Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Izbori u Hrvatskoj bez jasnih favorita


Ilustracija

Mjesec i po pred parlamentarne izbore u Hrvatskoj kampanja se već zahuktala, iako još nije službeno ni započela. Neke su koalicije sklopljene, neke nisu uspjele.

Trenutno vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) za sada ne stupa ni u kakve predizborne koalicije, dok je druga najjača politička stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) okupila oko sebe "Restart" koaliciju. U njoj su Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Građansko-liberalni savez (GLAS), Snaga i Hrvatska seljačka stranka (HSS), a u SDP-u pregovaraju i sa svojim redovitim partnerima - Istarskim demokratskim saborom (IDS).

U međuvremenu na desnici su propali pregovori o zajedničkim izbornom nastupu Mosta, kojeg napušta sve više viđenijih članova, i Domovinskog pokreta pjevača Miroslava Škore. On je okupio tek nekoliko poznatih imena desnice poput nekadašnjeg HDZ-ovog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i jedinog zastupnika u upravo raspuštenom sazivu Sabora klerikalne stranke Hrast Hrvoja Zekanovića.

Što se prognozira?

"Dvije najveće stranke pobrati će najviše glasova na izborima, i prema anketama izjednačene su u potpori građana, obje malo ispod 30 posto", opisuje predizbornu političku scenu za RSE novinarka Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista Marina Karlović Sabolić.

"Socijaldemokrate vodi Davor Bernardić, jedan dosta osporavan mladi političar koji nije pretjerano uvjerljiv. On je u posljednje tri i po godine koliko vodi tu stranku pokazao da jednu stvar zna raditi jako dobro, a to su – političke igre. On je tako složio taktiku da nije izgubio ni izbore za Europski parlament u svibnju 2019. godine ni predsjedničke izbore na prelazu iz 2019. u 2020. godinu. Sada je dogovorio koaliciju lijevog centra sa HSS-om i nekim liberalnim opcijama, i na prvom idućem istraživanju javnog mnijenja vjerojatno će ta opcija preteći HDZ", najavljuje Marina Karlović Sabolić.

HDZ-u će glavni izborni adut biti činjenica da su oni bili na vlasti u vremenu kada je Hrvatska bila među najuspješnijima u borbi protiv korona virusa, a idu im u prilog još neke stvari, kaže naša sugovornica. Prvo je to da će HDZ će dobiti sva tri glasa "dijaspore", a drugo je – Miroslav Škoro.

"Kvaka je u tome da je popularni pjevač Miroslav Škoro koji se u jednom trenu odlučio baviti politikom – u padu. Pojela ga korona! I koliko god to apsurdno i možda kontradiktorno zvučalo, u ovom trenutku on zapravo igra za HDZ. Naime, nakon izbora, ako Škoro - napamet govorim – osvoji 10 mandata, HDZ će imati s kime koalirati. A SDP je već formirao svoju koaliciju i nakon izbora neće imati s kime koalirati", kaže naša sugovornica.

Po čemu će građani birati?

Analitičar portala telegram.hr Jasmin Klarić za RSE kaže da u ovoj kampanji pitanja Drugog svjetskog rata neće biti presudna, nego će ljudi birati odlučujući je li Bernardić dovoljno uvjerljiv za novog premijera, i je li Plenković pretjerao okružujući se ministrima koje se povezivalo s koruptivnim radnjama.

"Vidjet ćemo 5. srpnja negdje u noći jesu li više odlučivale stvari poput toga je li predsjednik neke stranke dovoljno sposoban da vodi državu i je li predsjednik aktualne vlade zadovoljio u ove četiri godine, ili je preveliki problem bila činjenica da je više od pola vlade otišlo zbog sumnje na korupciju", oprezan je Klarić.

On očekuje da će na kraju izborni rezultati biti prilično izjednačeni.

"Prilično je izvjesno da će omjer između SDP-a i HDZ-a, bez obzira na čiju stranu on otišao, biti dosta tijesan, kao što je bio i na zadnjih nekoliko izbora. Tako je 2016. godine razlika u izbornim jedinicama u Hrvatskoj bila pet zastupnika na strani HDZ-a. Na izborima 2015. godine bili su potpuno poravnati. Negdje u tim gabaritima kretati će se razlika i na ovim izborima, tako da će nam o vlasti odlučivati vjerojatno oni koji će biti izabrani desnije od HDZ-a i ljevije od SDP-a", najavljuje Klarić.

Izborna kampanja i preporuke DIP-a

Državno izborno povjerenstvo (DIP) je održalo prvu konferenciju za novinare i izvijestilo da je rok za predaju kandidacijskih lista 16. lipnja, a da se do 24. lipnja može napraviti uvid i provjeru u biračkom popisu. Izborna kampanja bit će kratka i trajati svega 15 dana. DIP će svoje upute prilagođavati imunološkoj situaciji, a predsjednik DIP-a Đuro Sessa pojasnio je da će osobe u samoizolaciji koje žele glasati na dan izbora posjetiti dva člana biračkog odbora.

"Jedna od preporuka je da se takve osobe najave gradskom ili općinskom izbornom povjerenstvu bar tri dana ranije, tako da se može napraviti neki plan rada. Jer birački odbor mora uvijek funkcionirati sa najmanje pet ljudi na biračkom mjestu, od deset koliko ukupno ima članova," kazao je Sessa.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj održat će se u Hrvatskoj u nedjelju 5. srpnja, a u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske u svijetu u subotu 4. i nedjelju 5. srpnja. Bira se 140 zastupnika u 10 teritorijalnih izbornih jedinica, 8 zastupnika manjina i 3 zastupnika tzv. "dijaspore", ukupno 151 zastupnika. Mandat zastupnika traje 4 godine.

Prethodni parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su 11. rujna 2016. Popis birača zaključuje se pred same izbore, a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu predsjedničkih izbora početkom 2020. godine - oko 3.860.000.

Prema istraživanju agencije Promocija plus za HRT, na 1.400 ispitanika, objavljenom mjesec i po pred izbore (20. svibnja), svega tri stranke prešle bi izborni prag da je Hrvatska jedna izborna jedinica, a nije.

HDZ je najjači sa 29,7 posto potpore, odmah za njim sa jedan posto potpore manje je SDP, a Domovinski pokret Miroslava Škore ima 9,3 posto potpore. Prvi ispod praga od 5 posto je Most sa 4,3 posto, HSS ima 2,2 posto, dalmatinska regionalna stranka Pametno ima 1,7 posto, HSU i stranka Milana Bandića imaju 1 posto potpore, GLAS 0,8 posto potpore itd.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG