Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Džihić: Izborom Tročanjija EU gubi liberalnu oštricu


Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču

Izbor novog komesara za proširenje Evropske unije (EU) Laslo Tročanjija (Laszlo Trocsanyi) iz Mađarske, pogrešan je korak, naročito za zemlje Zapadnog Balkana, iz dvije suštinske stvari. Prva je, kako u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), kaže Vedran Džihić predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, da pokazuje da predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) ovim izborom i dalje proširenje ne smatra prioritetom, a druga ovim se izborom potkopava vrijednosna arhitektura EU i gubi se normativna snaga Unije na Zapadnom Balkanu.

RSE: Gospodine Džihiću, saopšteno je da će novi komesar EU za politiku proširenja biti Laslo Tročanji iz Mađarske. On nije član vladajuće partije u Mađarskoj - Fides, na čijem čelu je premijer Viktor Orban, ali se smatra lojalnom osobom mađarskog premijera. Neki analitičari ocjenjuju da je njegovo imenovanje Orbanov trijumf nad EU. Šta za zemlje Zapadnog Balkana ovo imenovanje može značiti?

Džihić: Kao prvo, jedna stvar je prilično jasna i nemoguće je jednostavno da se negira, a to je činjenica da je upravo Laslo Tročanji, iako nije član Fidesa, bio čovjek koji je bio zadužen za okosnicu Orbanove reforme pravne države, reforme Ustavnog suda. On je bio neko ko je bio zadužen za specijalnu zakonsku odredbu koja je dovela, do manje više, protjerivanja Centralnoevropskog univerziteta (CEU) iz Budimpešte. Tako da bi se moglo i mora se istaći da je on doprinio eroziji pravne države u Mađarskoj i na neki način, direktno ili indirektno, pod naredbom Orbana jedan od krivaca ili egzekutora onoga što mi nazivamo iliberalna demokratija ili semiautoritarna demokratija.

"Tročanji (na fotografiji) je doprinio eroziji pravne države u Mađarskoj", kaže Džihić.
"Tročanji (na fotografiji) je doprinio eroziji pravne države u Mađarskoj", kaže Džihić.

U momentu kada je proces evropskog proširenja svakako prilično nisko na agendi EU, kada već duže vrijeme postoje pitanja i sumnje kako i na koji način će se taj proces nastaviti, odnosno da li se tehničkim i tehnokratskim pristupom tom procesu može doći zaista do neke dublje demokratizacije društava na Balkanu, ja mislim da je izbor ovakvog čovjeka pogrešan korak, pogrešan simbol i govori nam dvije suštinske stvari koje se kriju iza toga.

Prva je da očigledno Ursula fon der Lajen, sa ovim izborom i dalje proširenje ne smatra prioritetom, iako to deklarativno tvrdi. Dakle, ne vidim ovdje neku novu drugačiju aktivniju politiku proširenja u narednom periodu. A druga je, da se na neki način ovim izborom još jednom potkopava vrijednosna arhitektura EU i da se gubi, ja bih je nazvao, pozitivna normativna vrjednosna snaga EU na semiperiferiji na Zapadnom Balkanu ili u zemljama Istočnog partnerstva.

Znači EU još jednom dodatno gubi tu liberalnu, demokratsku i normativnu oštricu koja je jednostavno potrebna da bi se osiguralo da proces evropskog proširenja ne bude i ne ostane samo tehnokratski proces nego da bude suštinski proces demokratizacije društva.

Proces evropskih integracija nije jednosmjerna ulica

RSE: Kada je riječ o Bosni i Hercegovini nameće se pitanje, da li je važnije ime na funkciji evropskog komesara za proširenje ili činjenica da država nije ispunila obaveze koje je trebala i kasni sa reformama potrebnim za priključenje EU?

Džihić: Ja bih rekao da je važno i jedno i drugo. Proces evropskih integracija nikada nije jednosmjerna ulica. Uvijek je dvosmjerna u kojoj se vozi polako i pažljivo i sa jedne i sa druge strane. Sad prevodeći ovu metaforu, na konkretni politički govor, to znači da je sa jedne strane, naravno, potrebna posvećenost EU ovom procesu, potrebne su afirmativne mjere, konkretna tehnička i finansijska podrška i potrebna je ova vrijednosna normativna vertikala koja mora na pozitivan način da zrači.

S druge strane, potreban je trud i želja, ne samo političkih elita i institucija već i građana u bilo kojoj državi, nezavisno da li je to BiH ili Srbija, ili bilo koja druga zemlja, da krenu tim putem. I sa jedne i sa druge strane, kreće put ka jednom zajedničkom cilju, koji mora biti istinski zajednički cilj, a ne lažni deklarativni.

Meni se u ovom momentu čini, pogotovu kada pričamo konkretno o Bosni i Hercegovini da ni sa jedne, ni sa druge strane, nema dovoljno opredjeljenja, ima previše deklarativnog, premalo konkretnog. Ta činjenica dovodi do toga da na toj cesti i jedna i druga strana stoje u nekom razmaku od nekoliko kilometara posmatrajući jedna drugu bukvalno kroz neki durbin. Jednostavno stoje u mjestu i ne približavaju se i to je ono što je u ovom momentu, naravno, kobno prije svega za BiH.

Taj kobni zastoj i tapkanje u mjestu je onda prije svega dramatičan za građane BiH koji u tom procesu gube strpljenje, gube povjerenje u EU i ostaju u jednom poluapatičnom stanju životarenja.

Fantaziranje o čistim nacionalnim državama

RSE: Mađarska se odavno zalaže za brzu integraciju država Zapadnog Balkana, među njima prije svega Srbije i Crne Gore. Također, kako su saopštili u jednoj izjavi od novog briselskog vođstva mađarska vlada očekuje da zaustavi doseljavanje, brani Evropu sačinjenu od država članica kao i hrišćansku kulturu. Gdje tu vidite status BiH u narednom periodu?

Džihić: Ovo pozicioniranje Mađarske i Orbana po pitanju evropskog proširenja na takav način, sa forsiranjem te hrišćanske priče, zaštite Evrope od takozvane islamske najezde migranata je nešto što poznajemo veoma dugo. Orban na tome gradi njegovu populističko nacionalističku vladavinu u Mađarskoj. To je nešto što je u Evropi prepoznato kao stvar koja se zaista mora kritikovati.

Noć u Botovu pred zatvaranje mađarske granice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

On, naravno, na mnogo vješt način traži nove saveznike u ovakvoj priči. Tu vidi Srbiju, vidi Crnu Goru, gdje su odnosi, osim one kratke faze kada je Mađarska u ljeto 2015, podigla žicu i zaustavila izbjeglice i migrante, pa je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio, kako kažu na engleskom "not amused". Poslije toga su se odnosi stabilizirali i ova dva ja bih ih nazvao autokratska lidera se mnogo dobro razumiju i slažu se sa tim na neki način da treba da Mađarska i Srbija ostanu kulturološki, etnički homogene i čiste.

To fantaziranje o čistim nacionalnim državama o boljoj kulturi hrišćanskoj, je nešto čemu Orban daje i ime.


BiH u ovom procesu ostaje po strani. Ostaje po strani zbog toga što je većinsko stanovništvo bošnjačko, što se to većinsko bošnjačko stanovništvo na neki način isključuje iz razmišljanja i konceptualizacije neke pod navodnim znacima hrišćanske Evrope kakvu je zamišlja recimo Viktor Orban. To fantaziranje o čistim nacionalnim državama o boljoj kulturi hrišćanskoj, od nekih drugih kultura, u ovom konkretnom slučaju islamskoj, to je nešto čemu Viktor Orban daje i ime. On to naziva krišćanska demokratija, to već ponavlja zadnju godinu dana prilično često, koristi taj pojam umjesto iliberalne demokratije.

Takva vrsta moralizirajuće politike gdje se ljudi razdvajaju na dobre i na loše moralno podobne i moralno nepodobne u svakom smislu etničkom, kulturološkom i tako dalje je nešto što je kobno i za čitavu evropsku misao, a pogotovo za regiju. Jer moraliziranje jeste populističko nacionalistička alatka kojom se utvrđuje vlastita vlast i koja je kao neka vrsta otrova, koja jednostavno kada se posije to sjeme takvo otrovno u javnost može biti mnogo opasna i može, naravno, u zadnjoj konsekvenci dovesti i do nasilja.

RSE: Nadležnosti komesara Lasla Tročanjija bile bi proširene. U pismu koje je predsjednica EK Ursula fon der Lajen poslala budućem komesaru za proširenje stoji da njegova dužnost treba da bude zadržavanje perspektive članstva za sve zemlje Zapadnog Balkana.Na koji način možemo posmatrati ovaj zahtjev predsjednice EK, a kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana?

Džihić: Ja to tumačim u ovom momentu kao poluživo slovo na papiru. Poluživo zbog toga što to jeste, hajmo reći, neki deklarativni, dugoročni cilj EU. Još zemlje EU nisu odustale, niti su otvoreno rekle da odustaju od procesa proširenja i kompletiranja čitave Evrope na taj način. Ali poluživo, zbog toga što iza te fraze u ovom momentu, ne stoji još ništa konkretno.

Mi ne znamo kako i na koji način EU zamišlja da reaktivira proces proširenja. Kako želi da se uhvati u koštac sa centralnim problemima u regiji, a to jeste problem Kosova i Srbije, i jeste problem disfunkcionalne i posvađane BiH sa jednonacionalnim elitama. To su suštinska politička pitanja koja se ne mogu riješiti tehnokratskim putem, koja se, naravno, ne mogu riješiti ni frazama o tome da je evropska perspektiva još tu.

Znači ta činjenica da je evropska perspektiva još tu bukvalno ne znači ništa, jer mi tu evropsku perspektivu imamo od 2000- te godine, odnosno od 1999. od samita u Sarajevu i u Zagrebu. Još malo će biti dvije decenije, da BiH konkretno ne možemo reći da je napravila neki suštinski iskorak ka EU. I to obostrano zaklinjanje u evropsku integraciju i evropski put bez konkretnih reformskih koraka je u principu najveća moguća vrsta političkog cinizma i na jednoj i na drugoj strani.

'Vruć krompir' novom sastavu Evropske komisije

RSE: Novi evropski komesar za proširenje mora da prođe i intervjuu u Evropskom parlamentu (EP). Može li po vašem mišljenju, bliskost sa mađarskim premijerom kojeg u Evropi označavaju kao desničara, presuditi na tom intervjuu kod evropskih parlamentaraca?

Džihić: Već vidimo da je socijaldemokratska frakcija, da su Zeleni u Evropskom parlamentu, najavili prilično masivan otpor protiv Lasla Tročanjija. Mislim da je on pod navodnim znacima najvrućih krompir u ovome u ovome sastavu EK. Znači možemo očekivati prilično veliki otpor.

Rekao bih da bi u ovom momentu i EP trebao da bude hrabar i da jednostavno ovaj prijedlog vrati nazad i ne prihvati ovog kandidata, jer mislim da ovim kandidatom, za razliku od nekih drugih kolega eksperata, jednostavno gušimo svaku vrstu suštinske evropeizacije i demokratizacije zapadnobalkanskih društava.

Ali, naravno, EP je ogromna institucija imamo konzervativne snage, najvjerovatnije liberalne snage koje bi mogle da ga podrže, tako da će to biti prilično napeta utrka.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG