Kosovski premijer i lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti (Albin) izjavio je u ponedeljak da situacija oko izbora novog predsednika države "nije laka", ali je naglasio da će pokušati da postigne dogovor s druge dve velike albanske partije o predsedniku zemlje kako bi se izbegli novi izbori.
Mandat aktuelne predsednice Kosova Vjose Osmani ističe 4. aprila, a poslednji rok za glasanje o ličnosti koja će imati novi mandat je 4. mart. Osmani je jasno stavila do znanja da želi još jedan mandat.
Ako poslanici ne uspeju da izaberu novog šefa države, onda će novi izbori biti održani u aprilu, rekao je Kurti.
"Uložićemo maksimalne napore da izbegnemo izbore zbog neuspeha u izboru predsednika", rekao je Kurti.
On je to rekao posle sastanka s liderom Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhku).
Kurti je rekao da ni njegova partija, ni DSK, ni Demokratska partija Kosova (DPK) nemaju svog kandidata za predsednika.
"Dakle, mi kao partija nismo imali kandidata iz naših redova, tako da u nastavku ili moramo da pronađemo konkretno ime koje nam garantuje da će najmanje dve trećine poslanika biti u sali i glasati birajući konkretno ime na glasačkom listiću koji ubace u kutiju, najkasnije 4. marta. Ili je druga opcija da se politički subjekti dogovore o putu napred", rekao je on.
Na pitanje da li podržava reizbor Osmani, Kurti je odgovorio da Samoopredeljenje nije ni za koga prikupljalo potpise, jer u najboljem slučaju može da prikupi 66 potpisa, što je daleko od neophodnih 80, što čini dve trećine poslanika.
"Stoga je uzaludno da mi ističemo kandidata, dok su druga dva subjekta rekla da nemaju ni 30 potpisa jer je 30 minimum za predlog", rekao je Kurti, dodajući da bi bilo "štetno" da Samoopredeljenje izađe s kandidatom, pošto ima samo 66 glasova.
Prema njegovim rečima, s trenutnim glasovima koje imaju njegova partija i njeni partneri iz nesrpskih zajednica, mogu se prikupiti potpisi za dva predsednička kandidata.
Međutim, Kurti je insistirao na tome da cilj za izbor predsednika ne treba da bude samo prag od 80 glasova, već i do 85, kako proces ne bi propao ako neki poslanik bude odsutan.
Kurti je takođe potvrdio da se prethodne večeri u Prekazu sastao s Rifatom Jašarijem (Jashari), sa kojim je, kako je rekao, razgovarao o političkim dešavanjima i mnogim drugim pitanjima.
"Međutim, rešenje je između tri politička subjekta", dodao je on.
Imena iz porodice heroja Kosova Adema Jašarija pominjala su se ranije kao mogući predsednički kandidati, ali ti predlozi nikada nisu realizovani.
Kurti je rekao da je optimističan zbog konstruktivnost sastanaka s drugim partijama radi postizanja dogovora po pitanju predsednika.
"Ne vidim žar za nove izbore i to je takođe nešto što nam je zajedničko. Ovi elementi me čine optimistom", rekao je on novinarima.
Dve opcije za izbor predsednika
Posle sastanka s Kurtijem, lider DSK-a je novinarima rekao da je potreban politički konsenzus ili dogovor između stranaka o imenu kandidata.
"Opšti zaključak je da postoje samo dva puta napred. Prvi je da je potreban ili politički konsenzus između faktora u zemlji i taj konsenzus mora biti postignut u narednih devet dana ili je potreban klasičan politički dogovor između partija o pitanju predsednika. U oba slučaja potrebno je najmanje dve trećine glasova poslanika. Ostaje da se sastanemo u narednim danima da vidimo koju od ovih opcija imamo pred sobom", rekao je Abdžiku.
Na pitanje da li se razgovaralo o konkretnim imenima koja bi mogla biti izabrana za predsednika, uključujući i aktuelnu predsednicu, Abdidžiku je rekao da prvo ide proces postizanja konsenzusa, a tek posle dolaze imena.
"Nismo razgovarali o imenima. Prvo, moramo da izaberemo put, ili politički sporazum gde se stranke udružuju i određuju budućeg predsednika, ili konsenzus, gde se traži kandidatura izvan političkog sporazuma. Tek posle toga dolaze imena", rekao je on.
Abdidžiku je rekao da bi politički sporazum o predsedniku s Kurtijevim Samoopredeljenjem mogao da uključi i saradnju u Vladi, ali je rekao da u ovoj fazi nema interesa za tako nešto.
"Politički sporazum podrazumeva dogovor o pitanju predsednika. U ovoj fazi ne verujem da imamo interes, niti postoji interes u tom pravcu, ali je sve otvoreno u okviru političkog sporazuma. Međutim, i konsenzus je prirodan. Bilo koje rešenje donese dve trećine glasova u Skupštini", rekao je on.
Abdidžiku je nekoliko puta rekao u televizijskim emisijama da se mora postići sporazum kako bi partija koju predvodi, DSK, bila u sali kada se bude glasalo o tom pitanju.
Ta partija je obezbedila kvorum za aktuelnu predsednicu Osmani, kada je dobila prvi mandat u aprilu 2021.
Kurti je u nedelju o pitanju predsednika razgovarao i s liderom Demokratske partije Kosova Bedrijem Hamzom.
Kancelarija premijera je posle sastanka saopštila da su se strane saglasile da je "saradnja neophodna, s obzirom na to da je za uspešno glasanje potrebno najmanje dve trećine poslanika Skupštine".
Ostale partije dosad nisu pominjale protivkandidate. Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj (Ramush) rekao je da bi razmotrio tu poziciju ako bi druge opozicione stranke bile spremne, ali, prema njegovim rečima, one nisu zainteresovane.
Za svaku kandidaturu mora da se obezbedi najmanje 30 potpisa poslanika.
Kurtijevo Samoopredeljenje ima 57 mesta u Skupštini Kosova, dok je za izbor predsednika potrebno najmanje 80 glasova od ukupno 120.
Ako kandidat ne obezbedi 80 glasova u prva dva kruga glasanja, onda je u trećem krugu glasanja dovoljno da ima 61.
Uprkos ceremonijalnoj ulozi predsednika, neispunjavanje rokova košta državu.
Ako Kosovo do 4. marta ne dobije novo ime za poziciju predsednika, onda moraju da se organizuju novi parlamentarni izbori u roku od 45 dana.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.