Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bassuener: Promjena granice između Kosova i Srbije više nije tako izvjesna


Kurt Bassuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike

"Ideja promjene granica između Srbije i Kosova posljednjih je dana doživjela određeni pritisak unazad i iako je i dalje u opticaju, ali je manje izvjesna", smatra Kurt Bassuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike (DPC) iz Berlina.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz St. Andrews univerziteta u Škotskoj, gdje je viši saradnik, Bassuener ocjenjuje da je indiferentnost nove američke administracije za Balkan na kojem se tako očigledno osjeća odsustvo stručnjaka poput zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država (Brian) Hoyt Yeea, otvorilo priliku za spovođenje agendi poput promjene granica ili razmjene teritorija i oni koji ih provode na to računaju.

DPC je nedavno, kada se pojavila ova ideja, dobio podršku visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini i Johannesa Hahna, poslao pismo evropskim zvaničnicima koje su potpisali brojni stručnjaci za Balkan, te intelektualci i umjetnici upozorivši na opasnosti takvog poteza.

Na našu konstataciju da ima i stručnjaka koji su podržali ideju, Bassuener kaže da su neki, poput bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, donekle zainteresovana strana, a da ga drugi vide kao potencijalno rješenje za dugogodišnji problem i spremni su da prihvate sve na šta pristanu dvije strane, što je, smatra Bassuener, pogrešno i opasno.

Priznaje, međutim, da bi i određeni evropski centri, poput možda Pariza, prihvatili tu ideju, ali sa mnogo manje "innvestiranja nego Mogherini i Hahn".

RSE: Kao politički posmatrač sa odličnim poznavanjem balkanskih dešavanja, kako tumačite razvoj događaja posljednjih nekoliko dana, od Brisela u petak, do Kosova za vikend?

Bassuener: Znate, nije u potpunosti najjasnije. Mislim da bi bilo fer reći da postoji nekoliko stvari koje su još uvijek nejasne. Ali ono što se čini očiglednim je da je došlo do određenog guranja unazad na više frontova, unutar Kosova, na Tačija iz vlade ali takođe i iz opozicije, ali i generalno kod građana gdje je ideja teritorijalne razmjene definitivno važan faktor.

Takođe je sa neformalnog sastanka EU ministara vanjskih poslova, bilo očigledno guranja unazad, oni naravno nijesu imenovali nikog, ali su šefovi diplomatija koji su željeli da izađu javno rekli da se mora biti oprezan, uključujući i njemačkog ministra Heika Maasa, ali i neke druge, koji su prilično jasno poručili da je podjela ili mijenjanje granica loša ideja. I prema onome što sam razumio, bilo je više ministara koji su na toj liniji, iako to nijesu javno iskazali.

Tako da je to bio faktor unutar samog Brisela, jer nije samo Njemačka ta, iako je vrlo važan igrač, koja je sama u ovome.

Vučić: Neću da menjam granice, već prava kosovskih Srba
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

RSE: Dakle, da li mislite, imajući u vidu sve što ste rekli i imajući u vidu poruke gospodina Vučića na sjeveru Kosova tokom vikenda, da ta ideja o promjeni granica i dalje postoji kao mogućnost?

Bassuener: Još uvijek postoji, ali ne mislim da je više tako izvjesna. Mislim da je manje izvjesno da će uroditi plodom. I prije nego što je otišao na Kosovo, čak i prije nego što je otišao u Brisel, čini se da je Vučić aludirao na to da je svjestan njemačkog otpora i rekao je: "Vidite ako su ti ljudi protiv toga, i moji susjedi su protiv", pomenuo je Bosnu, pomenuo je Makedoniju, pomenuo je Crnu Goru. Naravno on je sa prilično oštrim tonom rekao kako je "logično da se protive, mi znamo i zašto" implicirajući da oni imaju antisrpsku agendu, ali je sve u svemu bilo jasno da je užurbanost ka tome ohladila u odnosu kada je bila na vrhuncu prije nekolike sedmice.

A kada je bila na vrhuncu ja i moje kolege iz DPC centra smo odlučili da pokušamo da sakupimo mišljenja sa svih aspekta. Mnogi ljudi koji nijesu uvijek saglasni međusobno, bili su na istoj liniji da bi podjela ili razmjena teritorija bila veoma loša, ne samo za ljude na Kosovu i Srbiji već i regiju kao cjelinu. I željeli smo da demonstriramo našu podršku onima u civilnom društvu, i na Kosovu i u Srbiji koji su već bili glasni u protivljenju, ubrzo nakon što je predsjednik Vučić inicijalno dao taj prijedlog u julu. I sakupili smo oko 70 potpisnika iz civilnog društva, akademija, analitičara čak i ljudi iz kulture, poput recimo Aleksandra Hemona.

Sasvim sigurno ne postoji potpuno jedinstvo oko ovoga, ali rekao bih da postoji snažna većina protiv kretanja u pravcu mijenjanja već uspostavljenih granica.

(Ne)završene granice Balkana
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

RSE: Kada je riječ o tome, upotrijebili ste u pismu riječ da ih molite da odustanu od podržavanja ideje promjene granica. Nijesmo čuli nikakvu javnu reakciju nakon toga od gospođe (Federice) Mogherini ili gospodina (Johannesa) Hahna na to. Da li ste dobili ikakvu povratnu informaciju, zvaničnu ili nezvaničnu?

Bassuener: Ne, niti riječ. Da budem iskren, mi smo se nekako navikli na to. I dok smo mi u Vijeću za demokratizaciju politike (DPC) inicirali to pismo, ne bi imalo težinu bez svih potpisnika. Mi nijesmo čuli ništa, ne znam da li neko od naših potpisnika dobio neku povratnu informaciju, kao rezultat činjenice da su svoje ime tamo naveli, ali nijesmo dobili ništa kroz bilo kakve sporedne kanale ili telefonske pozive. Znam da je bilo dobrodošlo u Berlinu, i pretpostavljam da je dobro došlo u Londonu, ali nemam ništa konkretno o tome.

RSE: Kao što ste rekli, mnogi eksperti i intelektualci, te umjetnici koji nijesu uvijek saglasni o svim problemima na Balkanu, podržali su vašu inicijativu. Ali nekolicina analitičara ili eksperata za Balkan, uključujući i jednog bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, su zapravo podržali ideju promjene granica. Šta mislite o tome?

Bassuener: Mislim u slučaju Wolfganga Petritscha i teksta koji je napisao u vezi sa tim, on je na kraju morao da prizna da radi za tu advokatsku kancelariju Lansky (Lanksy, Ganzger+partner) u Austriji koja ima ugovor (sa Srbijom). Ne znam kompletan modalitet saradnje, ali u svakom slučaju postoji tu interes koji je trebalo da bude otkriven u potpunosti. Ali kako mi kažemo na engleskom jeziku, ako imaš kožu, u igri tvoje mišljenje nosi manju težinu, ne intelektualno, već zato što imaš interes. I mislim da je to faktor u procjenjivanju njegove podrške ovoj ideji.

Ali da budemo fer, ne radi se samo o njemu, postoji još jedan broj analitičara koji su rekli "vidite, ovo je potencijalno izlaz iz problema". Još jedan od argumenata je da moramo zatvoriti vrata za ruski uticaj u regionu i samim tim što je to otvoreno pitanje, je dio prednosti Moskve nad Srbijom. Ali ne prihvatam taj argument, ja razumijem brigu ali prije svega smatram: čak iako bude dogovora o razmjeni teritorija, nema garancija da bi Rusi priznali Kosovo. Zapravo to bi bila neka vrsta "savršenog zločina", uvijek bi imali da se pozivaju na nešto što ih ne zadovoljava i još uvijek bi imali šansu za promjenu igre na terenu.

Ne mislim da je ovaj san mrtav za one koji još imaju takav san, naročito u Beogradu, ali mislim da je izvjesnost da se sa tim ide naprijed u skoroj budućnosti značajno smanjena već sedmicu unazad od juče.

Srbi na jugu, Albanci na severu: Čekajući 'razgraničenje'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:49 0:00

RSE: Sa svim ovim što se događa, djeluje da smo preskočili, ali sam negdje primijetila da je Le Figaro prošle sedmice u tekstu o Kosovu i Srbiji, govorio o mogućem mirovnom summitu u novembru u Parizu između Vučića i Tačija, kao naznaka da bi predsjednik (Emmanuel) Macron mogao preuzeti vođstvo oko ovog pitanja u Evropi. Da li ste Vi čuli nešto o tome?

Bassuener: Nijesam čuo ništa, ali činjenica da Francuska javno ćuti ali prećutno daje saglasnost ili pristaje u najboljem slučaju, na tu ideju o razmjeni teritorija, navodi me ka tome da vjerujem da bi Francuskoj bilo drago da se nađe bilo koje rješenje sa kojim bi se Vučić i Tači saglasili i da bi podržali to na način sa znatno manje ličnog investiranja nego Federica Mogherini ili Johannes Hahn. Mogherini naročito, sa aktuelnim dijalogom gdje je spremna da prihvati da je svaki dogovor koji može dobiti dok je još uvijek na toj poziciji, dobar.

Ne znam kako da to tumačim, imajući u vidu aktuelne okolnosti sada, da li će ovo nastaviti da ide naprijed ili je to bio samo probni balon, ali čini mi se da je u ovom trenutku prevaziđen događajima.

RSE: Da li mislite da je, manje više indiferentna pozicija administracije SAD za balkanska pitanja, ne samo ovo konkretno, dozvolila svim ovim idejama da se kreću manje više slobodno?

Bassuener: Da, apsolutno je to jedan ogroman faktor. U određenoj mjeri čak i Brexit, iako je Britanija još uvijek član kluba, ali njihov se glas sada manje cijeni unutar EU. Pristup predsjednika (Donalda) Trumpa ili bolje reći pristup njegove administracije, jer mislim da on nikada nije pomenuo riječ Balkan, ili ako jeste zanemarljivo par puta, ali činjenica je da smo od njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona dobili poruku da SAD neće stajati na putu zajedničkom sporazumu već da su spremni da ga pogledaju.

RSE: Ali imamo senatora (Rona ) Johnsona tu, on je upravo posjetio Balkan?

Bassuener: A on definitivno podržava predsjednika, on je iz iste stranke i cijela Republikanska stranka u Kongresu, sa rijetkim izuzecima, sada podržava Trumpovu agendu. I kada je riječ o Balkanu to očigledno nije važno pitanje. Ali ideja da neke neispunjene agende mogu biti provedene bez otpora Vašingtona je defenitivno hrana za te agende. Dala je onima koji ih provode osjećaj olakšanja da mogu da nastave.

Mislim da smo to počeli da gledamo još od ranije sa vozom na Kosovu početkom prošle godine, do ovoga sada. I ja iskreno mogu reći čak i personalizovati, možete osjetiti odsustvo zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a (Briana) Hoyta Yeea.

Meni se čini da imajući u vidu njegove veoma jasne i snažne izjave o tome da Srbija ne može sjediti na dvije stolice, njegovog angažmana u Makedoniji, odlučujućeg ja bih rekao, i u Albaniji prošle godine, mi više nemamo tu vrstu pažnje na Balkanu. Ponašanje je drugačije, i svi, na dobro ili na zlo, na zlo po mom mišljenju, računaju na to u svojim procjenama i djeluju u skladu sa tim.

RSE: Nalazite li da je ruska ćutnja oko svega ovoga interesantna?

Bassuener: Jeste intresantna.

RSE: Samo da pomenem da je prošle sedmice prije odlaska Vučića u Brisel upriličen samo jedan sastanak Vučiča i ambasadora (Aleksandra) Čepurina i iz Kancelarije predsjednika Srbije je saopšteno da Rusija podržava sve što je u interesu Srbije. To je sve.

Bassuener: Ja ne bih davao previše značaja tome, jer oni nijesu ni mislili da kažu ništa. Vučić radi na teškom "liftingu" ušao je u interakciju sa Tačijem, ima pažnju Brisela ima kontakte sa više evropskih prijestonica ili afirmativne ili kroz pristanak, i jedina stvarna tačka otpora sve do tog gimnik sastanka ministara vanjskih poslova, je bio Berlin.

Tako da Rusiji nije trebalo da se gura, zapravo njihovo isticanje bi moglo privući pažnju drugih evropskih prijestonica da kažu "momenat, Rusija je za ovo onda ne možemo i mi biti za to", dakle moglo bi biti kontraproduktivno. Njihovo ćutanje je interesantno ali ne znam koliko ima značaja.

Aleksandar Vučić i Hašim Tači
Aleksandar Vučić i Hašim Tači

RSE: Vratimo se na pozicije Srbije i Kosova. Gospodin Vučić djeluje kao u nekoj vrsti povlačenja u posljednjih par dana od ideje promjene granica, gospodin Tači je pod priličnom paljbom na Kosovu od strane vlade ali i opozicije takođe. Ali mi zapravo imamo taj ćorsokak između dvije strane i sve se vuče i odugovlači u beskraj bez bilo kakvog drugog značajnijeg rješenja na vidiku. Nešto bi trebalo uraditi, zar ne mislite tako? A šta bi to moglo biti?

Bassuener: Ja sam bio prilično jasan i moje kolege iz DPC su bile prilično jasne. Mislim da smo protraćili 19 godina tako što nijesmo govorili ono što mislimo da je realnost. Ako Srbija želi da bude u mogućnosti da ide naprijed prema Evropskoj uniji, moraće da prihvati da je Kosovo otišlo i u takvoj realnosti pokušavati iskoristi svoj glas da se osigura da Srbi koji žele da žive na Kosovu imaju poštovanje njihovih individualnih i kolektivnih prava. Takođe treba razmotriti sa kosovskim Srbima, koji nijesu ti koji predvode raspravu o tome-što je takođe problem, da odluče koji su modaliteti toga.

Nikada nijesmo bili jasni, EU kolektivno nikada nije bila jasna, zato što ima pet članica koje ne priznaju Kosovo. Ali nije vam potrebna EU kolektivno da bi se definisala evropska politika o ovome, zato što će svaka pojedinačna članica na kraju morati da ratifikuje da Srbija postane članica EU.

I zbog toga sam se ja zalagao da njemački Bundestag kroz rezoluciju stranka jasno kaže da Srbija koja ima Ustav koji i dalje uključuje Kosovo i ne priznaje Kosovo ne može ući u EU. I samo jedna članica može to jasno staviti do znanja i to je način da se podigne i progura naprijed. Mislim da bi takva vrsta unilateralne akcije bile od pomoći.

Kada bi to bilo manje unilateralno više multilateralno, ne mora biti EU cijela, ali ako bi bilo više EU članica koje bi imale taj isti pogled to reklo to bi stvari učinilo veoma jasnim. I onda bi rasprava mogla da se razvije u vezi mehanizama i rješenja umjesto iluzorne nade da se Srbiji može dogoditi mašina za povratak vremena koja će im vratiti Kosovo u vlasništvo ili dati dio njega.

To je moje mišljenje, definitivno manjinsko mišljenje. Možda sam i jedan jedini sa tim stavom, ali ja na to tako gledam.

Ovdje ne može biti konstruktivnog odgovora na ova pitanja, osim ako hoćemo da budemo pošteni, a dio toga bi bilo priznati da smo bili previše optimistični da će ovo jednostavno biti razriješeno kroz proces pristupanja EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG