Dostupni linkovi

Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj 11 kandidata?


Do izbora u Hrvatskoj je manje od 20 dana (ilustrativna fotografija)
Do izbora u Hrvatskoj je manje od 20 dana (ilustrativna fotografija)

U ponoć ističe rok u kome svi koji se žele kandidirati na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj trebaju predati kandidature i potrebnih 10.000 potpisa potpore. Sedam ih je predalo, a još četvero ih se očekuje do kraja dana.

Predsjednik ili predsjednica ima u hrvatskom političkom sustavu vrlo male ovlasti. Analitičari kažu da je dosadašnja neslužbena, ali žestoka izborna kampanja bila – promašena. Do izbora je manje od 20 dana.

Pjevač i kandidat desnice Miroslav Škoro i kandidatkinja HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica), aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predali su danas kandidature i prikupljene potpise Državnom izbornom povjerenstvu. Škoro je nakon predaje potpisa kazao da očekuje pobjedu već u prvom krugu izbora 22. prosinca i ustvrdio da hrvatski građani žive u dvostranačkom strahu, što valja promijeniti.

„Pozivam sve da već 22. prosinca u prvom krugu razbijemo taj strah. A nakon toga pozivam da Vlada – s obzirom da će gospođa Grabar Kitarović izgubiti ove izbore – podnese ostavku, da se raspusti Sabor i da okrenemo novu stranicu u hrvatskoj demokraciji“, poručio je Škoro.

Aktualna predsjednica donijela je potpise i kandidaturu praćena kompletnim vrhom HDZ-a, a premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, koji je i sam nosio jednu kutiju sa potpisima, komentirao je Škorin poziv.

„Budući da će on izgubiti, ja mislim da se svatko treba baviti svojim poslom. Mi ćemo se baviti odgovornim poslom vođenja države, a on neka se bavi svojom profesijom“, odgovorio je Plenković Škori, čiji su nosači zvuka prodani u stotinama tisuća primjeraka.

Prema najsvježijem, desetak dana starom istraživanju Nove TV, aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi sa 32,4 posto, kandidat oporbenih socijaldemokrata Zoran Milanović ima 21,9 posto, Miroslav Škoro 17,3 posto, a antisistemski bivši sudac Mislav Kolakušić 7,4 posto. Potpora pada svima osim Kolakušiću, kojem blago raste.


Iako kampanja službeno nije ni započela, ona se već nekoliko mjeseci žestoko vodi. Međutim, po ocjeni političkog analitičara Žarka Puhovskog za RSE, ona je - potpuno promašena.

“Promašena je jer se u njoj mogu davati dvije vrste obećanja, jer bez obećanja nema kampanje. Ta obećanja su ili besmislena, ili protuustavna. Trećega nema. Jer ljudi koji se kandidiraju više-manje ipak znaju - ako nisu sasvim izvan svijeta - da neće imati nikakve ovlasti kada i ako budu izabrani. Prema tome, kampanja se ne vodi oko izbora predsjednika, već se vodi oko pitanja hoće li Plenković ostati predsjednik HDZ-a ili ne. Sve drugo je trećerazredno pitanje,“ ocjenjuje Puhovski.

On dodaje da je Plenković uspio dogovorom sa sindikalnim liderima prekinuti štrajk prosvjetara, ali da je dio nastavnika i profesora sada radikaliziran zbog pristajanja sindikalnih lidera na kompromis.

„I to je po mom sudu novi glasački bazen za Škoru i Kolakušića. No još uvijek mi se čini da je Kolinda Grabar Kitarović, unatoč svim pokušajima da si puca u nogu, u prednosti i da u drugom krugu treba očekivati nju i Milanovića, koji sigurno ulazi u drugi krug“, kaže Puhovski.

On međutim dodaje da bi Milanović imao šanse za pobjedu u drugom krugu samo u slučaju da dođe do takvog međusobnog „šamaranja“ među kandidatima s desnice da više od 10 posto desnih biračica i birača – dakle onih koji su bili za kandidata koji ne bi ušao u završni krug – zbog povrijeđenosti odluči ne sudjelovati u drugom krugu, i tada bi – vjeruje Puhovski – ljevica imala šanse.

Svoje kandidature i prikupljene potpise predali su Kolinda Grabar Kitarović (231.000 potpisa), Zoran Milanović (78.000 potpisa), Miroslav Škoro (70.000 potpisa), Mislav Kolakušić (15.000 potpisa), bivši pravaš Anto Đapić (13.000 potpisa), nezavisni kandidat s potporom liberalnog HSLS-a Dejan Kovač (16.000 potpisa) do sada nepoznati Nedjeljko Babić (14.000 potpisa), kandidatkinja izvanparlamentarne lijeve Radničke fronte Katarina Peović (također 14.000 potpisa), bivši lider protestnog Živog zida Ivan Pernar (15.000 potpisa), predsjednica izvanparlamentarne stranke lijevog centra Start Dalija Orešković (11.000 potpisa) i režiser Dario Juričan 13.000 potpisa), kojem je nakon pravne bitke ipak uspjelo da promijeni ime u Milan Bandić, ali to nije službeno dok se ne provede postupak. Kandidaturu je predao i potencijalni nezavisni kandidat Slobodan Midžić koji je uz kandidaturu donio i svega jedan od 10.000 zakonom propisanih potpisa – svoj vlastiti.

U sljedećih 48 sati Državno izborno povjerenstvo provjerit će kandidature i prikupljene potpise i objaviti službeni popis kandidata na predsjedničkim izborima. Prvi krug održava se u nedjelju 22. prosinca a vrlo vjerojatni drugi krug 5. siječnja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG