Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nova optužnica za razaranje Dubrovnika


Godišnjica razaranja Dubrovnika (video iz 2009. godine)
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:47 0:00


Nakon sto je u Hrvatskoj podignuta optužnica protiv desetorice bivših visokih oficira JNA, do kojih je dvojici već izrečena presuda u Hagu zbog ratnih zločina na dubrovačkom ratištu početkom devedesetih, pokreće se pitanje da li tim ljudima i za koja djela može biti ponovo suđeno pred nacionalnim sudom.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je, zbog razaranja Dubrovnika i uništavanja spomenika tokom 91 godine, optužnicu protiv generala Jevrema Cokića, Mile Ružinovskog, generala Pavla Strugara, admirala Miodraga Jokića, kapetana Milana Zeca, potpukovnika Obrada Vičića, kapetana Vladimira Kovačevića, te generala B. Stankovića, majora Radovana Komara i poručnika Z. Gvozdenovića.

Prema pisanju Slobodne Dalmacije, poručnik Gvozdenović tereti se da je kao komandant raketne topovnjače tokom 91. godine izdavao naredbe da se ispali više hiljada granata na jezgro Dubrovnika i okolinu uključujući i pet hotela u kojima su se nalazile izbjeglice, dok se ostali terete da “nijesu ništa preduzeli da spriječe nedopušteno ponašanje podređenih jedinica koje su protivno Ženevskim konvencijama bez izbora cilja artiljerijskim oružjem granatirale naseljena mjesta i ubijale civilno stanovništvo".

Optužnica, inace podignuta uoči Dana dubrovačkih branitelja 6.decembra kada je prije tačno 18 godina Dubrovnik pretrpio najveća razaranja, prema navodima hrvatskih medija sačinjena je na osnovu podataka dobijenih istragom, te vojne dokumentacije bivše JNA, koja je tek ove godine pribavljena od Haškog tribunala.

Optužnica se odnosi na period od jeseni 1991. do jeseni 1992. godine kada je i okončan najveći dio borbenih operacija. U dosadašnjim sudskim postupcima, general Strugar i admiral Jokić su osuđeni za ratne zločine počinjene tokom najtežeg bombardiranja Dubrovnika 6. decembra 1991. godine na sedam i po, odnosno sedam godina zatvora.

Dakle, nova optužnica obuhvata vremenski period od godinu dana u kom je periodu kako se navodi u optužnici – ubijeno 116 civila, više stotina je ranjeno, uništeni su brojni kulturno-istorijski spomenici, te pričinjena ogromna materijalna šteta. Protiv svih optuženih je predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice.

NON BIS IN DIN?

Komentarišući vijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv desetorice oficira bivše JNA zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva u sticaju sa kazanenim dijelom uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika Nerma Jelačić portparol Haskog tribunala podsjeća da je dvojici sa tog spiska, generalu Pavlu Strugaru i admiralu Miodragu Jokiću već izrečena kazna u Hagu i da im se za djelo za koje su tamo osuđeni ne može suditi ponovo pred nacionalnim sudom. Ona ipak napominje da nije upoznata sa detaljima hrvatske optužnice koju kaže ne može komentarisati:
Nerma Jelačić

"Pravila Haškog tribunala, tj. stavu 10 Statuta, kaže: "Non bis in din", što znači "Nikome se ne može suditi dva puta za isto krivično djelo", međutim, to ne znači da se osobi kojoj je već suđeno pred Haškim tribunalom ne može suditi za drugo krivično djelo, tj. za one incidente za koje optužnica odgovarala pred Tribunalom nije obuhvatala. Ja sam samo obaviještena, tj. poznati su mi medijski natpisi od ovog vikenda o optužnici koja je podignuta u Hrvatskoj. Ne bih mogla komentirati njene detalje, obzirom da tu optužnicu još uvjek nisam vidjela".

Hrvatski advokat Ante Nobilo koji je u Hagu zastupao hrvatskog generala Tihomira Blaškića kaže da optužnica protiv biviših oficira JNA nije centralna tema tamošnje javnosti i da nije upoznat sa detaljima:

"Ja to gotovo nisam ni zabilježio. Vidio sam samo jedan komentar na HTV sa građanima Dubrovnika tako da nisam baš pobliže ni razmatrao o čemu se radi, ali onako čisto načelno, za ista djela za koja su optužene osobe u Hagu ne može im se suditi pred nacionalnim sudovima, ali istim osobama se može suditi za druga kaznena djela koja nisu obuhvaćena haškom presudom. Koja je tu situacija zaista ne znam".

Advokat generala Pavla Strugra Goran Rodić izjavio je da na optužnicu gleda kao na proces koji ima dnevno političku ulogu u Hrvatskoj:

"Svakako, u tom pogledu politika i dalje dominira nad pravom. Lica koja su optužena su većinom državljani Srbije ili Crne Gore i što znači da nijesu dostupni hrvatskim organima niti mogu biti izručeni Hrvatskoj zbog eventualnog sudskog postupka koji bi se pokrenuo dalje po toj optužnici. Za situaciju da se taj predmet po toj optužnici ustupa nadležnim sudovima u Srbiji ili Crnoj Gori svakako bi državni tužilac morao u Srbiji ili Crnoj Gori da procijeni da li prihvata tu optužnicu i dokaze uz nju, znači, da li je po njegovom mišljenju osnovana da bi eventualno preuzeo krivično gonjenje i da bi se možda taj postupak odvijao".

Rodić ne može odgovoriti na pitanje da li je to jedan od mogućih raspleta ove situacije:

"Ono što znam jeste da iz praktičnog primjera, upravo na predmetu Morinj, da je to vrlo nekritički prihvaćeno od strane pravosudnih organa, taj predmet iz Hrvatske, bez dovoljno dokaza i pokazali su se određeni problemi tokom ovog suđenja da li ovaj predmet i podizanje ove optužnice možda predstavljaju neki pritisak prema crnogorskom pravosuđu, odnosno predmet Morinj, nijesam siguran, ali može i u tom pravcu da djeluje".

