Evropska unija je 15. juna otvorila pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom nakon što je izbor nove vlade u Mađarskoj uklonio i posljednju prepreku za pokretanje procesa pridruživanja Uniji.
Ono što slijedi moglo bi se pokazati podjednako teškim, jer ove zemlje moraju provesti pravne i političke promjene neophodne da bi postale stvarne članice EU.
Šta zapravo znači 'otvaranje pregovora'?
Proces proširenja EU sastoji se od 33 pregovaračka poglavlja, od vanjske politike do poljoprivrede i ribarstva, a zemlje kandidati moraju usvojiti sve zakone i propise EU u svakom od tih poglavlja.
Ova poglavlja su podijeljena u šest klastera, a Moldavija i Ukrajina su 15. juna otvorile Klaster 1, poznat kao "temeljna poglavlja", koji se sastoji od pet poglavlja koja se uglavnom bave pitanjima vladavine prava. Ova poglavlja se uvijek otvaraju prva, a zatvaraju posljednja, što označava da je zemlja kandidat ispunila sve uslove Brisela.
Ukrajina i Moldavija su do danas započele pregovore o pet od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
Kada će započeti ostala?
U Briselu, kao i u Kijevu i Kišinjevu, postoji nada da bi ostalih pet klastera moglo biti otvoreno već u julu, ili barem do kraja godine. U svakom slučaju, to bi bila rekordna brzina.
Albanija, još jedna zemlja koja teži članstvu u EU, otvorila je svih šest klastera za 11 mjeseci tokom 2024–2025. godine.
Evropska komisija navodi da su Kišinjev i Kijev spremni, nakon što su obavili neophodne pripreme u protekle dvije godine, odnosno od ljeta 2024. kada je Mađarska počela popuštati u vezi sa svojim vetom.
Kada će biti spremne za pristupanje?
Ukrajina je postavila vrlo ambiciozan cilj da zatvori sva poglavlja do kraja 2027. godine, a Moldavija do 2028. To zahtijeva ogroman broj reformi od strane zemalja kandidata, ali i političku volju 27 država članica EU da se kreću tom brzinom.
Prema izvještaju Evropske komisije o napretku, objavljenom u novembru prošle godine, Ukrajina je imala ono što je opisano kao "dobar nivo pripremljenosti" u samo četiri pregovaračka poglavlja.
Za većinu ostalih poglavlja postojao je tek "određeni nivo pripremljenosti". Za Moldaviju je broj poglavlja sa "dobrim nivoom" pripremljenosti bio samo dva.
Jednostavno rečeno, poglavlja je mnogo teže zatvoriti nego otvoriti. EU, na primjer, traži potpunu reformu u mnogim oblastima, a posebno u pravosuđu.
Dovoljno je pogledati Albaniju, koja od otvaranja poglavlja u novembru 2025. godine još uvijek nije zatvorila nijedno.
Ili Crnu Goru, koja važi za favorita, a koja je svoje prvo poglavlje otvorila još 2013. godine i do danas je zatvorila 16 od 33 poglavlja.
Žele li sve članice EU ubrzano proširenje?
Ovo je upitno. Većina država kaže da želi proširenje kluba, ali dodaju da ono mora biti zasnovano na zaslugama, što je rječnik EU za činjenicu da se nikakve prečice niti ubrzana članstva neće dijeliti.
U proteklih nekoliko mjeseci Briselom su kružili brojni politički dokumenti koje su napisale razne zemlje EU o tome kako ubrzati proširenje, na primjer, nudi se "pridruženo članstvo" kao podsticaj koji bi nekim ili svim zemljama kandidatima omogućio prisustvo u različitim institucijama EU, ali bez prava glasa.
Međutim, činjenica je da je proces proširenja EU oduvijek bio politički. Postoji više od 100 prilika za veto (otvaranje i zatvaranje svakog poglavlja plus prelazna mjerila za mnoga od njih) za svaku od 27 članica EU, koje oni mogu iskoristiti iz bilo kojeg razloga.
Sjeverna Makedonija nije napredovala od 2022. godine zbog bugarskog veta, jer Skoplje još nije promijenilo svoj ustav kako bi u njemu uvažilo ulogu Bugara u zemlji.
Srbija nije napredovala na svom putu ka EU od 2021. godine, uglavnom zato što je nekoliko država članica EU zabrinuto zbog njene bliskosti s Moskvom kada su u pitanju vanjskopolitičke teme.
Takođe, vrijedi zapamtiti da čak i ako se sva pristupna poglavlja otvore i zatvore, za svaku zemlju kandidata slijedi potencijalno dugotrajan proces ratifikacije u svim državama članicama EU.
U Belgiji bi ratifikacija mogla zahtijevati glasanje u 11 različitih regionalnih i nacionalnih parlamentarnih domova. Moglo bi doći čak i do referenduma o ovom pitanju u zemljama poput Mađarske i Francuske, gdje postoji značajan skepticizam prema proširenju EU, posebno kada je riječ o Ukrajini.
U ovom trenutku, najrealnija procjena jeste da će se do kraja ove decenije Evropskoj uniji pridružiti samo Crna Gora.