Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pogled iz Brisela: S ovakvim prijateljima u EU, šta preostaje Zapadnom Balkanu?


Zastave EU i Sjeverne Makedoniju u Skoplju, septembar 2018.

Ovo je poruka iz Brisela državama koje se nadaju da će se pridružiti Evropskoj uniji: mi vas u stvari sada ne želimo. A što se tiče budućnosti? Pa, možda. Ali nemojte vi nas zvati. Zvaćemo mi vas. A kada su u pitanju zemlje istočno od bloka, kao Gruzija, Moldavija i Ukrajina? Molim vas, zaboravite na to na jedan dugi, dugi period.

Politika proširenja Evropske unije je na aparatima za održavanje u životu i iako po niko ne kaže glasno, neki bi željeli da je mrtva i sahranjena.

Ovo može zvučati prilično dramatično, i naravno da još uvijek ima prijatelja proširenja, i u Briselu i u priličnom broju država članica.

U Evropskoj komisiji, koja se svakodnevno bavi pitanjem proširenjem, ima mnogo onih koji iskreno onih koji vjeruju u i pozdravljaju tu politiku kao najmoćnije oružje u vanjskoj politici bloka koja je sposobna promijeniti najbliže susjede EU u uspješne demokratije i na koncu učiniti ih dragocjene članice kluba.

Naravno, proširenje se i dalje dešava. I Srbija i Crna Gora su zvanično zemlje kandidati koje su otvorile pristupne pregovore. za Crnu Goru, koja je na vrhu liste da postane sljedeća članica EU, sva 33 poglavlja o različitim pravilima i propisima EU koje svaka zemlja koja teži članstvu mora usvojiti će biti otvorena ovog ljeta iako su do sada završena samo smo mršava tri.

Dva problema

Ranije ovog mjeseca, 13 država članice je objavilo strastveno otvoreno pismo u kojem su veličali vrline čina otvaranja vrata zemljama sa Zapadnog Balkana.

To je sve u redu ali problem u vezi ovoga je dvostruki: prvo, zašto manje od polovine od 28 članica Unije?

I, drugo, pogledajte ovih 13 država. Samo dvije su takozvane stare zemlje članice koje su se pridružile bloku u prethodnom stoljeću: Austrija i Italija.

Pored toga, rejting ovog para nije baš na visokom nivou u Briselu u ovom momentu. U Rimu su na vlasti dvije populističke partije koje Uniji stvaraju razne vrste problema dok je Beč bez vlade od kada se u maju pojavio video na kojem bivši vicekancelar i krajnje desničarska figura Heinz-Christian Strache nudi ugovore potencijalnom ruskom dobrotvoru u zamjenu za političke donacije.

Ostatak su novije države članice koje su ili suviše male da bi uticale na stvari, kao što su Hrvatska, Malta, Slovenija ili baltički trio, ili su suviše uprljane problemima s vladavinom prava kao što je Višegradski kvartet (Češka Republika, Slovačka, Poljska i Mađarska).

Populistička odmazda

U stvari, argument koji se često čuje u Briselu je da je nestabilno ponašanje novijih država članica u istočnom dijelu evropskog kluba ono što je prigušilo entuzijazam za proširenje na Zapadni Balkan. A za države Zapadnog Balkana, ili za one u Istočnom susjedstvu, jednostavno ne izgleda sjajno kada su njihove najveće pristalice među takvim državama.

Razlog zbog kojeg je pismo uopšte napisano je to da je postalo jasno da nekoliko ključnih država članica EU kao što su Francuska, Njemačka i Holandija ponovo signaliziraju da nisu spremne da daju zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Isto se desilo i prošle godine.

Njima jednostavno nije bilo bitno to što su obje ove balkanske države provele impresivne reforme i da je Skoplje konačno postiglo istorijski sporazum sa Grčkom kojim je riješen višedecenijski spor oko imena.

Sada se čini da odluku jednostavno odlažu do oktobra bez stvarnih garancija da će sljedeći put ona biti pozitivna.

A lista se nastavlja. Pariz i Berlin su natjerali Evropsku komisiju da objavi izvještaj o proširenju nakon izbora za Evropski parlament u maju kako ne bi pokrenuli populističku odmazdu tokom glasanja.

Produbljivanje i konsolidacija

Ovaj par je također spriječio nedavno slavljeničko saopštenje kojim je obilježena 10. godišnjica Istočnog partnerstva EU kojim se priznaju evropske aspiracije Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

One nisu čak bile spremne ni da se obavežu na još jedan samit u 2010.

Njihov argument je da sada nije vrijeme za proširenje. Sada je vrijeme za produbljivanje Unije, za konsolidaciju nakon godina kriza kao što su Brexit, spašavanje članica evrozone i migrantski val 2015. godine.

Najzabrinjavajući aspekt ovoga za mnoge je da ovu pjesmu, i to prilično glasno, pjevaju liberalne vođe bloka, a naročito francuski predsjednik Emmanuel Macron i holandski premijer Mark Rutte, te donekle i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Stoga, sa ovakvim prijateljima, gdje se države kao što su Sjeverna Makedonija i Ukrajina mogu ubuduće okrenuti kako bi našle srodne duše?

XS
SM
MD
LG