Portparol Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Vlatko Cibelić nam je rekao da ne moze komentarisati detalje iz optužnice, a rekaciju nijesmo uspjeli dobiti ni od ljudi koji se nalaze na spisku optuženih.Većina njih se ne nalazi u Crnoj Gori vec u Srbiji ili Republici Srpskoj, a pozudano se zna da na tetiroriji Crne Gore živi major u penziji Radovan Komar.

U Hagu je suđeno samo Strugaru i Jokiću dok je, optužnica protiv admirala Zeca povučena 2002 godine dok je predmet protiv Vladimira Kovačevića ustupljen srpskom pravosuđu.

SRBIJA NEMA UVID U OPTUŽNICU

Stručna javnost u Srbiji, još uvek nije upoznata sa detaljima optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku protiv desetorice oficira bivše JNA. To je, upravo, razlog zbog kojeg izostaju komentari i stavovi nadležnih državnih institucija. U Tužilastvu za ratne zločine samo nam kratko rečeno - „da nemaju komentar, jer nisu imali uvid u optužnicu.“

Uvid nije imao ni preostali deo stručne javnosti, međutim, kako kaže predsednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić, ono što prvo pada u oči su imena onih koji su optuženi pred Haškim tribunalom.

„ To pažljivo treba pogledati. Ja se nadam, da su oni koji su pisali optužnice u Županijskom odvjetništvu u Dubrovniku imali u vidu da pravila Haškog tribunala koja nalažu, da onaj kome je suđeno pred ovim sudom, ne može biti ponovo optužen za isto delo. Kada su u pitanju Pavle Strugar i Miodrag Jokić, oni su osuđeni za njihovo učestvovanje i odgovornost za rušenje Dubrovnika i sada treba videti tu optužnicu, da li ih možda ona tereti za neko drugo delo.“

Zbog ratnih zločina na Dubrovačkom ratištu, pred Haškim tribunalom, general Pavle Strugar je osuđen na sedam i po godina zatvora, admiral Miodrag Jokić na sedam, dok je optužnica protiv kapetana Milana Zeca i Vladimira Kovačevića Ramba, povučena.

Kada je u pitanju optužnica Županijskog tužilastva, po mišljenju advokata Tome File - „Pravna situacija je vrlo jasna“:

„ Postoji osam plus dva. Ta dva, Jokić i Strugar, ne mogu biti optuženi po drugi put. Svako ko je procesuiran u Hagu, bez obzira da li je osuđen ili oslobođen, ne može za ta dela više da odgovara na teritoriji zemalja bivše SFRJ. Kod ovih osam može.“

Ukoliko, međutim, optužnica tereti bivše vojne oficire za neka druga krivična dela, onda može da egiztira.

Biljana Kovačević Vučo, predsednica JUKOM-a:

„ Za druga krivična dela, za koja se nije sudilo pred Haškim tribunalom, zapravo, može da se podigne optužnica. Tako da ja pterpostavljam da je podignuta optužnica za neko drugo krivično delo, a ne za ono za koje se sudilo pred ovim sudom.“


Budući da Srbija nema sporazum o isporučenju svojih državljana, jedino pravno moguće rešenje je da Hrvatska dostavi optužnicu kako bi se proverilo da li se radi o delima koja nisu bila obuhvaćena optužnicom Tribunala.

Kakvu reakciju ovdašnjeg pravosuđa očekuje Toma Fila, čiji je saradnik Vladimir Petrović, zajedno sa advokatom Goranom Rodićem, branio Pavla Strugara pred Haškim tribunalom?

„ Regovaćemo onako kako i zaslužuju. Znači – nikako. Oni su do sada optuživali hiljade ljudi, tvrdili da nisu optuženi, pa su ih onda kad su dolazili kući kao povratnici hapsili, u nameri da obeshrabre povratak Srba. Ovo je isto jedan od tih poteza,“ kaže Fila.

„ Ova dubrovačka optužnica, pošto se odnosi na vrh vojske, meni izgleda opravdano,“ rekla je Kovačević-Vučo.

Povodom tvrdnji iz Podgorice, da se većina optuženih nalazi na teritoriji Srbije i Republike Srpske, nismo bili u mogućnosti da to i proverimo, a vojno-politički ananlitičar Aleksandar Radić tim povodom kaže:

„ Tužba koja je stigla iz Dubrovnika je vruć krompir i, naravno, nikome nije drago da ljudi koji su traženi budu na njihovom teritoriju. Naravno, to je posao u kome policija i tužilatšvo treba da urade posao na lokalnom nivou, pa nije problem ustanoviti gdje se ko nalazi, ako je to već sporno, niti je to politička odgovornost države na čijem se tritoriju nalaze ljudi protiv kojih je pokrenuta tužba. Ali, u nogo slučajeva do sada iz Hrvatske su stizale tužbe za djela koja bi vrlo teško, zdarvorazumski, mogla da se smatraju za ratni zločin.“

Na koji način je onda moguće razrešiti ovu situaciju?

„ Pretpostavljam da je Odvjetništvo Republike Hrvatske imalo u vidu kako će rešiti taj problem, s obzirom da su mu prema Ustavu i dosadašnjij praksi svi optuženi nedostupni. Ono što je poznato , da su u toku razgovori upravo oko rešavanja tih problema, ali još uvek to nije blizu konačne odluke, zato što je to jedan proces koji mora da reši pitanje – kako, zapravo, doći do rešenja s obzirom na ustavnu zabranu,“
smatra Kandić.

  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG