Sporazum koji su danas, 9. septembra, potpisali lideri buduće vlasti u Crnoj Gori trebalo bi da otkloni svaku zabrinutost međunarodne zajednice i regiona o tome kakav će biti strateški, spoljnopolitički kurs Crne Gore u budućem periodu, kaže direktor Instituta alternativa Stevo Muk dodajući da je poslata još jedna važna poruka:
„Mislim da su poslate dvije dobre i vrlo ohrabrujuće poruke - jedna u vezi sa spoljnopolitičkim prioritetima i odnosima prema državama regiona, i druga koja ima tu unutrašnju i spoljašnju komponentu, o borbi buduće vlasti protiv korupcije i organizovanog kriminala što je od presudnog značaja za proces evropskih integracija“, ističe Muk u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocjenjujući da je poptisani sporazum „mjera kompromisa u ideološki raznorodnoj koaliciji“.
Lideri tri opozicione liste, koje su osvojile većinu na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta, predstavili su na konferenciji za medije 9. septembra principe na kojima će počivati buduća vlast, a koji podrazumijevaju saradnju sa NATO savezom, nastavak integracija u Evropsku uniju (EU), neupitnost priznanja Kosova i koji isključuju izmjene crnogorskih državnih simbola.
Abazović: Stavljena tačka na pitanja koja su dijelila društvo
Lider koalicije Mir je naša nacija Aleksa Bečić kazao je na konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma da je taj dokument potvrda da će nova vlast biti proevropska, prozapadna, procrnogorska i prograđanska, usmjerena ka budućnosti a ne prošlosti:
„Nema promjene već samo jačanja spoljnopolitičkog puta Crne Gore. Mi smo kao slobodni ljudi, koji imaju čiste ruke, odlučni da pobijedimo organizovani kriminal, da sprovedemo reforme i garant jačanja evroatlantskog i evropskog puta“, naveo je Bečić na konferenciji za novinare.
Dritan Abazović iz koalicije Crno na bijelo istakao je da se sporazumom stavlja tačka na identitetska pitanja oko kojih je najviše bilo nedoumica u percepciji međunarodnih partnera:
„Stavljena je tačka na ta pitanja koja su dijelila društvo. Buduća vlada mora pod hitno da se posveti ekonomskom stanju u državi. Čekaju nas veliki ekonomski izazovi, nagomilani problemi, prazna kasa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ova vlada ima zadatak da se posveti tim pitanjima“, kaže Abazović.
Krivokapić: Svaka borba protiv korupcije je borba za Crnu Goru
Među sedam principa koje su lideri buduće parlamentarne većine danas usaglasili je i onaj kojim su se obavezali da će u potpunosti depolitizovati ključne vladine institucije u cilju beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
„Svaka borba protiv korupcije je borba za Crnu Goru. Onaj što zna kako korupcija razara državu mora da da doprinos u borbi ličnim primjerom. To je interes svih, bez obzira koje su vjere“, poručio je Zdravko Krivokapić, lider liste Za budućnost Crne Gore, okupljene oko Demokratskog fronta (DF) navodeći da će nova vlada preispitati ugovor o gradnji autoputa:
„Jedan kilometar auto-puta u susjednim državama košta sedam miliona po kilometru a u Crnoj Gori više od 20 miliona. To su pitanja koja ćemo otvoriti kada budemo imali uvid u Ugovor.“
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE ističe da je bilo očekivano da buduća vlast borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala postavi visoko na listi prioriteta upravo zbog značaja te teme za nastavak pregovora sa EU o članstvu:
„Borba protiv korupcije je jedan od najvažnijih elemenata za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju a nova vlast je najavila da se taj kurs ni u kom slučaju neće mijenjati. Važno je i što je to jedna poruka biračkom tijelu da će se nova vlast distancirati od korupcije, a sa čime se često poistovjećivala dosadašnja vlast“, ocjenjuje Kostić upozoravajući, međutim da to nije proces koji će se desiti preko noći:
„ To neće biti lagan put jer korupcija srasta sa društvenim tkivom, odnosno sa institucijama i demontaža tog koruptivnog prisustva neće biti jednostavna i neće biti u kratkom roku. To je lakše reći nego uraditi. Vjerujem da će u tom smislu pomoći i najavljeni Zakon o porijeklu imovine“, kaže Kostić.
U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2019. godinu osim nedovoljnih rezultata u oblasti vladavine prava, navodi se i da je korupcija kritična oblast gdje nedostaju rezultati , posebno u borbi protiv te pojave na visokom nivou.
A da je endemska korupcija usporila evroatlantske integracije Crne Gore, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Država u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke (12. maja) povodom izvještaja Fridom hausa (Freedom house) od 6. maja , koji je Crnu Goru iz kategorije djelimično konsolidovanih demokratija "spustio" u grupu "hibridnih režima".
Upitan kako će nova većina spasiti Crnu Goru od ekonomske katastrofe, Aleksa Bečić kaže da su svjesni da zatiču katasrofalne fiskalne parametre.
„Spremni smo da krenemo u odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije. Značajno generisanje prihoda značiće i zaustavaljanje koncesione mafije, koje uništava ekonomsko i ekološko biće Crne Gore, zaustavljenje namještenih tendera“, odgovara Bečić.
Smatra da hitno mora doći i do promjene poreske politike kako bi se teret krize podijelio solidarno i dovesti kredibilne investitore.
Sastav buduće izvršne vlasti mogao bi biti poznat prije kraja oktobra
Zdravko Krivokapić nije želio da odgovori na pitanje da li će on biti budući premijer ili potpredsjednik Vlade, dok je Dritan Abazović saopštio da bi sastav buduće izvršne vlasti mogao biti poznat prije kraja oktobra. Ponovili su poziv predstavnicima manjinskih naroda da budu dio buduće vlasti.
Odgovarajući na kritike iz regiona da pravi postizborni savez sa ideološkim nasljednicima politike koja je između ostalog odgovorna i za genocid u Srebrenici, Abazović je poručio da su oni na izborima zapravo pobijedili ljude koji su bili politički akteri tog zločina:
„Milo Đukanović je bio crnogorski premijer u tom trenutku. Nikad nisam čuo da je rekao da treba da podnese ostavku zbog onog što se dešavalo u Bosni i Hercegovini. Dokazi? Imamo stenograme sa sjednica na kojim razgovara sa Radovanom Karadžićem oko njihovog rješavanja srpskog pitanja u Bosni“, kaže Abazović.
Da li bi unutar tročlane, ideološki raznolike koalicije, koja ce formirati novu vlast u moglo biti otpora prema onome što su danas lideri prezentovali kroz 7 principa? Naime, prosrpski Demokratski front vodeća partija liste Za budućnost Crne Gore, godinama je protivnik članstva u NATO, priznanja Kosova.
Stevo Muk iz Instituta alternativa kaže da je potpisivanju sporazuma prethodio niz konsultacija i usaglašavanja ključnih aktera ovog političkog saveza i da bi bilo prirodno da on ima podršku svih konstituenata:
„Vjerovatno da ima nezadovoljnih, onih koji smatraju da se tim sporazumom ne uvažavaju neki njihovi politički principi i očekivanja ali je ovo mjera kompromisa jer izborni rezultat nije takav da predstavlja značajnu razliku i prednost u odnosu na političku konkurenciju. Ja bih rekao da je nezadovoljstvo sporazumom manjinsko i da ne može narušiti sprovođenje usaglašenih principa. Ostaje da vidimo da li će uopšte biti nekih kontrareakcija“, navodi Muk.
Na prezentovani sporazum još nema reakcija iz partija manjinskih naroda koje u postizbornom periodu nijesu isključile mogućnost saradnje sa novom parlamentarnom većinom.
Prema preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije tri opozicione koalicije osvojile 41 su mandat. Crno na bijelo na čelu sa Ujedinjenom reformskom akcijom Dritana Abazovića četiri, Za budućnost Crne Gore na čelu sa Demokratskim frontom 27 i Mir je naša nacija Alekse Bečića 10 mjesta.
Od 81. parlamentarnog mjesta, Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 30 mandata, njihov koalicioni partner Socijaldemokrate tri, dvije albanske liste dva, bošnjačka partija tri a opoziciona Socijaldemokratska partija dva mandata.
*Saradnja na tekstu Aneta Durović
