Dostupni linkovi

Formirana radna grupa za izmjenu Izbornog zakona u BiH


Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu (na fotografiji Parlamentarna skupština BiH, decembar 2020.)
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu (na fotografiji Parlamentarna skupština BiH, decembar 2020.)

Parlamentarna skupština BiH konstituisala je u utorak, 11. maja u Sarajevu Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.

U grupu je imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Za predsjedavajuću Interresorne radne grupe izabrana je Alma Čolo (SDA), prvog zamjenika Bariša Čolak (HDZ BiH), a za drugog Sredoje Nović (SNSD).

Predsjedavajuća Alma Čolo je nakon konstituirajuće sjednice izjavila da je mandat Interresorne radne grupa izmjena izbornog zakonodavstva, te da se u odluci i jednog i drugog doma Parlamentarne skupštine BiH ne navodi da su ovlašteni da rade na izmjenama Ustava BiH.

“Međutim, ukoliko idemo na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, zatim OSCE-ovih preporuka, moramo raditi i na izmjenama Ustava. Dogovorili smo da kada naiđemo na potrebu za promjenom odgovarajućih odredaba Ustava, tražićemo od oba doma Parlametarne skupštine BiH da naš mandat proširi i u tom pravcu”, kazala je Čolo.

Istakla je da će Interresorna radna grupa do kraja godine imati rezultate i pripremiti izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, „ukoliko za to bude političke volje“.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.


Neke od izmjena značiće i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi, Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

XS
SM
MD
LG