Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora bila agresor na Hrvatsku?


Fotografije razorenog Dubrovnika koje je prije pogibije zabilježio fotograf Pavo Urban

Iako je prošlo nekoliko dana od objavljivanja informacije da će se u hrvatskom Saboru naći Predlog zakona u kom se, između ostalih, kao agresor na Republiku Hrvatsku tokom ratnih devedesetih označava i Crna Gora još uvijek nema reakcije zvanične Podgorice.

Hrvatska Vlada je početkom avgusta usvojila „Predlog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji“, koji bi, prema riječima hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, trebalo da omogući „cjelovit i jednostavniji način regulisanja prava branitelja“.

Pritom se učešće branitelja, u ratu devedesetih, stavlja u kontekst agresije na Hrvatsku „koju je izvršila Srbija, Crna Gora, Jugoslavenska narodna armija i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine...“.Ovakva formulacija je izazvala negativne reakcije Beograda i lidera srpske manjine u Hrvatskoj.

Tadašnji premijer Milo Đukanović (na fotografiji) izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik
Tadašnji premijer Milo Đukanović (na fotografiji) izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik

Pokušaj Radija Slobodna Evropa da u propisanoj proceduri dobije stav crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova rezultirao je ćutanjem, dok profesor Međunarodnog prava Blagota Mitrić, ne ulazeći u ocjenu suštine, kaže da se radi o pravnom nonsensu.

„Politički stavovi se ne unose u zakone, a ovdje se radi o klasičnom primjeru političkog stava. Kada za neku državu kažete da je agresor bez ikakvog postupka, to je politički stav, a on nije zakonska materija. Meni je besmisleno da, sa pravnog stanovišta, govorim o tome jer to zna svaki pravnik-početnik. To može biti stav partije. Može biti, čak i stav Vlade. Ali, to se rješava pred sudovima – šta je agresija i ko je agresor“, kaže Mitrić.

„Osim što je procesno problematično, ugrađivanje Crne Gore kao agresora na Hrvatsku u tekst zakona je i materijalno neodrživo“, tvrdi profesor Mitrić.

„Oni ne mogu proglašavati Crnu Goru (i Srbiju) da su kao subjekti međunarodnog prava bili agresori na Republiku Hrvatsku, jer one u to vrijeme nijesu ni postojale kao suverene i samostalne države koje su subjekti međunarodnog prava. One su bile jedinice u okviru federativne države ili ostatka bivše federacije. Znači, to je i procesno i materijalno neodrživo. Procesno jer nijesu bile samostalne države, a materijalno jer se ne radi o zakonskoj, već sudskoj materiji“, zaključuje Mitrić.

Crnogorska zajednica u Hrvatskoj nije se oglašavala a na upit RSE predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Danilo Ivezić kaže da ova organizacija nema zvaničan stav i da ne želi da se miješa u ovo pitanje, a da je tekst zakona još uvijek u proceduri.

„To je istina“, kaže Ivezić koji naglašava da se radi o ličnom stavu.

Crnogorci su išli na Dubrovnik, Crnogorci su bili i na ostalim ratištima u Hrvatskoj“, rekao je Danilo Ivezić.

„Zakonsko definisanje Crne Gore i drugih država kao agresora na Hrvatsku izaziva ozbiljnu zabrinutost za stabilnost regiona“, rekla je za RSE Tamara Milaš, predstavnica regionalne Koalicije za REKOM i NVO Centar za građansko obrazovanje ocjenjujući da se u procesu pomirenja u regionu nije daleko odmaklo a da je mnogo primjera koji nas opominju kako se neizveden proces suočavanja sa ratnom prošlošću vraća kao bumeran.

Ona je upozorila, da predloženi zakon može biti dodatno opterećenje u mukotrpnom razvoju održivih dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Hrvatske te da bi to moglo opteretiti integraciju Crne Gore u Evropsku Uniju čiji je Hrvatska punopravna članica.

Godišnjica razaranja Dubrovnika (video iz 2009. godine)
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:47 0:00

„Moram naglasiti da nije sporno da je u tom periodu rukovodstvo Crne Gore podržavalo ratne operacije protiv Hrvatske kao i da su dobrovoljci iz Crne Gore išli na dubrovačko ratište, ali bi trebalo da ta formulacija u hrvatskom zakonu ima referencu na državu kojoj je Crna Gora tada pripadala“, rekla je Milaš.

Reagovala je i Građanska alijansa ocjenom da ne postoji formulacija koja u pomenutom prijedlogu Zakona može zaobići saučesništvo Crne Gore te da ona jeste bila agresor i da to i dalje ostaje najsramnija stranica u njenoj slobodarskoj istoriji u kojoj je uvijek branila svoju teritoriju i slobodarska stremljenja, nikad ne ugrožavajući druge, pogotovo susjede.

Podsjetimo, 1.oktobra 1991. počeo je napad JNA na Dubrovnik. U agresiji su kao dio te armije učestvovali rezervisti iz Crne Gore kao i pripadnici rezervnog sastava crnogorske policije.

Prema podacima NVO iz Crne Gore i regiona koje istražuju događaje sa početka 90 tih godina prošlog vijeka, tokom napada na Dubrovnik poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.

Normalizacija odnosa sa Hrvtaskom počinje nakon 2000. kada je tadašnji premijer Milo Đukanović izrazio žaljenje zbog agresije na Dubrovnik.

Zbog granatiranja Dubrovnika u Hagu su na sedam, odnosno sedam i po godina zatvora osuđeni general Pavle Strugar i admiral Miodrag Jokić, dok niko od državnih čelnika Crne Gore, propagatora i organizatora rata nije obuhvaćen optužnicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG