Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Putinove ustavne igre 


Ruski predsjednik Vladimir Putin

Autor: Matthew Luxmoore Priredila: Una Čilić

Govor naciji, ustavne izmjene, ostavka vlade i novi premijer. Zadnja dva dana, ruska politička scena doživljava previranja, no jedna stvar ostaje ista: Vladimir Putin je već dvije decenije lider Ruske Federacije. Posljednja dešavanja ponovo pokreću pitanje šta će biti nakon što završi njegov predsjednički mandat 2024. godine i na koji način mu predložene ustavne promjene mogu pomoći da ostane na vlasti.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin neočekivano najavio niz ustavnih izmjena tokom svog obraćanja parlamentu 15. januara, Georgi Satarov (Georgy Satarov) nije imao sumnji da ta objava krije tajne motive.

Bivši saradnik prvog ruskog predsjednika Borisa Jeljcina (Boris Yeltsin) sa početka 90-ih godina, Satarov je bio jedan od autora ustava Rusije usvojenog 1993. godine.

I dok priznaje da je dokument zreo za promjene, ipak sumnja da je krajnji cilj Putinovog prijedloga da mu se omogući da ostane na čelu Rusije nakon što njegov posljednji predsjednički mandat završi 2024. godine.

"Ovo je početak projekta tranzicije moći", kaže Satarov u telefonskom razgovoru za engleski servis Radija Slobodna Evropa. "Promjene ustava koje je Putin predložio imaju još jedan cilj: da se osigura stabilnost i izvodivost te promjene“.

Putin nakon Jeljcina

Krvava politička borba napravila je put za usvajanje postojećeg ruskog ustava 1993. godine. Borba za vlast između Jeljcina i parlamenta, odlučnog da ga zaustavi okončana je tek kada je vojska provalila u zgradu parlamenta kako bi uhapsili lidere otpora. U tim sukobima, 200 ljudi je poginulo.

Ali, ustav, inspirisan, među ostalim i francuskim ustavom, na kraju je usvojen kroz referendum sa odredbama koje ograničavaju predsjednički mandat na dva uzastopna služenja.

"Ustav je kontradiktoran", kaže Viktor Šeinis (Viktor Sheinis), jedna od od autora dokumenta.

"Omogućava proširenje ovlasti predsjednika, izvršne vlasti, zakonodavstva i sudstva."

Putin, koji je zamijenio Jeljcina 2000. godine, odstupio je 2008. godine sa dužnosti predsjednika nakon dva uzastopna mandata, da bi ga zamijenio tadašnji premijer Dmitri Medvedev. No prije no što je Medvedev napustio predsjedničko mjesto u korist Putinovog povratka 2012. godine, promijenio je ustav kako bi predsjednički mandat bio produžen na šest godina.

Ruski predsednik Boris Jeljcin, rukuje se sa Vladimirom Putinom, tadašnjim šefom Federalne službe bezbjednosti Rusije (FSB) 6. jula 1999.
Ruski predsednik Boris Jeljcin, rukuje se sa Vladimirom Putinom, tadašnjim šefom Federalne službe bezbjednosti Rusije (FSB) 6. jula 1999.

Izmjena je omogućila Putinu, koji je 2018. godine izabran po četvrti put za predsjednika Rusije, da ostane na vlasti do 2024. godine i time postane, nakon Josifa Staljina, ruski lider sa najdužim vijekom na vlasti.

No, time je ostalo otvoreno pitanje, šta će uslijediti nakon 2024. godine?

Putinova politička budućnost nakon što završi njegov četvrti predsjednički mandat postala je jedna od ključnih političkih misterija u Rusiji nakon njegovog posljednjeg izbora na predsjedničku poziciju 2018. godine. Zvaničnici su ubrzo krenuli sa nagovještajima mogućnosti izmjene ustava.

"Naš ustav ima nedostataka", napisao je Valeri Zorkin, predsjednik Ustavnog suda u oktobru 2018. godine. "Oni uključuju nedostatak odgovarajuće ravnoteže u sistemu promjena, pristrasnost u korist izvršne vlasti i nejasnu raspodjelu ovlasti između predsjednika i vlade".

Govor naciji

Sam Putin bio je nedorečen u vezi sa tim pitanjem, sa nagovještajima prošlog decembra da bi ustav mogao biti izmjenjen kako bi se promijenila klauzula koja kaže da niko ne može služiti dva uzastopna mandata. Dvosmisleni komentari tokom godišnje konferencije za novinare u Moskvi, doveo je Ruse do burne debate o mogućim izmjenama ustava.

Tek nakon tradicionalnog, šesnaestog po redu, obraćanja naciji u parlamentu, ruski predsjednik je okončao spekulacije.

Njegov prijedlog za ustavnim izmjenama, koje će se naći na glasanju nekad prije početka maja, uključuju davanje novih moći ruskom parlamentu da imenuje premijera zemlje te jačanje uloge Državnog vijeća, obično ceremonijalnom tijelu koje vodi Putin.

Par sati nakon najave o izmjenama, Dmitri Medvedev, do tada premijer zemlje, dao je ostavku, te je užurbano i zamijenjen Mihailom Mišustinom, šefom porezne službe.

Medvedev je zatim imenovan za zamjenika predsjedavajućeg Sigurnosnog vijeća, još jednog tijela koje vodi Putin. No ovo imenovanje pokrenulo je komentare da bi Sigurnosno vijeće moglo da bude novi centar moći nakon 2024. godine.

"Putin želi da se osigura da će budući predsjednik nastaviti slijediti njegove politike, ali također želi ostati uključen u odlučivanje" kaže Tatjana Stanovaja (Tatyana Stanovaya) iz moskovskog Carnegie Centra. Ona također odbacuje ideju da Putin planira povratak na premijersku poziciju.

Prema novim pravilima Stanovaja kaže da će premijer ovisiti o parlamentu.

"I predsjednik će biti u mogućnosti da smjeni premijera. Putin ne bi sebe izložio takvom riziku." Dodaje da nakon predsjedničkog mandata i bavljenja međunarodnom politikom, Putin neće željeti da se vrati dnevnoj politici.
Umjesto toga, Putin bi se mogao osloniti na vođenje ojačanog Državnog vijeća smatra Stanovaja.

"Putin će morati izabrati nasljednika, i ovom nasljedniku će trebati prostor za rad", kaže Stanovaja i dodaje da će Putin ipak željeti zadržati svoj uticaj na položaj.

Medvedev je bio posmatran kao 'čuvar mjesta' kada je zamijenio Putina 2008. godine, štićenik koji je imao malo stvarne moći. No ova dva lidera sukobila su se javno 2011. godine zbog odluke Rusije da ne uloži veto na rezoluciju Ujedinjenih nacija o vazdušnim napadima koalicije na Libiju.

Nakon povratka na predsjedničku poziciju, Putin je poništio brojne inicijative Medvedeva.

"Kako bi izbjegao sukobe sa budućim nasljednikom, kao što je imao sa Medvedevom, Putin želi postaviti mehanizme koji će obavezati budućeg predsjednika da se po pitanju značajnih odluka, složi sa njim", kaže Stanovaja. Korištenje liderske pozicije u pojačanom Državnom vijeću ili Sigurnosnom vijeću bi mogao biti odgovor.

Satarov koji je i dalje uključen u politiku kao predsjednik antikorupcijske organizacije u Moskvi, priznaje da bi ustav mogao biti poboljšan. No strahuje od načina na koji bi propusti u ustavu mogli biti iskorišteni za političku dobit.

"Postoji neravnoteža moći u ustavu, ali ne bi trebala biti izmjenjena na način na koji je Putin predložio. To nema nikakve veze sa bilo kakvom prirodnom ili logičnom političkom idejom. To ima veze samo sa konkretnim političkim projektom", kazao je.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG