Zašto Kosovo još nema kandidata za predsjednika?

Približava se 4. mart. To je krajnji rok do kojeg Skupština Kosova mora glasati o osobi koja će obavljati dužnost predsjednika države u petogodišnjem mandatu. Sve političke stranke spominju potrebu za konsenzualnom figurom i govore o saradnji i dogovoru. Ipak, konkretnih imena nema. Šta stranke čekaju?

"Konsenzualna figura" – to su vjerovatno jedine riječi koje ujedinjuju sve političke partije na Kosovu kada je riječ o tome ko treba obavljati dužnost predsjednika države u narednih pet godina. Ali, tu sve i završava.

Stranke još uvijek ne izlaze otvoreno sa svojim prijedlozima o tome ko je dostojan za tu poziciju, te čekaju poziv jedna od druge kako bi započele razgovore.

Donika Emini iz Savjetodavne grupe za balkansku politiku u Evropi (BiEPAG) kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da opozicione stranke vidi u veoma nepovoljnoj poziciji, jer bez obzira na potrebni kvorum za izbor predsjednika, pokret Samoopredjeljenje (LVV) premijera Albina Kurtija ima značajnu većinu – 57 glasova u Skupštini.

Ipak, vjeruje da će se proces odvijati relativno mirno, "jer niko ne želi nove izbore, ni Samoopredjeljenje ni opozicione stranke".

Šta kažu političke stranke?

Šefica poslaničke grupe Pokret Samoopredjeljenje, Arbërie Nagavci, kaže za RSE da su za stranku koju predstavlja ovih dana prioritet imali konstituisanje Skupštine i formiranje Vlade, a sada slijedi usvajanje državnog budžeta za 2026. godinu.

Prema njenim riječima, od sljedeće sedmice počinju razgovori "o novim procesima".

Iz Demokratske partije Kosova (PDK) poslanik Artan Behrami navodi da su, čim dobiju poziv od Samoopredjeljenje ili drugih stranaka, spremni razgovarati o imenu koje "personifikuje jedinstvo građana".

"Stav stranke je da moramo ući u politički dijalog s drugim političkim partijama, i iz tog dijaloga, tih kompromisa i razgovora, proizaći će i predsjednik ili predsjednica", rekao je za Radio Slobodna Evropa.

Uprkos pokušajima, RSE nije uspio dobiti stav od poslanika Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Alijanse za budućnost Kosova (AAK).

Aktuelni lider AAK-a, Ramush Haradinaj, rekao je prije nekoliko dana da je ponudio saradnju velikim albanskim opozicionim partijama u vezi s ovim pitanjem, ali smatra da one nemaju volju.

"Ako bi opozicija mogla predstaviti svog kandidata – bilo mene ili bilo kojeg drugog predsjednika stranke – jednu figuru, i prikupiti glasove, imali bismo balans vlasti. Ja nisam kandidat, jer nemam osnov za kandidaturu, potrebna su 30 potpisa."

I zaista je tako. Da bi se neko kandidovao za predsjednika, potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a za izbor predsjednika traže se dvije trećine glasova u Skupštini koja ima 120 mjesta.

Kvorum se postiže s 80 poslanika. Ako kandidat u prva dva kruga ne osigura 80 glasova, u trećem krugu dovoljno je imati 61.

Bekim Jashari, član porodice heroja Kosova Adema Jasharija, ranije se spominjao kao mogući kandidat za predsjednika, ali taj prijedlog nikada nije zaživio.

Dileme oko Osmani

Aktuelna predsjednica, Vjosa Osmani, kritikovana je od opozicionih partija zbog navodne bliskosti sa Pokretom Samoopredjeljenje. One tvrde da ona ne predstavlja ujedinjujuću figuru, iako ne navode ništa konkretno.

S druge strane, Osmani kaže da joj je potreban i drugi mandat kako bi nastavila "dobar posao" koji, kako navodi, već radi.

Njen kandidaturu za prvi mandat predložio je Pokret Samoopredjeljenje. Ovoga puta, vladajuća stranka za sada ne spominje nijedno ime.

"Uvjereni smo da ćemo, na osnovu mandata koje imamo i odgovornosti prema državi i institucijama, učiniti sve što je u našoj moći kako bismo ponudili najbolju moguću alternativu i podržali je", kaže Nagavci za RSE.

Emini vjeruje da se razlog izostanka konkretnih imena krije u strateškim kalkulacijama Pokreta Samoopredjeljenje.

"Produžavanjem procesa i neiznošenjem konkretnog imena, Pokret Samoopredjeljenje kupuje vrijeme. Što se rok više približava, to opozicija ima manje prostora da se organizuje i izađe s jedinstvenom alternativom."

Treba li Osmani dobiti drugi mandat?

Poslanik Behrami smatra da ne.

"Lično mislim da gospođa Osmani može više doprinijeti opoziciji kao antipod Vladi Kurtija nego kao predsjednica Republike Kosova."

Emini kaže da se učinak Osmani treba posmatrati iz dva ugla.

Na unutrašnjem planu, ona navodi ograničenja koja Ustav Kosova postavlja ovoj funkciji, kao i eventualno nezadovoljstvo njenim pristupom tokom političkih kriza.

Na međunarodnom nivou, međutim, ocjenjuje da je Osmani bila znatno uspješnija.

"Dakle, samo ako se zadržimo na njenoj figuri, bez poređenja s drugim kandidatima – koji trenutno ne postoje – može se reći da treba da joj se priznaju zasluge za aktivnu ulogu na međunarodnom planu. Ovo postaje još važnije imajući u vidu da Kosovu danas više nego ikada treba sofisticirana diplomatija kako bi se snašlo u složenom svjetskom poretku."

Bez obzira na ceremonijalnu prirodu predsjedničke funkcije, nepoštivanje rokova skupo košta državu.

Ako Kosovo ne dobije novo ime za predsjedničku poziciju do 4. marta, moraće organizovati nove parlamentarne izbore u roku od 45 dana.

Kao da nisu bila dovoljna i dva kruga izbora koja su održana prošle godine...