Dostupni linkovi

Čekajući budžet: BiH država neizvjesnih izbora


Delegati Doma naroda PSBiH, na sjednici održanoj 21. jula usvojili su Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH

„Sve će biti gotovo u narednih nekoliko dana“, poručuje Dušanka Majkić, delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), komentarišući činjenicu kako Bosna i Hercegovina još nema budžet za 2020. godinu.

Bosna i Hercegovina je na privremenom finansiranju od januara 2020. godine. Posljednju u nizu odluka o privremenom finansiranju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je 30. juna i to za period juli - septembar 2020. godine u iznosu od 241,5 miliona maraka (blizu 122 miliona eura).

Da bi zemlja dobila budžet neophodno je da ga usvoje oba doma državnog parlamenta - Predstavnički i Dom naroda. Prethodno je budžet u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, 26. juna.

Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio budžet 15. jula. Šest dana kasnije, 21. jula, Dom naroda Parlamenta BiH je usvojio budžet, ali ne u istom tekstu kako je to uradio Predstavnički dom PSBiH.

Zbog toga je formirana Komisija za usaglašavanje teksta budžeta koja po hitnoj proceduri treba usaglasiti zajednički prijedlog budžeta oba doma.

Majkić navodi da, ukoliko bi Predstavnički dom PSBIH na sjednici, u četvrtak, 23. jula imenovalo tri predstavnika, koji bi bili članovi zajedničke komisije za usaglašavanje teksta Zakona o budžetu, stiču se uslovi da Komisija 27. jula postigne dogovor oko teksta Prijedloga zakona o budžetu.

„Potom bi odmah uslijedile sjednice oba doma koje bi konačno usvojile budžet“, kaže Majkić.

Majkićevo mišljenje dijeli i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović. On je nakon sjednice Kolektivnog šefa države, 22. jula, izjavio kako je moguće u narednih sedam dana imenovati Zajedničku komisiju koja će usaglasiti tekst budžeta institucija Bosne i Hercegovine.¸

Amandmanima protiv amandmana

Zastupnički i Dom naroda Parlamenta BiH usvojili su različite prijedloge budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Razlika je u uloženim amandmanima na Prijedlog zakona o budžetu. Predstavnički dom PSBiH usvojio je amandman na budžet koji je podnio zastupnik Jasmin Emrić (Stranka demokratske aktivnosti A-SDA). Emrićev amandman predviđa da se iz budžeta izdvoji 450.000 maraka (225 hiljada eura) za migrantsku krizu.

Dom naroda PSBiH je 21. jula usvojio Prijedlog zakona o budžetu.

Jednom grupom amandmana koje su uložile delegatkinje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Lidija Bradara i Marina Pendeš predloženo je da se iz zakona o budžetu institucija BiH zanemari amandman Jasmina Emrića.

Drugom grupom amandmana traži se poništavanje izmjena koje je u prijedlogu budžeta napravilo Predsjedništvo BiH. Riječ je o 750.000 KM (375 hiljada eura) koje je Predsjedništvo BiH umanjilo za oba doma bh. parlamenta.

Budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu iznosi 996 miliona konvertibilnih maraka (498 miliona eura). Za održavanje lokalnih izbora predviđeno je oko 4,2 miliona maraka (2,1 milion eura).

Zbog neusvajanja budžeta upitni lokalni izbori u BiH

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini prvobitno su bili raspisani za 4. oktobar. Nakon što budžet nije usvojen, Centralna izborna komisija je pomjerila izbore na 15. novembar.

Kako budžet još nije usvojen, Centralna izborna komisija BiH je 22. jula poslala dopis Vijeću ministara BiH u kojem traži da donese posebnu odluku o finansiranju lokalnih izbora 2020. godine.

Članovi Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) poručili su kako neće biti lokalnih izbora 15. novembra, ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac za njihovo održavanje.

