabo su plaćeni, upozoravaju Reporteri bez granica.

Kosovski mediji (78. mjesto) su suočeni sa izravnim ili posrednim političkim miješanjem, financijskim pritiscima, a medijska vlasništvo je koncentrirano. Novinari koji kritiziraju vlast često su optuženi da su “izdajnici" ili “simpatizeri Srbije". Tako je na primjer, premijer Ramush Haradinaj, samo nekoliko dana nakon formiranja koalicijske vlade u septembru 2017. novinare nazvao “nepismenim" i savjetovao im da “ponovno krenu u školu". Vodeći istraživački novinari su bili napadnuti jer su kritizirali vladu i njihove saveznike. I na Kosovu su vidljive etničke podjele, gdje je često vrlo teško vidjeti Albance koji zajedno rade sa srpskim novinarima u duhu suradnje", piše u izvještaju.

Protesti protiv političkih pritisaka na javni servis Crne Gore
Protesti protiv političkih pritisaka na javni servis Crne Gore

Vlasti u Crnoj Gori (103. mjesto) pojačale su pritisak na javni RTV servis, RTCG, kako bi promijenili nezavisnu uređivačku politiku i na ključna mjesta postavili pristalice vladajuće Demokratske partije socijalista. Novinarima se i dalje prijeti, a ni jedan slučaj napada na novinare u prošloj godini nije riješen. U nekim slučajevima sud i tužilaštvo vrše pritiska na novinare kako bi im otkrili izvore informacija. Autocenzura i sigurnost novinara i dalje su najveći izazovi. Iako kleveta od 2011. više nije kriminalno djelo, tužbe protiv nezavisnih novinara i medija i dalje su uobičajene. Medijske organizacije se bore sa ekonomskim problemima, dok one bliske vlastima imaju plaćene oglase. Jovo Martinović, istraživački novinar koji je optužen za trgovinu drogom, pušten je iz zatvora početkom 2017. ali još čeka ishod suđenja, upozoravaju u ovogodišnjem izvještaju Reporteri bez granica.

U Makedoniji (109) sistematski napadi na novinare okončani su s erom Nikole Gruevskog i njegove stranke VMRO nakon gubitka izbora u junu 2017. Tokom desetogodišnje vlasti Gruevski je uspostavio takvu kontrolu nad medijima kakva nije postojala nigdje na Balkanu i mnogi opozicijski mediji su se ugasili. Ipak, upozorava se u izvještaju, nacionalni radio i tv i dalje služe VMRO. Pad Gruevskog doveo je do manje kontrole vlasti nad medijima. Treba vidjeti da li će se situacija poboljšati, no nema naznaka o boljim plaćama novinare ili o sigurnosti posla.

Za Hrvatsku (69) se naglašava da su novinari koji pišu o korupciji, organiziranom kriminalu i ratnim zločinima i dalje u izloženi zlostavljanju. Za uvredu državnih simbola, himne ili zastave zatvorska kazna može biti i do tri godine. No, jedan od najvećih problema je kontrola vladajućih struktura na javnom servisu – Hrvatskoj radio-televiziji, dodaje se u izvještaju Reportera bez granica.

Klima mržnje stalno je vidljivija u Indeksu Reportera bez granica, kojim se procjenjuje razina slobode medija u 180 zemalja svijeta svake godine. Neprijateljstvo prema medijima političkih vođa više nije ograničeno isključivo na autoritarne zemlje kao što su Turska (157) i Egipat (161), gdje je "medijska fobija" toliko izražena da se novinari rutinski optužuju za terorizam, a svi oni koji ne nude lojalnost režimu se zatvaraju.

SAD pod vlašću Donalda Trumpa nastavljaju pad na ljestvici slobode medija
SAD pod vlašću Donalda Trumpa nastavljaju pad na ljestvici slobode medija

Sve je više i više demokratski izabranih čelnika koji medije ne vide kao temelj demokracije, nego kao protivnika prema kojem otvoreno pokazuju svoju odbojnost. Sjedinjene Države, zemlja u kojoj Prvi ustavni amandman garantira slobodu medija, ponovno su pale u indeksu i ovoga puta su se spustile za dva mjesta - na 45. poziciju.

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je novinare "neprijateljima naroda", čime se nekada davno služio i sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin.

Linija koja razdvaja verbalno nasilje od fizičkog sve je tanja. Na Filipinima (134) predsjednik Rodrigo Duterte ne samo da neprestano vrijeđa novinare, nego ih je upozorio da "nisu zaštićeni od atentata".

U Indiji (138), govor mržnje usmjeren ka novinarima pojačava se na društvenim mrežama zahvaljujući vojsci trolova koje plaća premijer Narendra Modi.

U svakoj od ovih zemalja barem su četiri novinara hladnokrvno ubijena u razdoblju od godinu dana.

Verbalno nasilje od strane političara protiv medija također je u porastu u Evropi, iako je to regija koja najviše poštuje slobodu medija.

U Češkoj (s 11 se spustila na 34 mjesto), predsjednik Miloš Zeman pojavio se na konferenciji za medije s lažnim kalašnjikovom na kojemu je pisalo "za novinare".

Svijeće za ubijenu novinarku Daphne Caruana Galizia na Malti
Svijeće za ubijenu novinarku Daphne Caruana Galizia na Malti

U Slovačkoj (27), premijer Robert Fico nazvao je novinare "prljavim antislovačkim prostitutkama" i "idiotskim hijenama". Slovački novinar Ján Kuciak ubijen je u svojoj kući u februaru 2018., samo četiri mjeseca nakon što je novinarka s Mlate Daphne Caruana Galizia ubijena bombom koja je bila postavljena ispod njenog automobila. Oboje su istraživali korupciju, veze kriminala i vlasti.

U ovogodišnjem indeksu, Norveška je prva drugu godinu za redom, a slijedi - kao i prošle godine - Švedska.

Iako tradicionalno poštuju slobodu medija, nordijske zemlje također su pogođene općim trendom pada slobode medija.

Finska, koju je potresao slučaj propitivanja povjerljivosti novinskih izvora, pala je na četvrto mjesto i bivšu treću poziciju je prepustila Nizozemskoj. S druge strane indeksa, Sjeverna Koreja (180) još uvijek je posljednja.

Indeks također odražava sve veći utjecaj "snažnih" i suparničkih modela. Vladimir Putin, Rusija (148) širi svoju propagandnu mrežu putem medija kao što su Russia Today i Sputnik, dok Kina (176) pod Xi Jinpingom „izvozi“ svoj čvrsto kontrolirani informativni model u Aziju.

Njihovo neumoljivo suzbijanje kritika i neslaganja pruža potporu drugim zemljama pri dnu indeksa kao što su Vijetnam (175), Turkmenistan (178) i Azerbajdžan (163).

Kada nije despot, tu je rat da pomogne zemljama pretvoriti vijesti i informacije u takozvane crne rupe; zemlje kao što je Irak (160), koje su ove godine pridružile onima na samom dnu Indeksa gdje se situacija klasificira kao "vrlo loša“.

"Nikada nije bilo toliko mnogo zemalja koje su crne boje na karti slobode tiska“, navode Reporteri.

Gotovo dvije trećine država u postsovjetskom dijelu svijeta se nalaze ispod 150 pozicije i nastavljaju padati. Bliski istok i Sjeverna Afrika su također regije u “slobodnom padu".

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG