Dostupni linkovi

Crnogorski vojnici sljedeće godine u Iraku


Kao najmlađa članica Alijanse, Crna Gora je povećala broj mirovnih misija kojima daje doprinos

Crna Gora bi već u drugoj polovini naredne godine mogla da počne učešće u neborbenoj misiji NATO-a u Iraku, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa potpukovnik Aleksandar Pantović, načelnik štaba Generalštaba crnogorske vojske.

Kao najmlađa članica Alijanse, Crna Gora je od prijema u tu vojno-političku organizaciju, prije godinu i po, povećala broj mirovnih misija kojima daje doprinos. Kakve su implikacije te činjenice po modernizaciju i reformu njenih oružanih snaga, kakve donose političke i ekonomske benifite po zemlju ali postoji li i opasnost po njenu bezbjednost od strane radikalnih islamista, na teritoriji čijih zemalja Crna Gora ima svoje vojnike?

NATO misiji u Iraku, koja postoji od oktobra ove godine, i koja trenutno broji oko 140 pripadnika koji učestvuju u jačanju iračkih bezbjednosnih institucija i struktura, već sljedeće godine mogli bi da se pridruže i pripadnici crnogorske vojske. Razgovori o tome, prema riječima načelnika štaba Generalštaba vojske Crne Gore, Aleksandra Pantovića već se vode.

"Mi smo u komunikaciji sa NATO štabom u Briselu, preko našeg vojnog predstavništva, kao i sa savezničkom komandom za operacije u Monsu, preko kancelarije našeg vojnog predstavnika. Šta je to što mi sada pokušavamo da definišemo? To su pozicije na kojima bi mi mogli dati adekvatan doprinos, shodno našim sposobnostima", kaže.

Sam ministar odbrane Predrag Bošković prošlog mjeseca precizirao je kako je Crna Gora zainteresovana za logističke pozicije na aerodromu u Bagdadu, gdje bi mogla da pošalje jednog ili dva oficira. A da je Crna Gora spremna da participira i u NATO misiji u Iraku, još tokom ljetošnjeg Samita Sjevernoatlanstkog pakta u u Briselu objelodanio je predsjednik države Milo Đukanović.

"Mi želimo da u punoj mjeri participiramo u svim obavezama i u svim pravima koji proističu iz članstva,“ naveo je Đukanović.

Da takve namjere Crne Gore nailaze na pozitivan odgovor u samoj Alijansi potvrdila je najnovija izjava njenog zvaničnika na brifingu u sjedištu NATO, kako bi Sjevernoatlantski pakt pozdravio učešće Crne Gore u obuci bezbjednosnih snaga u Iraku.

No, do odlaska crnogorskih predstavnika u NATO vojnu misiju u toj zemlji treba proći dugu proceduru.

"Trenutno radimo na usaglašavanju pozicija na kojima bismo mi mogli dati adekvatan doprinos. Nakon toga bi uslijedila procedura za donošenje skupštinske odluke o učešću u ovoj misiji, i na kraju bismo počeli proces pripreme naših vojnika”, za Radio Slobodna Evropa kaže potpukovnik Pantović.

Vojska Crne Gore
Vojska Crne Gore

Na naše pitanje kada bi bilo najizglednije da to toga dođe, Pantović odgovara: "Imajući u vidu sve ovo što sam Vam rekao, počev od obuke, preko političke procedure, najranije što bi to mogli da realizujemo jeste druga polovina naredne godine."

Osim Crne Gore i vlada Hrvatska u oktobru ove godine donijela je odluku o slanju sedam svojih vojnika u misiju Alijanse u Iraku.

Bilo kako bilo, ako Crna Gora u drugoj polovini sljedeće godine pošalje svoja dva podoficira u Irak, biće to njeno četvrto uključivanje u mirovne misije u svijetu pod kišobranom Sjevernoatlantskog saveza, osim onih u kojima učestvuje pod okriljem Evropske Unije, kod obala Somalije, u Maliju i u Zapadnoj Sahari.

Svoje prve trupe Crna Gora je, podsjetimo, još 2010. godine uputila u međunarodnu mirovnu misiju ISAF u Avganistanu, koja 2014. godine postaje misija Resolute Support, odnosno “Odlučna podrška”.

U oktobru ove godine Crna Gora je u tu zemlju poslala deveti kontigent svojih pješadijaca sa 29 vojnika. Osim toga, osam vojnika ovih dana otputovalo je u NATO bezbjednosnu misiju u Letoniju, i jedan štabni oficir u KFOR na Kosovu, najdužu i najuspješniju NATO misiju, koju čine 29 zemalja. Sve to, prema riječima potpukovnika Pantovića, prije svega ima benefite po crnogorsku armiju, njenu dalju reformu i profesionalizaciju:

"Svakako da učešće u misijama znači izgradnju kredibiliteta Crne Gore kao članice, što znači da potvrđujemo da smo pouzdan partner, koji će, naravno shodno svojim kapacitetima, dati doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti."

Premijer Duško Marković nedavno je u prvi plan stavio i ekonomske koristi učlanjenjenja Crne Gore u NATO, iznijevši podatak da se broj investicija udvostručio od kada je Crna Gora 5. juna 2017. godine i formalno postala punopravna članica NATO.

Međutim, i posljednje ankete crnogorskog javnog mnjenja, ukazale su na to da su građani i dalje veoma podjeljeni u odnosu prema Alijansi. Tako je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava pokazalo kako NATO alijansu podržava 40 odsto ispitanika, dok se dva procenta više ispitanika izjasnilo protiv NATO.

Osim ideoloških i političkih razloga za protivljenje Alijansi, kod dijela javnosti postoji strah od odmazde radikalnih islamista iz onih zemalja na čijim teritorijama Crna Gora ima svoje vojnike. No, da li razloga za takvu bojazan treba da postoji? Načelnik štaba Generalštaba crnogorske vojske Aleksandar Pantović kaže:

"U ovakvim situacijama mogu samo reći da ništa ne može biti apsolutno isključeno. Međutim, vi imate pojave radikalnog ekstremizma i u zemljama koje nijesu članice NATO, i koje ne učestvuju u misijama i operacijama. Kao vojnik mogu reći da je sigurno članstvom u NATO taj rizik umnogome smanjen. Dakle, po meni jedini smislen odgovor na sve to jeste kolektivni pristup, jer kad ste dio jednog sistema vi imate priliku da više infomacija dijelite. Imate priliku da se oslonite na mnogo veće kapacitete nego što su vaši sopstveni.”

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG