Iako je Kosovo parlamentarna demokratija, izbor predsjednika oduvijek je imao posebnu političku težinu. Ni predstojeći mandat nije izuzetak. Naprotiv, političke kalkulacije oko tog pitanja sve su izraženije, a vremena za završetak procesa je sve manje.
Zašto se političke stranke i dalje jasno ne izjašnjavaju o kandidatu?
Šta se očekuje od desetog saziva Skupštine?
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani jasno je poručila da želi i drugi mandat na čelu države. Međutim, takav stav ne dijele svi akteri čiji su glasovi neophodni za njen reizbor.
Iako je Centralna izborna komisija (CIK) već objavila konačne rezultate izbora, novi saziv Skupštine Kosova još nije konstituiran, a formalna certifikacija rezultata tek se očekuje.
U međuvremenu, odbrojavanje je počelo: poslanici moraju najkasnije do 4. marta izabrati predsjednika za novi mandat, u suprotnom zemlju bi mogla biti suočena s novim prijevremenim izborima.
Šta kažu iz političkih stranaka?
Za Pokret Samoopredjeljenje (LVV), koji je na vanrednim parlamentarnim izborima 28. decembra osvojio više od 51 posto glasova, izbor predsjednika trenutno je tek četvrti politički prioritet.
Lider LVV-a i aktuelni vršilac dužnosti premijera Kosova, Albin Kurti (Aljbin), potvrdio je da je o toj temi razgovarao s Vjosom Osmani, ali je poručio da februar pokazuje spremnost i interes opozicije da otvori novo poglavlje u formiranju vlasti.
Politički analitičar Dritero Arifi ocjenjuje da se LVV namjerno ne izjašnjava jasno "za ili protiv" Osmani.
Prema njegovim riječima, Kurti ne želi ulaziti u pregovore o njenom reizboru jer nivo povjerenja, uprkos saradnji pred kraj mandata, više nije isti kao 2021. godine.
"Namjerno je ostavljen prostor da se podrazumijeva kako su moguće obje opcije. LVV igra na scenario snažnog pritiska – što se 4. mart bliži, to je pritisak na opoziciju jači, kako bi u krajnjem slučaju prihvatila bilo kojeg kandidata ili kandidatkinju, samo da se izbjegnu novi izbori", ocjenjuje Arifi za Radio Slobodna Evropa.
Ni bivše opozicione stranke zasad nemaju jedinstven stav.
Predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Bedri Hamza poručio je da je najprije potrebno konstituirati Skupštinu, a potom tražiti rješenje za izbor predsjednika.
Lider Demokratskog saveza Kosova (LDK) Lumir Abdixhiku (Ljumir Abdidžiku) nedavno je izjavio da je spreman razgovarati sa svim političkim akterima kako bi se postigao dogovor.
Prema njegovim riječima, predsjednik države mora biti figura koja simbolizira "nacionalno jedinstvo" Kosova.
"Potreban nam je otvoren politički dijalog. Kada govorimo o političkim dogovorima, ne mislimo na političku trgovinu, već na to da stranke trebaju sjesti i osigurati potrebnu većinu za izbor budućeg predsjednika Republike Kosovo", rekao je Abdixhiku.
Upravo je LDK 2021. godine osigurao kvorum za izbor Vjose Osmani.
Savez za budućnost Kosova (AAK) najavljuje mogućnost isticanja vlastitog kandidata za predsjednika.
Pal Lekaj (Palj Ljekaj) iz te stranke izjavio je da bi kandidat mogao biti lider AAK-a Ramush Haradinaj (Ramuš).
"Mislim da je došlo vrijeme da se opozicija ujedini i postigne dogovor o zajedničkom kandidatu, a zašto to ne bi bio i gospodin Haradinaj", rekao je Ljekaj, dodajući da se o toj opciji već razgovara s PDK i LDK.
Politički analitičar Dritero Arifi ocjenjuje da ove stranke nisu u povoljnom položaju zbog rizika od novih izbora, te da bi mogle biti primorane na ustupke – ukoliko ne na nivou stranaka, onda barem kroz ponašanje pojedinih poslanika koji bi ostali u skupštinskoj sali.
Kada je riječ o predstavnicima nevećinskih zajednica, Emilija Rexhepi (Redžepi), Veton Berisha (Beriša) i Erxhan Galushi (Erdžan Galjuši) izjavili su da bi podržali kandidata kojeg predloži parlamentarna većina, navodeći da bi glas dali i Vjosi Osmani.
Kako se bira predsjednik Kosova?
Da bi kandidatura bila razmatrana, potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika.
Kandidat za predsjednika mora osvojiti dvotrećinsku većinu glasova u Skupštini Kosova, koja broji 120 poslanika, dok se kvorum postiže prisustvom najmanje 80 njih.
Ukoliko u prva dva kruga glasanja nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 80 glasova, u trećem krugu za izbor je dovoljna prosta većina, odnosno 61 glas.
Šta ako predsjednik ne bude izabran?
Neispunjavanje zakonskih rokova moglo bi dovesti zemlju do novih prijevremenih izbora i ozbiljno ugroziti funkcionisanje državnog sistema.
U tom slučaju, država bi ostala bez budžeta, a time i bez sredstava za provedbu novog izbornog procesa.
Takav razvoj događaja značio bi i kašnjenje plata u javnom sektoru, uz niz dodatnih institucionalnih i ekonomskih komplikacija.
Dodatni problem predstavljalo bi i neuspješno ratifikovanje međunarodnih sporazuma, uključujući i one za Plan rasta Evropske unije, kao i sporazume sa Svjetskom bankom.
Politički analitičar Dritero Arifi smatra da bi Kosovo moglo biti suočeno s novim izborima samo u slučaju "potpune kolektivne političke nerazumnosti".
"Ako postoji makar minimum racionalnosti, opozicione stranke moraju odlučiti kako će izgledati politička scena s predsjednikom, bez obzira na to koga LVV predloži. Idealno bi bilo postići dogovor s LVV-om radi uravnoteženije vlasti, ali je očigledno da ta stranka nije spremna dijeliti ovu poziciju", kaže Arifi.
Predsjednica Vjosa Osmani tokom mandata više je puta bila kritikovana zbog navodne bliskosti s Pokretom Samoopredjeljenje.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa krajem decembra izjavila je da će se, ukoliko ne osvoji novi mandat, vratiti političkom angažmanu, ali nije precizirala u okviru koje političke stranke.