„Čekamo sredstva koja nam moraju biti doznačena u narednih sedam dana, inače, izbora na zakazani datum vrlo izvjesno neće biti“, kazao je predsjednik CIK-a Željko Bakalar.

Iz Centralne izborne komisije BiH navode da bez novca do kraja jula ne mogu štampati glasačke listiće.

Blokadom budžeta održati status quo

„Mogući su svakakvi scenariji. Ja nisam siguran da će izbora biti ni u novembru, ni u decembru. Nažalost nisam siguran uopće kada će biti održani“, kaže za Radio Slobodna Evropa, politolog, Slavo Kukić, profesor na Sveučilištu u Mostaru.

Kukić smatra da su posrijedi uvjetovanja lidera političkih stranaka da dobiju pozicije u određenim institucijama za koje smatraju da im pripadaju.

„Uvjetovanja u vezi sa izborima koja dolaze od političkih aktera su višestruko motivirana, prije svega, da se preko uvjetovanja pokaže neefikasnost takozvane nelegalne, nelegitimne Centralne izborne komisije BiH na čemu insistira Dragan Čović i HDZ, naravno i Milorad Dodik, koji naizmjenično vrše udare preko državnog budžeta“, tvrdi Kukić.

On navodi kako je moguće da se tim uvjetovanjima zapravo zadrži status quo, da se čitava država uvede u scenarij takozvane mostarizacije.

Istovremeno, politički analitičar, Adnan Huskić, smatra kako novac nije najbitnije pitanje.

„Način na koji se sve radi pokazuje da je najbitnija raspodjela postizbornog plijena. Sada se sve koristi kao instrument da bi se došlo do zacrtanih ciljeva političkih lidera. Sada je to blokada održavanja lokalnih izbora, kroz neusvajanje budžeta“, smatra Huskić.

S druge strane, tvrdi on, datumi koje je CIK odredio već davno su probijeni, te smatra kako je teško reći da je operativno izvodivo organizovati izbore sredinom novembra.

„Ja sam mišljenja da se lokalni izbori mogu održati tek u decembru ili januaru naredne godine. Ukoliko se prebace za 2021. to će otvoriti brojna pitanja, a prije svega ono, o čemu se mnogo govorilo u javnom prostoru, da se opšti i lokalni izbori održavaju iste godine, što bi za građane značilo potpuni izostanak tema važnih za lokalne nivoe, jer bi se sve svelo na visoku politiku“, objašnjava Huskić za RSE.

Koji je krajnji rok za izbore?

Kranji rok za osiguranje novčanih sredstava za provedbu lokalnih izbora 2020. godine je 30. juli 2020. godine, kako bi glasački listići bili blagovremeno štampani i distribuirani glasačima izvan Bosne i Hercegovine.

U protekla dva mjeseca Centralna izborna komisija BiH je donijela niz preporuka i instrukcija vezanih za organizaciju lokalnih izbora.

Biće formirani mobilni timovi, koji će nositi zaštitna odijela, te omogućeno i glasanje putem pošte za osobe koje su u izolaciji ili su oboljele od COVID-19 i nalaze se na liječenju.

Prema Uputstvu o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2020. godine, koje je donijela Centralna izborna komisija 23. maja, imenovanje članova i zamjenika biračkih odbora trebalo bi biti završeno najkasanije do 16. oktobra, nakon čega će uslijediti obuka.

Procedure organizacije izbora traju 150 dana, kako bi proces bio u skladu sa evropskim standardima. Rok je počeo od dana objavljivanja odluke o raspisivanju izbora (7. maj).

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 7. maja donijela je Odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora 2020. godine, koji su prvobitno trebali biti održani 4. oktobra, ali su zbog neusvajanja budžeta pomjereni za 15. novembar.

Za učešće na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, prijavilo se 136 političkih stranka i 379 nezavisnih kandidata.

Nakon što su oba doma Parlamentarne skupštine usvojila Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na izbore u Mostaru i u ovom gradu će biti održani izbori nakon 12 godina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG