Kosovo rizikuje da izgubi značajan deo od blizu 170 miliona evra koliko je Evropska unija u okviru Plana rasta odvojila za njega za drugu polovinu 2026, ako se nastavi politička kriza u zemlji i nefunkcionisanje državnih institucija
Budući da finansijska sredstva EU iz tog Plana mogu da se dobiju samo ako se sprovedu neophodne reforme, Evropska komisija upozorava da odugovlačenje u formiranju novih institucija nakon prevremenih parlamentarnih izbora u junu može imati direktne posledice po sprovođenje reformi i pristup Kosova fondovima EU.
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier) ponovio je uobičajen poziv Brisela upućen političkim akterima na Kosovu da obezbede institucionalnu stabilnost.
"Od suštinskog je značaja da institucije Kosova budu konstituisane bez daljeg odlaganja, u skladu sa ustavnim okvirom i utvrđenim procedurama", izjavio je Mersije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Kašnjenja u formiranju institucija rizikuju da uspore važne reforme i mogu uticati na sposobnost Kosova da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje nudi Evropska unija, uključujući i one u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan", dodao je briselski portparol.
U decembru ove godine ističe rok za ispunjenje ukupno 27 reformskih koraka koje zvanična Priština treba da sprovede da dobije sredstva u ukupnoj vrednosti od 165,9 miliona evra.
Više evropskih zvaničnika, sa kojima je razgovarao RSE, već govori o višemilionskim gubicima koje bi Kosovo moglo da pretrpi kao posledicu institucionalne krize.
"Dok Evropska komisija ocenjuje izveštaj Kosova o ovim koracima, politička situacija u zemlji neizbežno je uticala na tempo sprovođenja i ograničila napredak u nizu ključnih reformi, dovodeći u pitanje deo finansiranja iz Instrumenta za reforme i rast", rekao je za RSE jedan evropski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Među prvima u izradi Reformske agende, poslednje u izveštavanju
Kosovo je bilo među prvim zemljama koje su sedištu Evropske komisije 2024. godine podnele Reformsku agendu, ali je, međutim, poslednja zemlja koja je podnela izveštaj o stepenu primene reformi.
Kosovske vlasti predale su prvi zahtev za isplatu sredstava neposredno pre isteka roka, 15. jula 2026. godine, izveštavajući o koracima iz Reformske agende koji su prvobitno bili predviđeni za decembar 2024, jun 2025, decembar 2025. i jun 2026. godine.
"Da bi se sačuvalo raspoloživo finansiranje, biće od ključnog značaja obezbediti efikasno funkcionisanje institucija i politički konsenzus neophodan za održavanje kontinuiranog fokusa na sprovođenju dogovorene reformske agende", naglasio je jedan evropski izvor.
Više od dva meseca nakon glasanja održanog 7. juna ove godine, Skupština Kosova još nije konstituisana.
Konstitutivna sednica, započeta 6. avgusta, odložena je dva puta na zahtev lidera pobedničke stranke, Pokreta Samoopredeljenje, Aljbina Kurtija (Albin).
Kurti je zatražio dodatno vreme za konsultacije sa drugim strankama radi postizanja šireg političkog dogovora, koji obuhvata i pitanje izbora budućeg predsednika.
Upravo je izostanak konsenzusa o predsedniku ovog proleća doveo do održavanja prevremenih izbora u junu.
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije naglasio je da je brzo postizanje dogovora između političkih partija o kandidatu koji može da ujedini za predsednika od posebnog značaja.
"Samo efikasan međustranački dijalog i zajednički osećaj odgovornosti omogućiće Kosovu da ostvaruje zajedničke ciljeve i sprovede reforme koje njegovi građani očekuju", rekao je Mersije za RSE.
U roku od 18 meseci Kosovo je prošlo kroz tri izborna ciklusa – dva puta su održani parlamentarni izbori, kao i lokalni izbori u dva kruga.
Ispunjavanje reformskih koraka u okviru Plana rasta EU zahteva angažovanje obe grane vlasti: Vlade koja priprema, pregovara i sprovodi konkretne ciljeve politika, i Skupštine koja usvaja odgovarajuće reforme.
Decembar i rizik od trajnog gubitka sredstava
Kraj 2026. godine označava kraj perioda tolerancije, koji se u Briselu naziva "sivi period", za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu ispunjeni u svim državama regiona, uključujući Kosovo, u decembru 2024. i decembru 2025. godine.
Evropska komisija omogućila je ovaj period tolerancije, koji se odnosi na vreme nakon isteka roka tokom kojeg zakašnjele aktivnosti još mogu biti ispravljene bez posledica koje bi nastale zbog neispunjavanja roka.
Prema ovom principu, svi reformski koraci čiji je prvobitni rok bio tokom 2024. godine imaju dodatni rok od 24 meseca za sprovođenje. Za korake čiji je rok bio tokom 2025. godine period tolerancije iznosi 12 meseci.
Za sve reforme iz decembra 2024. i decembra 2025. godine krajnji rok je kraj 2026. godine, kada postoji rizik od trajnog gubitka sredstava.
Ako zemlje korisnice ne ispune uslove, odnosno ne sprovedu predviđene reforme, Evropska komisija ima pravo da zadrži sredstva namenjena tim reformskim koracima. Ta sredstva mogu biti preraspodeljena državama koje su uspešnije u sprovođenju reformi.
Kosovo najveći korisnik – samo u teoriji
Plan rasta EU za Zapadni Balkan predviđen je za period između 2024. i 2027. godine. Njegova vrednost iznosi šest milijardi evra i predstavlja najambiciozniji finansijski paket za region.
Sredstva iz Plana rasta raspodeljena su na osnovu broja stanovnika i bruto domaćeg proizvoda. Od ukupnog paketa, za Kosovo je opredeljeno 882,6 miliona evra, što čini zemlju najvećim korisnikom po glavi stanovnika.
U prethodnim periodima Kosovo nije ispunjavalo uslove za korišćenje sredstava iz Plana rasta jer, takođe zbog političkog zastoja, nisu bili usvojeni relevantni sporazumi za ovaj evropski paket.
Nakon što je Skupština Kosova u februaru ove godine ratifikovala sporazume koji se odnose na Plan rasta, Kosovo je steklo pravo da koristi evropska sredstva.
Do sada je Kosovo primilo samo sredstva za pretfinansiranje u iznosu od 61,8 miliona evra, što predstavlja sedam odsto ukupno opredeljenih sredstava.
Za ostala sredstva Kosovo mora da dokaže sprovođenje reformskih koraka podnošenjem izveštaja o sprovedenim reformama.
Evropska komisija odlučuje o isplati sredstava dva puta godišnje, ali tek nakon što potvrdi da li je država uspešno ispunila konkretne korake i ciljeve utvrđene Reformskom agendom.