„Neophodno je provesti u ustavne reforme koje bi omogućile provedbu svih relevantnih presuda Suda za ljudska prava, ali i unaprijedili provođenje izbornog procesa“ istakao je američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer, nakon susreta s članovima Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH), održanog u ponedjeljak 5. juna u Sarajevu.
Razgovorima je pristustvovala i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst, kao i ambasador Sjdinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Eric Nelson i šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler.
Palmer je ocijenio kako je 2021. godina u kojoj treba da se uvedu promjene jer su, kako je naveo u samom sistemu „uočene brojne potrebe za reformom, od transparentnosti i promjena kako bi se unaprijedio sistem za naredne izbore” na kojima se mora poboljšati pravičnost i transparentnost.
Pozvao je interresornu radnu grupu da uz pomoć Centralne izborne komisije BiH, ali i civilnog sektora nađe rješenje kako bi se na narednim, Općim izborima koji u BiH trebaju biti održani iduće godine poboljšala „pravičnost i transprentnost“.
Interresorna radna grupa formirana je nakon poziva Komiteta ministara Vijeća Evrope bosanskohercegovačkim vlastima da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi se osiguralo da se izbori 2022. godine održe u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Također ih je upozorio da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće poduzimanje novih radnji kako bi se „osiguralo da tužena država u potpunosti i efikasno poštuje svoje obaveze koje proizlaze iz presuda Suda“.
Interresornu grupa za izmjenu Izbornog zakona čini po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i tri predstavnika Vijeća ministara BiH.
Asimetrično rješenje neprihvatljivo za SDA, za RS svaki model prihvatljiv
Dok su međunarodni zvaničnici nakon susreta sa članovima Interresorne radne grupe naveli kako kako je neophodno postići dogovor i da on treba odražavati suštinske promjene, nakon što su napustili salu, članovi grupe su novinarima predočili potpuno različite stavove o tome kako se ovaj proces treba odvijati.
Član Interesorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Bariša Čolak, kadar HDZ BiH, naveo je kako nije moguće očekivati da radna grupa sama riješi ovo pitanje. Rješenje, smatra Čolak, treba ići u pravcu otklanjanja diskriminacije utvrđene presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, te Ustavnog suda BiH.
"Nama svaki model, bio on izravan ili neizravan, bio on simetričan ili asimietričan odgovara, bitno je da dođe do legitimnog izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da i Hrvati kao najmalobrojniji narod imaju mogućnost izabrati svog člana Predsjedništva kao što to imaju Bošnjaci i Srbi. Koji će se model primjeniti apsolutno je manje bitno“, navodi Čolak.
O asimetričnom modelu za predsjednicu Intereseorne radne grupe Almu Čolo ne može biti ni govora.
„Smatram da u jednom organu ne možete imati asimetričan izbor članova Predsjedništva. Jednog da birate direktno iz RS, time je njegov legalitet i legitimitet jači, a dvojicu da birate indirektno da li u Parlamentu FBiH ili državnom Parlamentu. To po nama (SDA) nije prihvatljivo“, kaže Čolo.
Smatra da se moraju tražiti druga rješenja, pošto postoji opasnost od daljih podjela.
„Dvije izborne jedinice, zbog shvatanja u javnosti, su jako opasne, jer po našem mišljenju (SDA) nekako asociraju na treći entitet. Formirati etničke izborne jedinice vodi u dalje podjele“, navodi Čolo.
Za još jednog člana Interesorne grupe, Sredoja Novića, kadra Dodikove stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) način na koji se počelo ne asocira na dogovor, pošto je, kako kaže, u ovom tijelu na sceni zastupanje tvrdokornih političkih stavova, a ne pronalaženje rješenja.
„ Republici Srpskoj sigurno ne smeta ni asimetričan ni simetričan izbor članova Predsjedništva. Zašto je to uopšte problem? Kada će se ukinuti prefiks „Srpski“ i nećemo reći da se bira u RS član Predsjedništva Srbin, već je dovoljno samo reći da se u RS bira jedan član.I ko to može reći da to nije demokratija? Ko to kaže da se i on ne može kandidovati? Drugo je što ne može proći, ne mogu ni ja kroz brojna vrata“, kazao je Nović.
