Kosovo prolazi kroz političku i institucionalnu krizu i nalazi se pred vanrednim parlamentarnim izborima, koji ponovo "ne garantuju stabilnost", ocenjuje Naim Rašiti (Rashiti), direktor Balkanske grupe za istraživanje politika u Prištini.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da zbog toga u očima međunarodnih aktera Kosovo prolazi kroz "sistematsku političku i institucionalnu krizu", te da već godinama gubi na međunarodnom kredibilitetu.
Parlamentarni izbori na Kosovu biće održani 7. juna, nakon što 28. aprila poslanici Skupštine Kosova nisu uspeli da izaberu novog predsednika Kosova u ustavnom roku.
To će biti treći parlamentarni izbori na Kosovu u periodu od malo više od godinu dana, nakon što na redovnim izborima u februaru 2025. godine nijedna partija nije ostvarila većinu potrebnu za formiranje vlasti
Rizik od "bugarskog modela" ponavljanja izbora
"Pre nekoliko godina, neki međunarodni prijatelji su nam govorili da ćete ući u krizu ili 'bugarski model' ponavljanja izbora i mi im nismo verovali. Ali, evo gde smo. Dakle, nalazimo se u novoj situaciji krize, koja – pored izbora koji će se neminovno održati – ne garantuje stabilnost ni posle izbora. Smatram da smo u krizi i da ćemo biti u dugoročnoj krizi sa pristupom ove neodgovorne političke kaste", ocenjuje Naim Rašiti za RSE.
Objašnjava da Kosovo ima moderan ustav koji garantuje balans i podelu vlasti, ali da su i vladajući Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija i opozicione partije pokušale da manipulišu tim procesom.
Ustav inače predviđa da se predsednik Kosova bira u Skupštini dvotrećinskom većinom glasova u prva dva kruga ili sa 61 glasom u trećem krugu, ali uz neophodno prisustvo 80 poslanika u sali.
Rašiti objašnjava da zbog ove kontinuirane krize Kosovo gubi na kredibilitetu kod međunarodnih partnera, koji su očekivali od Kosova da ispuni svoje obaveze i da se izbori za članstvo u Evropskoj uniji i Savetu Evrope.
Kaže da je Kosovo godinama gubilo međunarodni kredibilitet te da se danas posmatra kao problem bez šireg uticaja – "mala rana" koju međunarodna zajednica tretira kao pacijenta koji je povrijeđen, nezreo i bolestan, ali koji se prepušta sam sebi, bez spoljne terapije i stvarne podrške za oporavak.
"Najgore je to što, ako pitate međunarodne aktere, svi očekuju da izbori neće doneti ništa novo. Biće to samo još jedan pokušaj i nova kriza", ocenjuje Rašiti.
Navodi primer drugih država u regionu, poput Albanije, Severne Makedonije ili Bosne i Hercegovine koje su uprkos krizama i podelama uspevale da izaberu vladu ili predsednike, dok Kosovo sa vrlo jasnim i čistim proporcionalnim izbornim sistemom to ne uspeva.
Stagnacija evropskih integracija i dijaloga sa Srbijom
Na pitanje da li će ova kriza imati uticaj na proces evropskih integracija Kosova, sagovornik RSE ocenjuje da je problem u tome što vlada u tehničkom mandatu ne može biti pouzdan sagovornik.
"Primećujete da niste sagovornik ni za jednu drugu agendu osim nedeljne ili dnevne. To je najveća šteta, jer Kosovu ne trebaju dnevne agende. Sama činjenica da govorite o kratkoročnim agendama znači da ste u krizi, u kriznim odnosima i u ozbiljnoj krizi, posebno u odnosima sa EU, sa državama Kvinte, sa državama koje su vas priznale", kaže Naim Rašiti.
Kada je reč o dijalogu Kosova i Srbije, Rašiti podseća da to što nema sastanaka ne znači da nema i dijaloga jer je jasno šta obe strane treba da sprovedu.
Ipak, dodaje da je teško očekivati da će Kosovo da sprovede svoje obaveze iz Briselskog i Ohridskog sporazuma, ukoliko neprestano ide iz krize u krizu.
"Naše institucije jedva funkcionišu i kada imaju puni politički i institucionalni legitimitet, kada imamo veoma snažnu Vladu, a kamoli kada imamo tehničku Vladu koja je u potpunosti zaokupljena izbornom agendom", objašnjava on.
S druge strane, kaže da razvoj dijaloga ne zavisi samo od Kosova, već i od Srbije koja se takođe nalazi u krizi, za šta Kosovo nije odgovorno.
Šta je dovelo do novih izbora?
Poslanici u Skupštini Kosova nisu uspeli da izaberu novog predsednika Kosova u ustavnom roku, što je dovelo do raspuštanja Skupštine i roka od 45 dana za raspisivanje vanrednih izbora.
Za dve predsedničke kandidatkinje koje je predložio Pokret Samoopredeljenje, koji predvodi premijer Kosova Aljbin Kurti, nije glasano zbog nedostatka kvoruma, pošto je opozicija odbila da učestvuje na sednici.
Pokret Samoopredeljenje je saopštio da je uložio napore da pronađe rešenje za predsednika, ali da je opozicija odbila njegove ponude.
Opozicione stranke su, s druge strane, tražile dogovor o predsedniku, protiveći se ideji da Samoopredeljenje drži sve tri ključne institucije: predsednika, vladu i skupštinu.
Vjosa Osmani bila je predsednica Kosova do početka aprila kada joj je istekao petogodišnji mandat, nakon čega je predsednica parlamenta Aljbuljena Hadžiju preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsednice.
Premijer Kosova Aljbin Kurti je potom održao nekoliko sastanaka s liderima opozicije, ali oni nisu doveli do dogovora.
Kao krajnji rok za izbor predsednika određen je 28. april, nakon što je Samoopredjeljenje započelo sednicu 5. marta, koja je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.
Dan kasnije, bivša predsednica Vjosa Osmani objavila je ukaz o novim izborima. Međutim, Vlada je tu odluku uputila Ustavnom sudu. Taj sud je presudio da poslanici imaju 34 dana – do 28. aprila – da izaberu naslednika Osmani.
Priredila Katarina Vojnović.