Izbori na Kosovu više nisu dovoljni za procjenu kvaliteta demokratije ako nisu praćeni institucionalnom stabilnošću.
Česte postizborne blokade promijenile su način na koji se zemlja percipira međunarodno, pomjerajući fokus sa izbornog procesa na sposobnost upravljanja.
Kosovo 7. juna ide na treće parlamentarne izbore u roku od 18 mjeseci – tempo koji udaljava izborni ciklus od demokratske normalnosti i stavlja ga u logiku ponavljane krize.
Samo prije šest mjeseci, izbori su proizveli jasnog pobjednika, Pokret Samoopredjeljenje sa više od 51 posto glasova, što bi u normalnim okolnostima značilo političku stabilnost. Međutim, neuspjeh da se izabere novi predsjednik države aktivirao je ustavne rokove i ponovo vratio zemlju na birališta.
Kampanja je već u punom jeku, sa skupovima, sastancima, govorima, ali njen sadržaj ostaje ograničen: više optužbi i traženja odgovornosti za ono što se dogodilo, a manje novih ideja za rješenja ili put naprijed.
"Nama nije trebala još jedna pobjeda, ali opozicionom bloku je trebao još jedan poraz", rekao je predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti, sada vršilac dužnosti premijera, pred nekim od svojih pristalica.
"Oni koji su imali mogućnost i odgovornost da vode, odlučili su da ne djeluju", navodi se u video-poruci objavljenoj na Facebooku od strane predsjednika Demokratske partije Kosova, Bedrija Hamze.
A "hoćemo li dozvoliti da se Kosovo umori od podjela i uzastopnih kriza, kao što drugi žele?", upitala je nositeljica liste Demokratskog saveza Kosova, Vjosa Osmani.
Više od dva miliona građana s pravom glasa moći će dati odgovor na glasačkim listićima, ali za međunarodne posmatrače razvoja na Kosovu očekivanja idu dalje od samog učešća na izborima.
Bivši specijalni izaslanik Evropske unije za Kosovo, Wolfgang Petrič, kaže da je, usred velikih globalnih neizvjesnosti, vrijeme da se birači ponašaju kao aktivni i zahtjevni građani, šaljući jasnu poruku političkom rukovodstvu da produžene institucionalne blokade više nisu prihvatljive i da institucije moraju funkcionisati.
"Ne želim se miješati u unutrašnju politiku i ne znam kako će se naredni izbori odvijati, ali, na neki način, građani trebaju reći dominantnoj stranci i njenom lideru: Sada je vrijeme da djelujete, učinite nešto", kaže Petrič za Radio Slobodna Evropa.
Bivši austrijski diplomata dodaje da česti izbori, lična rivalstva i nedostatak kompromisa ostavljaju Kosovo izvan ključnog trenutka dok se preoblikuje sigurnosna i politička arhitektura Evrope, usred rata u Ukrajini, potresa na Bliskom istoku i slabljenja američkih garancija.
Prema njegovim riječima, umjesto da se predstavi kao mala, ali pouzdana demokratija, Kosovo se percipira kao dodatna tačka nestabilnosti na rubu Evrope.
On kaže da je 18 mjeseci bez institucionalne stabilnosti previše za državu s krhkom sigurnošću poput Kosova i upozorava da ova situacija daje dodatne argumente za pet država EU koje još ne priznaju njegovu nezavisnost, da svoje ranije rezerve pretvore u uvjerljiviju tvrdnju da Kosovo ne može funkcionisati kao potpuna država.
"Šta da priznamo? Da godinu i po ne mogu imati stabilnu vladu, ne mogu izabrati predsjednika... Dakle, radi se o dramatičnom gubitku povjerenja da Kosovo pokušava biti i postati ozbiljna država", kaže Petrič.
Evropska unija, kao cjelina, ne uključujući se direktno u izborni proces, više puta je reagovala na blokade, tražeći formiranje institucija i izlazak iz političkog ćorsokaka.
Tokom posjete Prištini sredinom maja, komesarka za proširenje EU, Marta Kos, pozvala je političke snage da pronađu zajednički jezik kako bi izgradile stabilne institucije, kako bi zemlja mogla napredovati na putu ka evropskom bloku.
I američki State Department ocijenio je da kontinuirana politička blokada šteti povjerenju u institucije Kosova. U izjavi za Radio Slobodna Evropa ranije ovog mjeseca, portparol je rekao da očekuje da sve političke snage sarađuju u najboljem interesu građana Kosova.
Prošle sedmice, State Department je Kongresu podnio i svoj prvi izvještaj o Zapadnom Balkanu, kao novu zakonsku obavezu u okviru takozvanog Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana – koji uključuje i Kosovo. Izvještaj naglašava da je vrijeme kada su SAD vodile procese izgradnje država završeno.
"Administracija je fokusirana na osnaživanje lokalnih aktera da sami rješavaju svoje izazove, bez pretjeranog oslanjanja na međunarodnu intervenciju ili nadzor. Sjedinjene Američke Države spremne su pružiti podršku tamo gdje se njihovo uključivanje traži i kada služi njihovim interesima", navodi se u izvještaju.
Dokument također naglašava da SAD nastavlja učestvovati u NATO misiji na Kosovu, koja ostaje ključna za sigurnost i slobodu kretanja, kao i podržavati transformaciju Kosovskih sigurnosnih snaga u profesionalnu teritorijalnu odbrambenu silu.
Lisa Homel, direktorica Centra za Evropu u Atlantskom vijeću, smatra ovo "značajnim signalom" da SAD nastavlja svoj angažman s Kosovom.
Stoga Kosovo "treba djelovati kao odgovoran i proaktivan saveznik kako bi sačuvalo ovu podršku".
"Kad bih dala jedan savjet, bio bi ovaj: sagledati širu sliku i ostaviti po strani unutrašnje nesuglasice, blokade i stalne debate. Razmišljati o onome što donosi korist regionu i stanovništvu u narednih pet ili deset godina, a za što snažno vjerujem da je euroatlantska integracija i približavanje institucijama EU, posebno", kaže Homel za RSE.
Ona dodaje da je suspenzija Strateškog dijaloga prošle godine pokazala da se strpljenje SAD-a prema neodgovornim politikama Vlade Kosova iscrpljuje, iako sigurnosne obaveze ostaju nepromijenjene.
Prema njenim riječima, reforme ne treba posmatrati samo kao sredstvo za brzu integraciju u EU, već kao vrijednost samu po sebi. Kao upozoravajući primjer navodi Sjevernu Makedoniju, koja, nekada priča o uspjehu, sada je blokirana unutrašnjim političkim sporovima i zastojima.
"Kosovo ima ambicije da se pridruži EU i NATO-u, ali još uvijek ima pet država EU koje ga ne priznaju i dijalog sa Srbijom je blokiran. U ovoj situaciji, zemlja nema luksuz da ostane zarobljena u unutrašnjim političkim krizama, jer one ometaju napredak, kao i njenu sposobnost da štiti interese građana i podstiče razvoj i ekonomski rast", kaže Homel.
Oba poznavaoca naglašavaju da, u kontekstu globalne nestabilnosti, urušavanja liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i pogoršanja sigurnosti u Evropi, Kosovo treba iskoristiti svaki prostor za napredak, posebno u dijalogu sa Srbijom, koji ga i dalje blokira na mnogim frontovima, kako bi, kada se međunarodna politička klima promijeni, moglo pokazati da je učinilo svoj dio.
Petrič jasno ističe da rješavanje spora sa Srbijom nije pitanje "pobjede" ili "poraza" nad Srbima, već nužnost za poboljšanje svakodnevnog života i jačanje državnosti za građane Kosova.
"Politika ima apsolutnu odgovornost da radi na rješenju, a to zahtijeva i hrabrost. Ne može se insistirati samo na principima ‘Srbi su loši jer su nas ubijali’. To je jasno, ali politika se bavi budućnošću. Prošlost se ne smije zaboraviti, ali iz nje treba učiti i učiniti nešto što stvara bolju budućnost za vaše ljude", kaže Petrič.
Posmatrači, kako domaći tako i međunarodni, smatraju izbore jednim od najkonsolidovanijih elemenata političkog sistema na Kosovu.
U njihovim procjenama, oni se opisuju kao konkurentni i u skladu sa osnovnim demokratskim standardima, uz miran prijenos vlasti i aktivno učešće građana.
Ipak, u nekim slučajevima pravi se poređenje s Bugarskom, koja je u posljednjih pet godina prošla kroz sedam uzastopnih izbornih ciklusa, bez postizanja institucionalne stabilnosti.
Homel ovaj zastoj sažima i kao nedostatak odgovornosti prema biračima: volja građana dobija smisao tek kada izabrani uspiju izgraditi funkcionalne institucije... "a to zahtijeva kompromis i popuštanje".
"Ljudi su već nezadovoljni, ali kada se jasnije shvati cijena zaostajanja, može biti više pritiska i kretanja nego do sada", kaže ona.
Iz perspektive politika EU, Petrič vidi i kosovsku dijasporu kao strateški resurs, jer, kako kaže, ona uspješno funkcioniše unutar sistema vladavine prava u EU, dok zemlja porijekla ostaje blokirana nedostatkom odgovornosti i političkog kompromisa.
On poziva one koji će glasati 7. juna da pošalju jasnu poruku političkom rukovodstvu da djeluje. Samo na taj način dijaspora može donijeti evropske standarde odgovornosti u kosovsku politiku i uvjerljivije približiti zemlju EU, zaključuje Petrič.