Dostupni linkovi

Palmer u Sarajevu: Nemamo konkretna rješenja, ovdje smo da pomognemo


Matthew Palmer

"Ovdje smo da izrazimo solidarnost Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu (BiH) na njenom transatlantskom putu i da damo podršku BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji", izjavio je 4. jula u Sarajevu američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

Palmer je o ustavnim reformama i izmjenama izbornog zakonodavstva razgovarao sa liderima vladajućih i opozicionih partija i te razgovore ocijenio dobrim i konstruktivnim, prenela je agencija Fena.

"Puno toga treba uraditi i puno je još posla pred nama, iako nije lako postići ono što se želi, ali su razgovori sa političkim liderima bili kvalitetni", ocijenio je Palmer.

"Mi nemamo nikakva rješenja, ali ono što imamo su želja i volja da pomognemo i potaknemo razgovore, kako bismo na neki način dali taj osjećaj, injekciju hitnosti – koliko je bitno i hitno da se ta pitanja što prije rješavaju", naglasio je Palmer.

Postoji šansa, dodao je je, da se ove godine, koja nije izborna, riješe pitanja reforme Izbornog zakona BiH, ograničena ustavna reforma, izborno zakonodavstvo, ali i ekonomska reforma, kao i pitanja koja treba rješavati da bi BiH išla ka prosperitetu i stabilnosti.

Razgovorima sa političkim predstavnicima u BiH pristustvovala je i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.

Ona je razgovore ocijenila "veoma dobrim i konstruktivnim".

"Imali smo do sada izuzetno dobar dijalog u kojem smo se dotakli i realizacije i preporuka OSCE, vezano za izborni proces. Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka, a osnovni cilj tih poruka je eliminacija diskriminacije koja je utvrđena zakonskim odredbama u BiH", kazala je Eichhorst.

Ponovila je da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija imaju jedinstven stav o aktualnim pitanjima u BiH.

Čović: Mislim da ćemo imati slično rješenje kao za Mostar

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio je da su razgovori o izmjenama Izbornog zakona sa predstavnicima međunarodne zajednice bili konstruktivni.

"Nismo razgovarali o detaljima, ali smo vrlo jasno prepoznali put u kojem možemo vrlo brzo, ili u relativno kratkom vremenu, doći do rješenja Izbornog zakonodavsta BiH, a koje smo definirali sporazumom u Mostaru 17. juna 2020. godine", istakao je Čović.

Uz zahvalnost predstavnicima EU i američke administracije, Čović je rekao da će takvi razgovori napraviti veliki iskorak, slično kako je nađeno rješenje za Mostar biti pronađeno i rješenje za Izborni zakon BiH.

Izetbegović: Opozicija da kaže za šta su

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je nakon sastanka da će razgovori koje predstavnici međunarodne zajednice iniciraju sa predstavnicima opozicionih stranaka usmjeriti dalje stvari kada su u pitanju Dom naroda FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH.

"Ono za što oni budu spremni, sigurno spremna je i SDA da ide u tom smjeru. Danas su nam potrebni kooperativnost, dobar duh, dobra namjera od svih stranaka koje čine parlamentarnu većinu", rekao je Izetbegović.

Opozicija iznijela stavove o izmjeni Izbornog zakona

Predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Srpske demokratske stranke (SDS), Saveza za bolju budućnost (SBB, Partije demokratskog progresa (PDP), Naše stranke i Naroda i pravde kazali su posle sastanka sa Palmerom da je opozicija iznijela svoje stavove oko izmjene Izbornog zakona BiH.

Nikšić kazao da je SDP BiH spreman na oba rješenja, Aprilski paket i Fileov model, ali je za njega neprihvartljivo asimetrično rješenje. Istakao je da želi fer i poštene izbore, jer, kako je rekao, svaki put izbori su bili do brojača a ne do glasača.

Za lidera SDS-a Mirka Šarovića, asimetrični model ima najviše šansi za uspjeh.

Složili su se u tome, kaže on, da bez obzira na bilo kakav izbor člana Predsjedništva BiH, ako nemamo izmjene Izbornog zakona BiH koji bi bio transparentan i uvele neke novine, "to je onda uzaludan posao".

Lider SBB-a Fahrudin Radončić rekao je da nije u redu da HDZ i SDA od 1990. godine, kako kaže, vežu zastave, a onda da odgovornost za promjene ili izmjene Izbornog zakona BiH sve prebacuju na opoziciju.

Istakao je da je opozicija tu kao dobronamjerni asistenti koji žele da iskoriste ovaj tajming i da "BiH dobije pošten Izborni zakon i u smislu međunacionalnih odnosa i da ti izbori budu fer i pošteni".

Za lidera PDP-a Branislava Borenovića ključno pitanje koje može riješiti sve probleme u BiH je uvođenje optičkog skeniranja, skeniranje glasačkih listića.

Kazao je i da je za njega i Šarovića asimetričan model prihvatljiv, da se na direktan način bira član Predsjedništva iz Republike Srpske, a druga dva na indirektan način kroz parlament FBiH ili parlament BiH.

Za Sabinu Čudić iz Naše stranke "šokantna je količina politčke nezrelosti" koju su, kako je kazala, "danas demonstrirali Izetbegović i Čović, prebacujući odgovornost na opoziciju".

Našoj stranci, zaključila je, nisu prihvatljiva rješenja koja dodatno komplikuju sistem i dodatno urušavaju mogućnost dogovora i deblokade procesa u BiH, ali, sasvim sigurno, "ta rješenja koja stavimo na sto neće se dopasti prije svega Čoviću a onda i Izetbegoviću".

Palmer je najavio da će se sutra, 5. jula sastati sa predstavnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, čiji je lider predsjedavajujći i srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik.

Matthew Palmer je o ustavnim reformama, implementaciji odluka Evropskog suda za ljudska prava i izmjenama izbornog zakonodavstva u martu 2021. godine razgovarao sa Dodikom i Čovićem.

On je istakao podršku izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi riješile integritet i odluke Ustavnog suda, kao i institucionalnom procesu Međuagencijske radne grupe (IAWG) kojim bi se ta pitanja uvela u državni Parlament.

Međuagencijska radna grupa (IAWG) je forum koji prati standarde OSCE-a/ODIHR koji saziva lidere BiH, institucije, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH i druge državne nosioce kako bi se složili i predložili parlamentu izborne reforme neophodne za napredak na evropskom putu i izborni integritet.

Palmer je i ranije, u decembru 2020. govorio o tome kako će biti potrebne izmjene Ustava BiH kao i izmjene struktura vlasti.

O izmjenama Izbornog zakona BiH godinama se spore predstavnici vodećih političkih partija u BiH, SDA i HDZ, koje o ovim pitanjima paralelno pregovaraju uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice.

Nakon što su 17. juna 2020. godine lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali Sporazum o Mostaru, čime je nakon 12 godina građanima tog grada omoućeno da izađu na lokalne izbore, dogovorili su također da se od tada pa tokom narednih šest mjeseci dođe do rješenja oko Izbornog zakona BiH.

Međutim dogovor o Izbornom zakonu BiH još nije postignut, a posljednji sastanak u vezi s tim kao i o Ustavu BiH, ova dva stranačka lidera imali su 3. juna ove godine kada dogovor nije postignut, ali je rečeno da je napravljen pomak te da dalje treba da razgovaraju o tome sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.

Što se izmjena Izbornog zakona tiče, Centralna izborna komisija BiH je 8. juna ove godine prezentovala prijedlog te institucije za izmjene Izbornog zakona BiH, a promjene su predložene u svih 20 poglavlja i tiču se osiguranja kvalitetnijeg provođenja izbornog procesa.

Među 14 prioritetnih uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije početka pregovora o članstvu su i izmjene Izbornog zakona te izmjene Ustava BiH, kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava.

XS
SM
MD
LG