Dostupni linkovi

Ekspertska ili politička Vlada Crne Gore? 


Lideri tri opozicione koalicije, koje su osvojile većinu na parlementarnim izborima održanim 30. avgusta: Dritan Abazović, Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić

Nesuglasice u pregovorima tročlane koalicije koja je osvojila parlamentarnu većinu na izborima 30. avgusta, oko formiranja nove Vlade, očekivane su imajući u vidu njihove programske razlike kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa (IA).

Ne zna se ni ko će iz redova te koalicije biti izabran za predsjednika parlamenta, iako je za srijedu (23. septembra) zakazana konstitutivna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj treba da se izabere novo rukovodstvo parlamenta. Dogovora nema ni oko mandatara i sastava buduće Vlade.

Među članicama tri koalicije koja su ukupno osvojile tijesnu većinu od 41 poslaničkog mjesta, od 81 koliko ima crnogorski parlament (Za budućnost Crne Gore predvođene Demokratskim frontom, Mir je naša nacija koju predvodi Aleksa Bečić i koaliciju Crno na bijelo Dritana Abazovića) nema saglasja ni oko karaktera buduće Vlade.

Sporenja u opoziciji

Iako je na sastanaku opozicionih lidera koalicija, Zdravka Krivokapića, Alekse Bečića i Dritana Abazovića, dan nakon izbora, 31. avgusta saopšteno da je jedan od četiri principa na kojima će počivati buduća vlast, “da će biti ekspertska, konstituisana od kadrova koji su stručnjaci iz konkretnih oblasti bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost“... članice se sada spore, da li će buduća Vlada biti ekspertska ili ekspertsko-politička. Uz to, Demokratski front traži da preuzmu kontrolu nad službama bezbjednosti.

Shodno dogovoru i predizbornim obećanjima lider koalicije Crno na bijelo, Dritan Abazović iz građanskog pokreta URA insistira da to bude Vlada eksperata.

“URA će dati podršku ekspertskoj vladi pred kojom stoji izazovan posao i to je jedini model koji je za stranku prihvatljiv. Što se tiče kadrovskih rješenja postoji samo jedno načelo a ono je da u ovom delikatnom trenutku i podijeljenom društvu, ljudi koji svojom pojavom i djelovanjem dijele Crnu Goru i izazivaju negativnu emociju kod izvjesnog broja građana ne mogu dobiti resore u novoj vladi”, stav je glavnog odbora Abazovićeve URA-e, od 19. septembra.

Na drugoj strani lideri Demokratskog fronta, koji predvodi koaliciju Za budućnost Crne Gore, zahtijevaju da se resori u Vladi podijele prema osvojenim mandatima koalicija. Građanski pokret Dritana Abazovića ima četiri mandata, građanska lista Alekse Bečića 10, a koalicija Za Budućnost Crne Gore 27 mandata, od čega Demokratskom frontu kao glavnom konstituentu pripada 18 poslaničkih mjesta.

Posebno 'traženi' resori bezbjednosti

Prema dosadašnjim izjavama, lideri prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta posebno su zainteresovani za resore koji kontrolišu službe bezbjednosti, odnosno Upravu policije, Agenciju za nacionalnu bezbjednost i Vojsku Crne Gore.

Milan Knežević, jedan od lidera Fronta, je 11. septembra saopštio za Televiziju A1 da ne može da potvrdi ali ni da demantuje da li će on biti na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).

“Pominjan sam u nekim okvirima i kategorijama da bih mogao da budem šef Agencije za nacionalnu bezbjednost. Odluku o tome ću donijeti isključivo ja”, rekao je Knežević, iako Zakon o ANB-u propisuje da “direktor Agencije ne može biti član političke stranke”.

I drugi lider Demokratskog fronta Nebojša Medojević je poručio preko Fejsbuk profila da “protiv učešća lidera Demokratskog fronta u Vladi mogu imati samo saradnici UDBE, šverceri, kriminalci i tajkuni”.

Obaveze koalicije prema međunarodnoj zajednici

Dina Bajramspahic iz Instituta alternativa smatra da treba ostati kod prvobitnog dogovora o ekspertskoj vladi.

„Na primjer dobro bi bilo da predsjednik vlade i dva potpredsjednika budu političke funkcije, koji će obezbjeđivati politički autoritet za tu vladu a da ostale funkcije ostanu ekspertske kao što je inicijalno i bilo dogovoreno. Sve drugo značiće da URA ne može da obezbijedi da u toj vladi da ne pobjeđuju partitokratske politike umjesto one koje su u interesu javnosti“, pojašnjava Bajramspahić.

To će, kako kaže, koaliciji Za budućnost Crne Gore, biti teško.

Bajramspahić ukazuje i da koalicija ima obaveze prema međunarodnoj zajednici od koje su tražili podršku, "i da zato moraju da uzmu u obzir argumente koje je međunarodna zajednica izrazila i rezerve prema pojedinim kadrovima“.

