Grupa država članica Evropske unije (EU) predlaže da buduće članice bloka, tokom prelaznog perioda nakon prijema u članstvo, imaju ograničena prava.
Ključno među tim ograničenjima jeste predlog o limitiranom pravu glasa novih članica EU.
"EU bi trebalo da vodi detaljnu diskusiju o mogućnosti privremenih, prelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, posebno u oblastima pravnih tekovina EU u kojima je potrebna jednoglasnost (npr. proširenje, zajednička spoljna i bezbednosna politika, Višegodišnji finansijski okvir), uzimajući u obzir pravne i političke osetljivosti", navodi se u takozvanom non-pejperu koji su potpisale Nemačka, Francuska i države Beneluksa (Holandija, Belgija i Luksemburg).
Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u ovaj nezvanični dokument.
Non-pejper je neformalni dokument koji se koristi u evropskim diplomatskim krugovima za iznošenje novih ideja, testiranje stavova ili predlaganje rešenja bez preuzimanja formalnih obaveza.
Za sada je jedino Crna Gora država sa izvesnim izgledima za buduće članstvo u EU, budući da je Evropska unija donela odluku o formiranju ad hok grupe koja će raditi na izradi nacrta Sporazuma o pristupanju.
Ovo je prvi put nakon 17 godina da EU započinje rad na tekstu sporazuma o članstvu, nakon 2009. godine, kada je isti proces otpočeo za Hrvatsku. Hrvatska je od 2013. godine punopravna članica EU, što predstavlja najduži period u istoriji Evropske unije bez proširenja.
U dokumentu se naglašava da se geopolitička situacija značajno promenila od ulaska Hrvatske u EU, te da se, kako se navodi, proširenje više ne posmatra samo kao tehnički proces zasnovan na zaslugama, već kao strateško ulaganje u mir, bezbednost, stabilnost i prosperitet Evrope.
Autori dokumenta smatraju da je potreban opšti obrazac za buduće pristupne ugovore i katalog opcija koji bi se mogao prilagođavati specifičnostima svake države kandidata. Predlaže se izrada standardnog okvira za buduće pristupne ugovore, uz mogućnost prilagođavanja pojedinačnim kandidatima i izazovima koje njihovo članstvo može doneti Evropskoj uniji.
Ovih pet država članica EU predlaže jačanje i produženje važenja zaštitnih klauzula koje bi se primenjivale na pitanja unutrašnje bezbednosti EU, ekonomske bezbednosti i otpornosti na strano mešanje.
Naglasak na jačanju vladavine prava
Vladavina prava je, prema dokumentu, najvažnija oblast u kojoj bi se primenjivale zaštitne klauzule. Pet država članica EU predlaže takozvanu klauzulu o sprečavanju nazadovanja u pogledu evropskih vrednosti i vladavine prava. Kršenje ove obaveze, kako se navodi u dokumentu, moglo bi automatski da pokrene finansijske sankcije, postupke zbog povrede prava EU ili nove zaštitne mehanizme.
Takođe se predlaže da institucije EU budu u mogućnosti da reaguju na ozbiljno narušavanje vladavine prava, demokratskih principa i slobode medija.
Između ostalog, predlaže se da moguće mere uključuju i suspenziju određenih oblika saradnje sa tom novom državom članicom.
Takođe se smatra da bi učešće u Evropskom javnom tužilaštvu trebalo da bude politički preduslov za pristupanje novih država članica. To se smatra važnim instrumentom za zaštitu vladavine prava i borbu protiv zloupotrebe evropskih fondova.
Sprečavanje mogućih blokada i nesaradnje
U dokumentu se predlaže uvođenje posebne klauzule koja bi podsećala nove članice na obavezu lojalne saradnje sa Evropskom unijom.
"Ponašanje koje podriva jedinstvo, međusobno poverenje i donošenje odluka u EU ozbiljno šteti celoj Uniji", smatraju autori dokumenta.
Stoga ocenjuju da bi pristupni ugovori trebalo da sadrže mehanizme za reagovanje na takvo ponašanje.