Misija Evropske unije i kancelarija Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini započeli su projekat "Kvalitetno obrazovanje u multietničkim sredinama" koji ima za cilj smanjenje segregacije u školama u BiH. No, hoće li nakon 23 godine od rata ovim projektom uspjeti napraviti pomake u ujedinjenju dvije škole pod jednim krovom ili uspjeti podići svijest političarima kojima je nacionalna ideologija važnija od kvaliteta obrazovanja?
Srednjoškolac Haris Bukarić iz Gornjeg Vakufa / Uskoplja, podijeljenog gradića u srednjoj Bosni, opisao je kako to izgleda ići u školu koja je u kategoriji "dvije škole pod jednim krovom":
"U školi oni su na jednom spratu mi na drugom, van škole imaju svoje kafiće, mi svoje, oni imaju svoju stranu ulice mi svoju. U posljednjih par godina stvarno nisam vidio dvoje ili troje ljudi hrvatske nacionalnosti. Kad i želimo stupiti u kontakt ima neki strah u nama, tako da dosta ljudi još živi u ratnom okviru."
U Federaciji BiH postoji više od 30 škola u kojima su učenici različitih nacionalnosti podijeljeni, ne samo po spratovima nego i po smjenama, da se ne sreću.
Fenomen dvije škole pod jednim krovom uvela je, odmah nakon rata, međunarodna zajednica kao prijelazno rješenje koje je trebalo ohrabriti povratak stanovništva, no ni nakon 23 godine vlasti u BiH ne žele uvesti integrisano obrazovanje. Ogromna šteta je već učinjena, kaže učenik Katoličkog školskog centra u Travniku Andrej Jovičić.
"Fenomen ‘dvije škole pod jednim krovom’ nastao je kao privremeno rješenje nakon rata, ali to privremeno rješenje uskratilo je stotine i stotine srednjoškolaca još toliko ljubavi prijateljstava i suradnje. Moja djeca i moji unuci će vjerovatno imati dvije pošte pod jednim krovom, dvije ambulante pod jednim krovom i dvije policijske stanice pod jednim krovom", kaže Jovičić.
S druge strane, u Republici Srpskoj najavljuju da od naredne školske godine uvode nastavni plan i program iz Srbije kako bi zaštitili "nacionalni identitet srpskog naroda" obrazložio je direktor Pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović.
Riječ je o entitetu koji osporava naziv jezika Bošnjacima - bosanski jezik - zbog čega povratnička djeca u dvije opštine nisu ni pohađala školu, dok nije otvorena improvizovana škola po nastavnom planu i program iz Federacije.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz podsjeća da je obrazovanje u BiH isključivo političko pitanje i da je nacionalistička ideologija bitnija od kvaliteta obrazovanja:
"Taj potez ima za cilj da se formira homogeni srpski identitet, bez obzira na njegove regionalne uslovljenosti i razlike u regionalnim identitarnim procedurama. Time se bosanski Srbi i Hrvati sržno izvlače iz prostora Bosne, njihovog kulturološkog naslijeđa i njihove bosanske tradicije", ocjenjuje Kazaz.
Evropska unija, kako je u posljednje vrijeme ponovo pojačala svoj angažman na Zapadnom Balkanu, u svoju strategiju je između ostalog uvrstila preporuku da zemlje regije trebaju raditi na na pomirenju, smanjenju diskriminacije i primjenjivati konvencije o ljudskim pravima.
Odobren je i projekat EU i Vijeća Evrope čiji je cilj kvalitetno obrazovanje u multietničkim društvima i za regiju i za BiH posebno.
Zamjenik šefa delegacije EU u BiH Kaldun Sino podsjetio je da su na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine usvojeni zaključci kojima se osuđuje svaka vrsta politizacije u školstvu, diskriminacija i segregacija te naglasio da na to stalno podsjećaju političare u Bosni i Hercegovini:
"Etnička različitost je bogatstvo, a ne prijetnja. I ovaj projekat će se posebno fokusirati na borbu protiv diskriminacije i segregacije u školstvu", pojasnio je.
Zorica Lešić, voditeljica projekta "Kvalitetno obrazovanje u multietničkim društvima", Vijeća Evrope u Sarajevu, objasnila je kako je projekat zamišljen:
"Prvo ćemo procijeniti kakvo je stanje po pitanju segregacije u školama. Imaćemo 10 pilot škola sa kojima ćemo raditi. Napravićemo fokus grupe sa nastavnicima, đacima, roditeljima i resornim ministrima. Na osnovu toga napravićemo Mapu puta kako da se prevaziđe segregacija u školama u BiH."
Lešić napominje da je Vijeće Evrope kroz regionalni projekat borbe protiv diskriminacije uključilo i neke škole u Bosni i Hercegovini, što je djelimično doprinijelo da se djeca u nekim sredinama, poput Jajca, izbore za školovanje bez segregacije.
Facebook Forum