Komšić: Asimetrija nije prihvatljiva
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon susreta s sa Palmerom i Eichhorst, naveo je kako mu niko nije predstavio rješenje za Izborni zakon, već da su visoki međunarodni zvaničnici podsjetili kako se mora provesti obaveza koju je BiH preuzela na sebe.
Rješenja koja se navode kao asimetrična, odnosno da se na direktan način bira član Predsjedništva BiH iz entiteta Republike Srpske, a druga dva na indirektan način kroz parlament entiteta Federacije BiH ili Parlament BiH.
„Šta znači asimetrično onda, onda mi nismo država onda smo spoj dvije države danas, a sutra možda tri. Po meni asimetrija nije prihvatljiva stvar“, kazao je Komšić novinarima ispred Predsjedništva BiH nakon susreta.
Istakao je i kako smatra iluzornim ono rješenje koje zagovara Hrvatska demokrataska zajednica (HDZ) BiH, jer se radi o visoko postavljenim ciljevima.
„To su visoko postavljeni ciljevi, pogotovo od strane HDZ, jer ono što traže je prekompozicija cijele države i to je, prije svega, ustavna materija i drugo, politički nije prihvatljivo dobrom dijelu ljudi u BiH, pa i većem dijelu političkih opcija“, ocijenio je Komšić.
Ono što smatra mogućim je postizanje konsenzusa oko izmjena koje podrazumijevaju, kako je naveo, dekriminalizaciju izbornog procesa, odnosno da „nema krađe na izborima“, te da oni budu u konačnici pošteni i odražavaju volju građana.
Također smatra lošom praksom i činjenicu da u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH učestvuju samo dvije partije Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH, jer će, kako ističe krajnju riječ u konačnici dati parlament BiH, te da će onda biti potrebna saglasnost u toj instituciji u kojoj se nalaze i druge stranke.
Čović: Jasan put do rješenja izbornog zakonodavstva
Palmer i Eichhorst u BiH borave od 3. jula, a u nedjelju, 4. jula sastali su se sa političkim predstavnicima u BiH.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je da su razgovori o izmjenama Izbornog zakona sa predstavnicima međunarodne zajednice bili konstruktivni.
"Nismo razgovarali o detaljima, ali smo vrlo jasno prepoznali put u kojem možemo vrlo brzo, ili u relativno kratkom vremenu, doći do rješenja Izbornog zakonodavstva BiH, a koje smo definirali sporazumom u Mostaru 17. juna 2020. godine", istakao je Čović.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka da će razgovori koje predstavnici međunarodne zajednice iniciraju sa predstavnicima opozicionih stranaka usmjeriti dalje stvari kada su u pitanju Dom naroda FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH.
"Ono za što oni budu spremni, sigurno spremna je i SDA da ide u tom smjeru. Danas su nam potrebni kooperativnost, dobar duh, dobra namjera od svih stranaka koje čine parlamentarnu većinu", rekao je Izetbegović.
Predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Srpske demokratske stranke (SDS), Saveza za bolju budućnost (SBB), Partije demokratskog progresa (PDP), Naše stranke i Naroda i pravde kazali su poslije sastanka sa Palmerom da je opozicija iznijela svoje stavove oko izmjene Izbornog zakona BiH.
Matthew Palmer je o ustavnim reformama, implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava i izmjenama izbornog zakonodavstva u martu 2021. godine razgovarao sa Dodikom i Čovićem.
On je istakao podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi riješile integritet i odluke Ustavnog suda, kao i institucionalnom procesu Međuagencijske radne grupe (IAWG) kojim bi se ta pitanja uvela u državni Parlament.
Međuagencijska radna grupa (IAWG) je forum koji prati standarde OSCE-a/ODIHR koji saziva lidere BiH, institucije, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH i druge državne nosioce kako bi se složili i predložili parlamentu izborne reforme neophodne za napredak na evropskom putu i izborni integritet.
Palmer je i ranije, u decembru 2020. govorio o tome kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH kao i izmjene struktura vlasti.
O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.
Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omogućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su također da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja oko Izbornog zakona BiH.
- RSE Specijal: Kako je Mostar dobio izbore?
Međutim, dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine. Tokom tog sastanka nije došlo do dogovora, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Izmjena Izbornog zakona u BiH je i jedan od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
