Dostupni linkovi

Crna Gora bila agresor na Hrvatsku?


Fotografije razorenog Dubrovnika koje je prije pogibije zabilježio fotograf Pavo Urban

Iako je prošlo nekoliko dana od objavljivanja informacije da će se u hrvatskom Saboru naći Predlog zakona u kom se, između ostalih, kao agresor na Republiku Hrvatsku tokom ratnih devedesetih označava i Crna Gora još uvijek nema reakcije zvanične Podgorice.

Hrvatska Vlada je početkom avgusta usvojila „Predlog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji“, koji bi, prema riječima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, trebalo da omogući „cjelovit i jednostavniji način regulisanja prava branitelja“.

Pritom se učešće branitelja, u ratu devedesetih, stavlja u kontekst agresije na Hrvatsku „koju je izvršila Srbija, Crna Gora, Jugoslavenska narodna armija i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine...“.Ovakva formulacija je izazvala negativne reakcije Beograda i lidera srpske manjine u Hrvatskoj.

Tadašnji premijer Milo Đukanović (na fotografiji) izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik
Tadašnji premijer Milo Đukanović (na fotografiji) izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik

Pokušaj Radija Slobodna Evropa da u propisanoj proceduri dobije stav crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova rezultirao je ćutanjem, dok profesor Međunarodnog prava Blagota Mitrić, ne ulazeći u ocjenu suštine, kaže da se radi o pravnom nonsensu.

„Politički stavovi se ne unose u zakone, a ovdje se radi o klasičnom primjeru političkog stava. Kada za neku državu kažete da je agresor bez ikakvog postupka, to je politički stav, a on nije zakonska materija. Meni je besmisleno da, sa pravnog stanovišta, govorim o tome jer to zna svaki pravnik-početnik. To može biti stav partije. Može biti, čak i stav Vlade. Ali, to se rješava pred sudovima – šta je agresija i ko je agresor“, kaže Mitrić.

„Osim što je procesno problematično, ugrađivanje Crne Gore kao agresora na Hrvatsku u tekst zakona je i materijalno neodrživo“, tvrdi profesor Mitrić.

„Oni ne mogu proglašavati Crnu Goru (i Srbiju) da su kao subjekti međunarodnog prava bili agresori na Republiku Hrvatsku, jer one u to vrijeme nijesu ni postojale kao suverene i samostalne države koje su subjekti međunarodnog prava. One su bile jedinice u okviru federativne države ili ostatka bivše federacije. Znači, to je i procesno i materijalno neodrživo. Procesno jer nijesu bile samostalne države, a materijalno jer se ne radi o zakonskoj, već sudskoj materiji“, zaključuje Mitrić.

Crnogorska zajednica u Hrvatskoj nije se oglašavala a na upit RSE predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Danilo Ivezić kaže da ova organizacija nema zvaničan stav i da ne želi da se miješa u ovo pitanje, a da je tekst zakona još uvijek u proceduri.

„To je istina“, kaže Ivezić koji naglašava da se radi o ličnom stavu.

Crnogorci su išli na Dubrovnik, Crnogorci su bili i na ostalim ratištima u Hrvatskoj“, rekao je Danilo Ivezić.

„Zakonsko definisanje Crne Gore i drugih država kao agresora na Hrvatsku izaziva ozbiljnu zabrinutost za stabilnost regiona“, rekla je za RSE Tamara Milaš, predstavnica regionalne Koalicije za REKOM i NVO Centar za građansko obrazovanje ocjenjujući da se u procesu pomirenja u regionu nije daleko odmaklo a da je mnogo primjera koji nas opominju kako se neizveden proces suočavanja sa ratnom prošlošću vraća kao bumeran.

Ona je upozorila, da predloženi zakon može biti dodatno opterećenje u mukotrpnom razvoju održivih dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Hrvatske te da bi to moglo opteretiti integraciju Crne Gore u Evropsku Uniju čiji je Hrvatska punopravna članica.

„Moram naglasiti da nije sporno da je u tom periodu rukovodstvo Crne Gore podržavalo ratne operacije protiv Hrvatske kao i da su dobrovoljci iz Crne Gore išli na dubrovačko ratište, ali bi trebalo da ta formulacija u hrvatskom zakonu ima referencu na državu kojoj je Crna Gora tada pripadala“, rekla je Milaš.

Reagovala je i Građanska alijansa ocjenom da ne postoji formulacija koja u pomenutom prijedlogu Zakona može zaobići saučesništvo Crne Gore te da ona jeste bila agresor i da to i dalje ostaje najsramnija stranica u njenoj slobodarskoj istoriji u kojoj je uvijek branila svoju teritoriju i slobodarska stremljenja, nikad ne ugrožavajući druge, pogotovo susjede.

Podsjetimo, 1.oktobra 1991. počeo je napad JNA na Dubrovnik. U agresiji su kao dio te armije učestvovali rezervisti iz Crne Gore kao i pripadnici rezervnog sastava crnogorske policije.

Prema podacima NVO iz Crne Gore i regiona koje istražuju događaje sa početka 90 tih godina prošlog vijeka, tokom napada na Dubrovnik poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.

Normalizacija odnosa sa Hrvtaskom počinje nakon 2000. kada je tadašnji premijer Milo Đukanović izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik.

Zbog granatiranja Dubrovnika u Hagu su na sedam, odnosno sedam i po godina zatvora osuđeni general Pavle Strugar i admiral Miodrag Jokić, dok niko od državnih čelnika Crne Gore, propagatora i organizatora rata nije obuhvaćen optužnicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG