Dostupni linkovi

Lokalni izbori u BiH raspisani, budžeta nema


Otvaranje biračkih kutija po završenom glanju na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, u Zenici, centralna BiH, 7. oktobar 2018.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine donijela je odluku o raspisivanju lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 4. oktobra 2020. Međutim, sredstva za izbore još nisu obezbijeđena, jer budžet BiH nije usvojen.

Od početka godine je na snazi Odluka o privremenom finansiranju.

"Zbog neusvajanja budžeta Centralna izborna komisija (CIK) BiH je onemogućena pokrenuti najvažnije procedure javnih nabavki", kazala je predsjednica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina, na konferenciji za novinare.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine popisuje da se lokalni izbori finansiraju 50 posto iz budžeta BiH, a 50 posto iz budžeta lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Procjena CIK-a je da je za organizaciju izbora neophodno obezbijediti 4,5 miliona eura.

Centralna izborna komisija BiH je navela kako neće donijeti uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine, "nego će oni biti usvojeni nakon što se osiguraju sredstva za provedbu lokalnih izbora".

Zašto budžet nije usvojen?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na vanrednoj sjednici 24. marta u Sarajevu, usvojilo je Nacrt budžeta Bosne i Hercegovine za 2020. bez saglasnosti predstavnika iz Republike Spske (RS).

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, te ministri Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija, nisu glasali, zbog, kako je izjavio Tegeltija, trenutne situacije sa pandemijom COVID-19.

Narodna Skupština Republike Srpske u februaru je donijela odluku po kojoj se od predstavnika Republike Srpske traži da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima Bosne i Hercegovine do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranim sudijama i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija, nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kada će Vijeće ministara BiH ponovo razmatrati budžet i hoće li razmotriti odluku o preraspodjeli sredstava iz budžetske rezerve za finansiranje izbora.

Na isto pitanje odgovor RSE nije dobio ni od ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca.

Ministar finansija i trezora BiH, Vjekoslav Bevanda, i ministar prometa i komunikacija, Vojin Mitrović rekli su da ne žele to komentarisati.

Mirko Okolić zamjenik ministra odbrane, jedan od kadrova iz RS na koje se odnosi odluka NSRS, kaže kako se u BiH može napraviti sve ukoliko ima dogovora i kompromisa. O tome hoće li glasanje za usvajanje budžeta Bosne i Hercegovine biti izuzeto od odluke Narodne skupštine RS Okolić kaže:

"To će biti odluka organa Republike Srpske i ona će se vjerovatno odrediti prema ovom današnjem raspisivanju izbora od strane CIK-a."

Može li se izdvojiti novac za izbore?

Bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehid Šehić, kaže za Radio Slobodna Evropa, da postoji zakonska mogućnost da se novac izdvoji iz budžetskih rezervi Odluke o privremenom finansiranju institucija BiH i prebaci na račun Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Time bi se, kako navodi, mogli blagovremeno pripremiti tehnički preduslovi za održavanje lokalnih izbora poput štampanja glasačkih listića, prijava stranaka i kandidata i ostalog.

"Odluka o privremenom finansiranju je ustvari ‘kopirani’ budžet iz 2019. godine, a svaki budžet ima budžetske rezerve. One su u prosjeku oko 10 do 15 miliona KM (5 do 7,5 miliona eura). U slučaju da budžet nije usvojen, Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o preusmjeravanju sredstava iz budžetskih rezervi za potrebe organizovanja izbora u BiH", objašnjava Šehić za RSE I dodaje da je ova mogućnost predviđena Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.

Iz Vijeća ministara BiH za Radio Slobodna Evropa podsjetili su na Izmjene zakona o finansiranju institucija BiH koje u članu 1 stoji da za vrijeme trajanja privremenog finansiranja Vijeće ministara BiH može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz prethodne godine.

Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu s odredbama člana 17. ovog zakona kojima je propisano korištenje tekuće rezerve."

Iz CIK-a podsjećaju da je država dužna, ako ne usvajanjem budžeta, onda na drugi način, obezbijediti sredstva za organizaciju i održavanje izbora, kako je propisano Izborni zakonom BiH.

Procedure organizacije izbora traju 150 dana, kažu iz CIK-a, kako bi proces bio u skladu sa evropskim standardima.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko (Inzko), u izvještaja koji je, u srijedu, predstavio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, podsjetio je da BiH nema državni budžet, zbog čega i održavanje lokalnih izbora planiranih za oktobar, mogu biti dovedeni u pitanje.

“Čini se da je rad Centralne izborne komisije BiH (CIK) i dalje potkopan djelovanjem političkih partija koje osporavaju imenovanje članova CIK-a”, piše između ostalog u Inckovom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.

Izbori u Mostaru neizvjesni

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se svake četiri godine.

Na lokalnim izborima biraju se 64 opštinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u FBiH, 7 Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta.

Centralna izborna komisija BiH u četvrtak nije raspisala izbore za Grad Mostar, koji u tom gradu nema od 2008.godine.

Kako je rečeno, izbori za vijećnike u Gradskom vijeću grada Mostara raspisaće se po sticanju neophodnih uslova za održavanje izbora u tom gradu.

Kako je za Radio Slobodna Evropa izjavio šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, od svih 14 prioriteta koje Brisel traži od vlasti BiH da ispune, kako bi se razmatrao kandidatski status, "na prvom su mjestu demokratski izbori i standardi, te izbori u Mostaru koji se nisu održali već 12 godina".

"To je veoma visoko na našoj agendi i neće otpasti zbog krize i COVID-19. Stalno podsjećam ključne političke igrače da nađu odgovor na ova jako važna pitanja. Veoma važno pitanje je da se građanima Mostara dozvoli da glasaju poslije tako dugo vremena. Postoji i odluka Evropskog suda za ljudska prava, donesena u oktobru prošle godine, takozvani "Baralija" slučaj, koji jasno stavlja odgovornost na političko vodstvo", naveo je Sattler.

Izbori u Mostaru su posljednji put održani u oktobru 2008. godine.​

U međuvremenu, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe Mostarke Irme Baralije, u oktobru presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna, kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

Zašto su poništena izborna pravila za Mostar?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.

Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su tvrdile da po Ashdownovim pravilima jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na, po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, iako hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.

Tokom više pregovora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA) koje su godinama na vlasti u Mostaru, nije postignuta saglasnost o novim izbornim pravilima za Mostar.

Centralna izborna komisija je na svojoj sjednici, također, donijela i odluku o zaključivanju biračkog spiska po kome pravo glasa ima 3.374. 364 bosanskohercegovačka državljanina.

Saradnja na tekstu: Dženana Halimović

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG