Politički dogovor između stranaka kako bi se pokrenuli procesi formiranja novih institucija Kosova još uvijek nije na vidiku.
Politički analitičari smatraju da bi se Pokret Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova (LDK) trebali više fokusirati na program buduće vlade, nego na podjelu funkcija. Koliku težinu zahtjev LDK-a da dobije funkciju predsjednika ima u postizanju dogovora?
Konstituisanje Skupštine, kao prvi korak u procesu formiranja novih institucija Kosova, nije završeno kako se očekivalo ujutro 6. augusta.
Konstitutivna sjednica je odgođena odlukom predsjedavajućeg, nakon polaganja zakletve novih poslanika, na zahtjev predsjednika najveće stranke, Pokreta Samoopredjeljenje, kako bi se dalo vrijeme za postizanje političkog dogovora s Demokratskim savezom Kosova.
Kako ustavni rok za konstituisanje Skupštine, koji bi otvorio put za formiranje vlade i izbor predsjednika države, ističe u petak u ponoć, dvije stranke i dalje ne djeluju blizu dogovora.
Štaviše, pregovarački proces mogao bi biti dodatno zakomplikovan javno iznesenim zahtjevom LDK-a da dobije funkciju predsjednika.
Za aktuelnog premijera Albina Kurtija iz Samoopredjeljenja novi predsjednik države treba biti nestranačka i ličnost koja ima koncenzus, dok za LDK to može biti bilo ko ko dobije 80 glasova.
Politički analitičari smatraju legitimnim zahtjev stranke Lumira Abdixhikua, jedine koja je pristala pregovarati sa Samoopredjeljenjem, da dobije funkciju predsjednika, kako bi se osigurala ravnoteža u podjeli vlasti.
Međutim, politolog Dritero Arifi smatra da je insistiranje LDK-a isključivo na Predsjedništvu "uzak" i "bezvizionarski" zahtjev, tvrdeći da bi fokus trebao biti na politikama buduće vlade u mogućoj vladi dvije stranke.
Prema njegovim riječima, funkcija predsjednika nema izvršne ovlasti i ne bi omogućila LDK-u da utiče na politike vlade.
"Samo funkcija predsjednika... Vjerujem da bi, Samoopredjeljenje ako su imalo inteligentno, to prihvatili, jer to ne znači ništa. Dakle, čak ni za Samoopredjeljenje. Ima vrlo malu težinu, ali za LDK apsolutno nikakvu", rekao je Arifi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Program buduće vlade prije raspodjele funkcija
Politički analitičar Ilir Deda smatra da bi dogovor trebao biti izgrađen na programu buduće vlade, navodeći kao ključna pitanja pristup izvršne vlasti Srbima na sjeveru Kosova, unapređenje odnosa sa saveznicima i uključivanje u energetske projekte koje podržava Washington.
"Ako ne bude promjene politike, a formira se potencijalna vlada Samoopredjeljenje-LDK, onda treba pitati LDK zašto je sve ove godine ostao u opoziciji, ako prihvata zadržavanje sadašnjeg političkog kursa", rekao je Deda za RSE.
Arifi smatra da LDK mora pokazati da u pregovorima nameće dio svojih politika za postizanje dogovora, u suprotnom će izgubiti. Smatra da je Kurti u boljoj poziciji od LDK-a "u svakoj varijanti koju analiziraju".
Ali zahtjev LDK-a za funkciju predsjednika otvara ključno pitanje koliko je vjerovatno postizanje dogovora između dvije stranke.
Da li to komplikuje pregovarački proces i povećava mogućnost novih izbora, koji bi bili četvrti u gotovo dvije godine? Za Dedu, odgovor je potvrdan.
Novi predsjednik: Nezavisna ili stranačka ličnost?
Prema Dedi, kompromis o pitanju predsjednika mogao bi biti postignut ako bi LDK predložio snažnu, ali nestranačku političku ličnost u koju ima povjerenje.
Deda kaže da bi novi predsjednik trebao biti osoba koja gradi unutrašnji konsenzus, ocjenjujući da predsjednici stranaka u novijoj historiji Kosova "nisu znali niti željeli graditi politički i društveni konsenzus".
LDK nije naznačio da li želi da novi predsjednik bude iz njihove stranke ili nestranačka ličnost.
Prema Dedi, LDK, koji je na posljednjim izborima za kandidatkinju za šeficu države predložio bivšu predsjednicu Vjosu Osmani, nema "pravo" da, kao treća politička snaga, za tu funkciju predloži člana svoje stranke umjesto nezavisne ličnosti, koja bi, prema njegovim riječima, također ispunila zahtjev Samoopredjeljenja.
Deda kaže da je Samoopredjeljenje "zacementiralo" stav da novi predsjednik treba imati konsenzus i biti nestranačka ličnost, ocjenjujući to kao "ispravan stav". Zbog toga ne vjeruje da bi Samoopredjeljenje prihvatilo Osmani za predsjednicu.
Arifi, s druge strane, smatra da nijedna strana nema principe i podsjeća da je Kurti u svom prvom mandatu podržao Osmani za predsjednicu, zbog čega ocjenjuje da on, "u zavisnosti od ličnog interesa, mijenja svoje pristupe".
Prema njegovim riječima, čak i ako LDK dobije funkciju predsjednika, i dalje će se "pokazati kao gubitnička strana".
Pregovori između Samoopredjeljenja i LDK-a odvijaju se u vrijeme unutrašnjih sukoba u Abdixhikuovoj stranci, čiji je lider prije nekoliko dana preživio pokušaj smjene.
Međutim, Arifi smatra da bi se poslanici LDK-a ujedinili u glasanju ako se nastavi uski narativ o funkciji predsjednika.
Dok političke stranke pokušavaju izbjeći produbljivanje institucionalne krize, građani sa kojima su razgovarali novinari Radija Slobodna Evropa kažu da suvumorni od uzastopnih izbora.
Ali, bez dogovora o predsjedniku, Kosovo bi se moglo ponovo vratiti u izbornu kampanju – scenarij koji ni Kurti ni Abdixhiku nisu isključili.