Upozorenje iz NATO-a

Izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Demon Vilson (Damon Wilson) u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) nedavno je rekao da će NATO pažljivo posmatrati kako bi se uvjerili da obaveze koje je Crna Gora preuzela ne budu ugrožene.

“I da akteri koji imaju sumnju i koji su nepouzdani ne budu stavljeni na mjesta koja se tiču sigurnosti i ne budu poslani za predstavnike u NATO. Mislim da će biti jako važno za Crnu Goru da pokaže da može da ispuni svoje međunarodne obaveze i da može biti odgovoran partner”, kazao je Vilson.

Bajramspahić kaže da su kompromisi neophodni, a da ih akteri upravo pod pritiskom svojih pristalica ne prave i da će zato sve ovo biti veoma teško.

Ni Džemal Perović jedan od lidera nekadašnjeg pokreta Odupri se, nastalog na talasu građanskog nezadovoljstva iniciranog aferom Koverta o nelegalnom finansiranju vladajuće Demokratske partije socijalista, nije iznenađen što pregovore o formiranju buduće vlasti prate nesuglasice i prepucavanja.

„Malo je neobično što zainteresovani akteri pregovora izlaze u javnost sa neprimjerenim pritiskom na ostale učesnike pregovora, što je suprotno prvobitnom dogovoru“, kaže Perović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Koja se poruka šalje javnosti?

Smatra da se ovim zastojima u pregovorima šalje razočaravajuća i pesimistična poruka javnosti.

„To se može vidjeti i na društvenim mrežama od onih koji su aktivno sudjelovali u kreiranju ovog izbornog rezultata i žalosno je ono što se radi prema svom biračkom tijelu“, zaključuje Perović.

Uprkos svemu, Perović vjeruje, da se aktuelni problemi mogu prevazići ukazujući da tročlana koalicija ima i obaveze prema međunarodnoj zajednici kada je u pitanju dogovor o formiranju vlasti:

„Uz integracione procese koje država ima prema međunarodnoj zajednici, ona ima i dodatne obaveze kako bi država opstala a građani što manje osjetili nadolazeću krizu. Moramo znati da ćemo zavisiti od međunarodne zajednice dok ne oporavimo ekonomiju“.

I dok traju pregovori u medijima i na društvenim mrežama je objavljen snimak na kome se lider koalicije Za budućnost Crne Gore, Zdravko Krivokapić, koji je najčešće pominjano ime za poziciju budućeg mandata, nalazi u društvu četnika i osuđenog teroriste Nikole Kavaje.

Na snimku je - uz pristalice Ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, pod slikom osuđenog za genocid u Bosni i Hercegovini Radovana Karadžića i u društvu osuđenog teroriste i antikomuniste i Nikole Kavaje poznatog kao ‘lovac na Tita’ - uz ostale goste i Zdravko Krivokapić. Snimak je nastao krajem devedesetih godina. Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi autentičnost snimka.

Krivokapić bez komentara

Na upit RSE da prokomentarišu objavljeni video materijal, iz koalicije Za budućnost Crne Gore je odgovoreno da je “profesor Krivokapić veoma zauzet poslovima u vezi sa formiranjem nove vlade i da obzirom na to, u ovom trenutku, nije u prilici da odgovori Vašem interesovanju”.

Zdravko Krivokapić je 19. septebmra u intervjuu za bosanskohercegovačku televiziju Face, govoreći o etiketiranju od strane političkih protivnika zatražio da to i dokažu.

“Crna Gora je zemlja paradoksa i čuda neviđenih. Ja bih volio da neko kaže činjenicama da je profesor Krivokapić četnik… da je to dokazao svojim djelovanjem, radom, istupima ili nešto drugo”, rekao je Krivokapić.

Nevladina aktivistkinja i direktorka organizacije “Akcija za ljudska prava” Tea Gorjanc Prelević je povodom objavljenog snimka uputila javno pitanja lideru najjače poslaničke liste Zdravku Krivokapiću na koja bi, kako smatra, trebalo da odgovori prije nego što bude podržan za premijera:

“Zašto je bio u 'odboru za doček' Nikole Kavaje, osuđenog teroriste? Da li Krivokapić sebe smatra četnikom, da li podržava taj pokret? Da li smatra da su četnici bili fašisti? Kako doživljava kolaboraciju četnika sa nacističkim okupatorima? Kakav je njegov stav o Radovanu Karadžiću i o ratnim zločinima?”.

Za sada ni na ova pitanja Krivokapić nije odgovorio.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da predloži mandatara do 30 dana od konstituisanja nove skupštine, koja će se održati u srijedu 23. septembra i na kojoj će biti verifikovani poslanički mandati.

DPS, koji zemljom vlada skoro trideset godina, osvojila je 30 mandata ali sa tradicionalnim partnerima i strankama manjinskih naroda nije uspjela da formira parlamentarnu većinu. Na drugoj strani, tri koalicije imaju 41 poslanički glas u Skupštini Crne Gore, što im za samo jedan glas može donijeti većinu nužnu za formiranje buduće vlade.

XS
SM
MD
LG