Kako je Mostar dobio izbore?
Mostar, grad na jugu Bosne i Hercegovine koji je iz ratnih devedesetih izašao kao podijeljen grad, ni danas 25 godina nakon rata, nema funkcionalne institucije.
Nakon 12 godina od posljednjih lokalnih izbora u ovom gradu, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su 17. juna 2020. dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu.
U međuvremenu, sjećate li se šta su sve lideri govorili o lokalnim izborima u Mostaru?
Kada su posljednji put održani lokalni izbori u Mostaru, ljudi koji su imali šest godina, ove godine bi mogli izaći na birališta. iPhone je bio tek godinu star, a Facebook četiri. U periodu bez lokalnih izbora u Mostaru, u svijetu se rodilo 800 miliona ljudi.
Lideri SDA i HDZ BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine.
Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća. Također je dogovorena implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Treći potpisani sporazum tiče se izmjena Izbornog zakona BiH.
Stranke sada imaju tri mjeseca da razgovaraju kako bi u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.
U međuvremenu, sjećate li se šta su sve lideri govorili o lokalnim izborima u Mostaru?
Sadržaj razgovora je autentičan i prikupljen na osnovu arhive dnevnih novina u BiH koja se nalazi Digitalnom arhivu Infobiro. Animirani prikazi su ilustracije i ne predstavljaju stvarne likove.
U januaru 2004. godine, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Paddy Ashdown, donio je Statut grada Mostara. Uvedene su nacionalne kvote kako bi se spriječilo da jedan narod može imati većinu u gradskom vijeću. Dio Statuta su bila i posebna izborna pravila kojima je formirano šest izbornih jedinica: tri većinski hrvatske i tri većinski bošnjačke.
2004
Mostarci su za lokalni nivo zadnji put ubacili listić u oktobru 2008. godine.
Najveći broj glasova 12 mjesta u Gradskom vijeću dobila je Stranka demokratske zajednice (SDA), Narodna stranka radom za boljitak (NSRzB) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZBiH).
Uprkos brojnim pokušajima gradonačelnik Mostara nije izabran. Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je odluku o izboru gradonačelnika koji će u trećem krugu glasanja Gradskog vijeća moći biti izabran prostom većinom prisutnih vijećnika.
Time je izmijenjen Statut prema kome je bila potrebna većina od ukupnog broja vijećnika, odnosno 18 od 35 glasova.
Krajem decembra 2009. 14 mjeseci nakon izbora, Ljubo Bešlić je ponovo izabran za gradonačelnika Mostara.
2009
Koliko je god mostarski statut ispočetka bio dobar, toliko je sada loš i zato ga je potrebno izmijeniti u dijelu koji se odnosi na način izbora gradonačelnika
Nismo promijenili stavove. HDZ misli da to treba biti Ljubo Bešlić, da ga SDA treba podržati, što je za nas neprihvatljivo
Ovo je sramota za ovaj grad. Visoki predstavnik morao je dva puta koristiti svoje bonske ovlasti i to nikako nije pozitivna stvar. Rezultati tajnog glasovanja su žalosni, jer je visoki predstavnik nametanjem odluke o tajnom glasovanju računao na savjest vijećnika, no oni je nisu pokazali. Rješenje mostarske krize je u novim izborima
Statut grada Mostara i dalje je u suprotnosti sa svim evropskim konvencijama o lokalnoj samoupravi.
Rekao sam mu (Incku) da isključivu odgovornost za Mostar snosi OHR, jer je nametnuo Statut koji je neprovediv. Jedino rješenje je da se u Mostaru bira gradonačelnik kao i u svakom drugom gradu. Izborni zakon ne može izuzimati Mostar
Žao mi je, ali mislim da se Čovićeva želja neće ispuniti. Mi nećemo ni prihvatiti ni provoditi rješenja koja idu njemu u prilog
Pokazalo se da mi nismo učestvovali u opstrukcijama. Otpočetka su to činili SDP i NSRZB, da bi na kraju izabrali Bešlića.
Mislim kako najveću odgovornost za činjenicu što smo čak 14 mjeseci birali gradonačelnika snosi OHR. Njihovo tumačenje pojma proste većine nas je vratilo dvije godine unatrag
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u novembru 2010. donosi odluku o djelomičnoj izmjeni Statuta Mostara, te Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim u dijelu koji se odnosi na to da se isti broj vijećnika bira sa područja šest bivših mostarskih općina iako imaju različit broj glasača. Parlamentarna skupština BiH imala je šest mjeseci za izmjenu Izbornog zakona.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) traži glasanje po principu ‘jedan čovjek, jedan glas’, Stranka demokratske akcije (SDA) želi povratak na sistem tri većinski bošnjačke i tri hrvatske opštine. Na državnom nivou, želje ovih stranaka su potpuno suprotne.
Rok je istekao, odluka nije provedena, a politički akteri, u ovom trenutku i dalje ne mogu dogovoriti.
Mandat Gradskog vijeća završio je u novembru 2012. godine. Te godine Mostarci neće izaći na izbore.
2012
Dalja sudbina tih izbora i te lokalne vlasti je u rukama zakonodavaca.
Početak studenoga, kada istječe mandat sadašnjem sazivu Gradskog vijeća, rok je do kada bi Mostar trebao dobiti nova izborna pravila.
Ako bi neko rekao da formiramo dvije opštine, to bi onda bila podjela Mostara, jer bi se te dvije opštine formirale prema linijama razgraničenja. Mi to ne želimo.
Morate pregovarati, naći kompromis i napraviti dodatni napor koji će osigurati provedbu odluke Suda.
Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine. Od tada, jedina vlast u Mostaru je gradonačelnik, u tehničkom mandatu, Ljubo Bešlić. Kroz narednih par godina, akteri ostaju isti, retorika nepromjenjiva, a Mostar i dalje bez izbora.
U junu 2018. Mostarka Irma Baralija podnijela je tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv Bosne i Hercegovine jer joj je uslijed neodržavanja izbora, od 2008. godine uskraćeno pravo da bira i bude birana za vijećnicu gradskog vijeća Grada Mostara, što je dovelo do diskriminacije po osnovu mjesta prebivališta.
Izbori, posljednji put održani 2008. ponovo su se našli u fokusu javnosti.
2018
Pravo da biram i budem birana za vijećnicu u Gradsko vijeće Mostara prekršeno je 2012. i 2016. Nažalost, u istoj situaciji se nalaze i ostali punoljetni građani i građanke našeg grada. S obzirom na to da država BiH svih ovih godina nije učinila ništa da spriječi i sankcioniše ovo kršenje naših prava, bilo je samo pitanje vremena kada će doći do pokretanja tužbe protiv ove i ovakve ddržave pred Sudom za ljudska prava
Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio 29. oktobra 2019. godine na osnovu tužbe Irme Baralija da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Presudom se nalaže Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Taj rok ističe 29. jula 2020. u ponoć.
2019
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se svake četiri godine.
Biraju se 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj, 120 načelnika opština, 14 gradskih vijeća u FBiH, sedam Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta.
Nakon 12 godina neizvjesnosti, Mostar je sve bliže održavanju izbora. Sporazumi potpisani 17. juna predviđaju izmjenu Izbornog zakona, usvajanje odluka Ustavnog suda i izmjenu Statuta Mostara, kao i implementaciju i Evropskog suda za ljudska prava.
"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15. novembra”, kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.
Statut bi trebao biti na dnevnom redu tokom prve sjednice novoizabranog Gradskog vijeća.
Nakon tri izborna ciklusa, dvanaest godina od posljednjih izbora, posljednji sporazumi nagovještavaju da bi glasačkom zastoju u Mostaru uskoro mogao doći kraj.