Hrvatsku dijeli nekoliko dana od održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora koji će u toj državi biti održani u nedjelju, 22. prosinca.
Prema anketama, troje od 11 kandidata bore se za ulazak u vjerojatan drugi krug. To su aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kao kandidatkinja desnog centra, bivši socijaldemokratski premijer Zoran Milanović kao kandidat lijevog centra i popularni pjevač Miroslav Škoro kojeg podržava niz većih ili manjih desnih stranaka.
Predizborne ankete uglavnom daju prednost Kitarović, ipak neznatnu u odnosu na Milanovića.
„Na ovim će izborima hrvatski građani birati između kontinuiteta i, na prvi pogled, diskontinuiteta“, komentira za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinar portala telegram.hr Jasmin Klarić, osvrćući se na poruke vodećih kandidata.
Poruke Grabar Kitarović
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iza čije kandidature stoji Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) predstavlja se kao kandidatkinja kontinuiteta.
„Ali nisam siguran koliko je, u situaciji kada je više od dvije trećine građana nezadovoljno Vladom i načinom na koji Vlada predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića vodi zemlju, a Kitarović je kandidatkinja HDZ-a, pametna strategija naglašavati da je kandidatkinja kontinuiteta. 'Birajte mene i bit će i dalje ovako kako je do sada', kao da je njena poruka“, kaže Klarić.
Kolinda Grabar Kitarović kao svoj posebni uspjeh navodi kako je izvukla Hrvatsku iz paketa „regiona“ i pozicionirala je na međunarodnoj pozornici.
„Prije pet godina – gdje je bila Hrvatska? Pa gotovo na koljenima. Kada smo nakon pobjede na izborima došli u Ured predsjednika doslovce smo brisali prašinu sa stolova jer se ništa nije radilo“, kazala je 13. prosinca na predizbornom skupu u Slatini.
Klarić, međutim, tvrdi da su njeni međunarodni uspjesi to da ju je u par navrata na skupovima pogledao američki predsjednik Donald Trump i njeno zalaganje za „Inicijativu triju mora“ (pokrenuta 2016. godine, kroz saradnju Hrvatske i Poljske, sa ciljem čvršćeg i dubljeg povjezivanja srednjoeuropskih država op.a.) o kojoj se sve manje čuje, a i kada se o njoj govorilo, navodi Klarić, nitko baš nije jasno znao o čemu se radi.
Poruke Škore i Milanovića
Dvojica najozbiljnijih oponenata, Miroslav Škoro i Zoran Milanović, nude diskontinuitet, ali zapravo, tvrdi Klarić, nude podsjećanje na nešto što je Hrvatska već vidjela.
„Škoro sa svojim ultradesnim savjetnicima nudi podsjećanje na kratkotrajnu vladu Karamarkovog (Tomislav) HDZ-a i Mosta iz 2016. godine, pa je on u stvari kandidat drugačijeg kontinuiteta, podjednako kao i Milanović. A Milanović i sam kaže da nas ne može ničime posebno iznenaditi i da se nije promijenio, ali on nudi suprotstavljanje tom valu konzervativizma i desnice koji dolazi u paketu i sa Kolindom Grabar Kitarović i sa Miroslavom Škorom i ljudima oko njega“, kaže Klarić.
Zoran Milanović u kampanji traži „normalnost“, upozorava da predsjednik ima jako male ovlasti, ali da će on unutar postojećih ovlasti upozoravati na probleme „malog čovjeka koji živi od rada, a ne od zastare ili nedostatka dokaza“ i da će se boriti protiv mržnje i straha koji su oružje desnice.
„Borit ćemo se, jer nade nikada nije nedostajalo. Ona je uvijek bila tu, građanske čvrste vjere na pretek, hrabrosti, drskosti, bezobrazluka ako hoćete, ali ne tupe bahatosti koja je navodno bila moj zaštitni znak. Ali, kvragu, izgubio sam autorska prava već pet godina“, našalio se na vlastiti račun na predizbornom skupu u Rijeci 14. prosinca.
Miroslav Škoro poslao bi vojsku na granicu za migrante, tražio, ako pobijedi na izborima, da se Sabor i Vlada raspuste i raspišu parlamentarni izbori, a onda nizom referenduma ojačao funkciju predsjednika.
„Vratimo Hrvatsku narodu“ njegova je glavna izborna parola, a kaže da na njegove skupove, za razliku od HDZ-ovih, ne dolaze oni koji su se okoristili državom, pa su dužni doći i zahvaliti HDZ-u.
„Ja sam dužan svom narodu. Moj narod dolazi zato što, kao i ja, smatra da trebamo promjene“, poručio je 14. prosinca u Splitu.
Pitanje prošlosti
Da dosadašnja kampanja nema veze sa hrvatskom stvarnošću, tvrdi u izjavi za Radio Slobodna Europa novinarka „Slobodne Dalmacije“ i „Jutarnjeg lista“ Marina Karlović Sabolić.
„Oni se svađaju oko toga tko je bio gdje 1991, tko je možda bio gdje 1941, ali nitko od njih ne razmišlja gdje Hrvatska treba biti 2021. godine“, kaže naša sugovornica.
Po njenoj ocjeni, Kolinda Grabar Kitarović uzda se, uz malu pomoć Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, u stranačku mašineriju HDZ-a koja će joj donijeti pobjedu.
„Međutim, meni se čini da su prošla vremena kada se i konj mogao kandidirati na listi HDZ-a, pa da pobijedi. Ovoga puta na to isto biračko tijelo pikira još jedan ozbiljan kandidat - Škoro. Ali njegova glavna meta nije Kolinda Grabar Kitarović, nego umjereni premijer desnog centra Andrej Plenković. On računa da bi eventualnom svojom pobjedom pomogao da se smijeni Plenkovića sa čela HDZ-a“, procjenjuje Karlović Sabolić.
Ostali kandidati
Uz njih, još je osam kandidata na ovim predsjedničkim izborima, ali nitko od njih po anketama nije ni blizu 20 posto, a većina čak nemaju ni jedan ili dva posto potpore.
Kolinda Grabar Kitarović diplomirala je jezike i magistrirala međunarodne odnose, bila je veleposlanica i ministrica u HDZ-ovim vladama, a 2011-2014 bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Izabrana je za predsjednicu 2014. godine na mandat od pet godina.
Zoran Milanović diplomirao je pravo, radio je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a nakon smrti Ivice Račana izabran je za predsjednika glavne stranke lijevog centra u Hrvatskoj – Socijaldemokratske partije Hrvatske. Bio je premijer koalicijske vlade lijevog centra 2011-2016. godine.
Miroslav Škoro je pjevač i skladatelj. Diplomirao je i doktorirao ekonomiju. U drugoj polovici 90-tih bio je generalni konzul RH u Pečuhu, a 2007. godine izabran je na listi HDZ-a i u Hrvatski sabor.
Ostali kandidati su antisistemski europarlamentarac Mislav Kolakušić, bivša predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković, bivši lider antisistemske stranke „Živi zid“ Ivan Pernar, Dejan Kovač kojeg podupire liberalni HSLS (Hrvaska socijal-liberalna stranka), redatelj Dario Juričan koji je u postupku mijenjanja imena u ime prvog čovjeka glavnog grada Hrvatske Milana Bandića, predsjednica izvanparlamentarne Radničke fronte Katarina Peović, bivši lider desničarske Hrvatske stranke prave Anto Đapić i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.
Broj birača
Prvi krug predsjedničkih izbora održava se 22. prosinca, a vrlo vjerojatni drugi krug 14 dana kasnije, 5. siječnja. Ukupan broj birača s pravom glasa za ove predsjedničke izbore iznosi 3.854.747, što je za 75.466 više nego na izborima za predsjednika Republike 2014. godine, objavilo je Ministarstvo uprave.
Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za ove predsjedničke izbore iznosi 3.677.904, što je za čak 93.049 manje nego što ih je bilo na prošlim predsjedničkim izborima 2014. godine.
Izvan Republike Hrvatske, odnosno u dijaspori i bez prebivališta u Hrvatskoj je 176.843 birača. Najviše je registriranih birača u Bosni i Hercegovini, njih 92.663, najveći broj u Mostaru – 48.616. U Srbiji su 29.592 birača, a u Njemačkoj nešto više od 29.000 birača. Izvan Hrvatske moći će se glasati na 124 biračka mjesta u 47 država – najviše u BiH, čak 44 biračka mjesta.
Facebook Forum