Sastanak lidera partija koje učestvuju u vlasti ili je podržavaju u parlamentu sa premijerom Dritanom Abazovićem o spornom tekstu Temeljnog ugovora Crne Gore sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), a koji je Vlada usaglasila sa tom crkvom, nije rezultirao dogovorom.
Ostalo je neizvjesno da li će tekst biti korigovan i hoće li se odgoditi njegovo usvajanje, najavljeno za petak, 8. jul, na sjednici Vlade koja počinje u podne.
Ukoliko na toj sjednici Vlada usvoji, za dio vladajućih partija, spornu verziju teksta, to bi moglo voditi ka njenom padu.
"Aktuelna Vlada može da se sruši, ali se s njom ruše i evropski snovi Crne Gore", poručio je nakon sastanka premijer Dritan Abazović.
Vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP) kao i Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS), koja Vladi obezbjeđuje podršku u parlamentu, oštro se protive usvajanju predloženog teksta ugovora, koji su Vlada i SPC usaglasile krajem juna ove godine.
Smatraju da je usvajanje takvog teksta protivno crnogorskim nacionalnim interesima, da on sadrži istorijske neistine i da favorizuje SPC u odnosu na druge vjerske zajednice.
Oglasio se i opozicioni, proruski Demokratski front navodeći da većinska Crna Gora očekuje da Vlada 8.jula izglasa tekst Temeljnog ugovora sa SPC i "bez nepotrebnog odgađanja riješi ovo pitanje".
"Jednom smo, i to u mnogo goroj i složenijoj situaciji, uspjeli da odbranimo svetinje, pa nam neće biti teško da to uradimo i u novonastalim okolnostima", poručuju iz DF.
"Odbranom setinja" nazivane su protestne litije koje je SPC organizovala 2020. zbog kontroverznog religijskog zakona, a koji je uticao na izborni poraz DPS-a avgusta iste godine. Zakon je povučen krajem 2020.
Traže od premijera Abazovića i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, inače lidera prosrpske Socijalističke narodne partije da se drže riječi i datog obećanja građanima.
Šta ako ne bude dogovora?
Osim sastanka lidera partija, na sjednici vladine Komisije za politički sistem, i pored najava izostala je rasprava na ovu temu, tako da se rasplet očekuje na sjednici Vlade u petak.
Ukoliko Vlada na toj sjednici izglasa tekst Temeljnog ugovora moguće je da neka od partija koja se tome protivi pokrene incijativu za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj Vladi.
Druga mogućnost je da zatraži raspuštanje Skupštine Crne Gore, što bi vodilo ka novim izborima.
I dok se čeka epilog, opozicione Socijaldemokrate (SD) već su procesuirale inicijativu za skraćenje mandata Skupštine Crne Gore.
Lider SD Damir Šehović je izjavio da aktuelna Vlada "poprima karakter izdajničke, nema izborni legitimitet i gura državu u dublje podjele i teme kojima ne treba ona da se bavi".
Premijer Abazović je kazao da je na sastanku sa liderima partija većine saopšteno da je stav gotovo svih da treba sačuvati vladu na čijem je čelu.
Ipak, na pitanje novinara da li je doveden u pitanje opstanak izvršne vlasti, rekao je da je "moguće da se krenulo u taj scenario".
Za četvratak veče je ispred zgrade Vlade Crne Gore zakazan novi, treći građanski protest povodom mogućeg usvajanja teksta Temeljnog ugovora sa SPC.
Organizatori su najavili okupljanje i tokom sjednice Vlade na kojoj će tema biti Temeljni ugovor.
Bešić: Odgoditi potpisivanje Temeljnog ugovora
U međuvremenu učestali su apeli da se pitanje usvajanja Temeljnog ugovora odgodi na određeno vrijeme.
Prvo je predsjednik države i DPS Milo Đukanović 30. juna, nesporeći potrebu poptisivanje Temeljnog ugovora, pozvao Vladu da ne žuri sa usvajanjem aktuelnog teksta bez javne debate.
I analitičar Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Miloš Bešić smatra da bi potpisivanje temeljnog ugovora između Crne Gore i SPC trebalo odgoditi.
Po njemu nije prihvatljivo da aktuelna, manjinska Vlada, rješava temeljna pitanja, posebno jer je legitimitet gradila na obećanju da će ubrzati evropske integracije.
Bešić smatra da je premijer Abazović kod pitanja Temeljnog ugovora imao ličnih političkih motiva:
"Da pokaže da može da riješi ovo pitanje kad nije (bivši premijer Zdravko) Krivokapić i da pokaže da ovo nije antisrpska Vlada."
Šta je pravno sporno u nacrtu Temeljnog ugovora?
Osim političkih ocjena da je štetan za državu Crnu Goru i njene interese i da SPC u Crnoj Gori omogućava status "države u državi", na predloženi tekst Temeljnog ugovora stižu i kritike iz dijela stručne javnosti.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su ocijenili da predloženi nacrt treba unaprijediti ukazujući i da je suprotnosti sa sekularnošću države, garantovane Ustavom.
Kako smatraju u HRA, dokument treba nazvati "Ugovor Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve", u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti i izbjeći da se država poziva na kanonsko pravo koje je, kako ističu ne obavezuje.
Traže da se precizira koja su to "javnopravna ovlašćenja" koja država omogućava SPC-u kao i zašto ugovor sadrži "obavezu države da uknjiži sve neupisane nepokretnosti SPC", budući da je to njena zakonska obaveza u odnosu na sve vlasnike nepokretnosti.
Iz HRA spornim smatraju i stavku ugovora "da se u objektima u vlasništvu SPC ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlasti" jer je to, kako navode protivno pozitivnom pravu.
Prvo deblokada evropskih integracija pa onda o Temeljnom ugovoru
Saopštenjem je reagovala i grupa nevladinih organizacija (NVO).
"Tema kao što je potpisivanje Temeljnog ugovora traži vrijeme, stručnu, transparentnu raspravu, a nikako donošenje ekspresnih odluka u uzavreloj atmosferi", poručuju iz Juventasa, Cemija, Kvir Montenegra, SOS Nikšić, Crnogorskog ženskog lobija, Spektre, Prime i STANE.
"Dijelimo zabrinutost zbog utiska da većina u Vladi, umjesto ubrzanja ispunjavanja obaveza prema EU, nameće teme koje dijele crnogorsko društvo", piše u saopštenju.
Oni su pozvali Vladu i Skupštinu Crne Gore da se uzdrže od poteza koji bi ugrozili šanse da Crna Gora bude po ubrzanoj proceduri primljena u Evropsku uniju.
Iako za sada iz Brisela nema zvaničnog stava povodom spora u vezi sa Temeljnim ugvorom Crne Gore sa SPC, amabasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova je 4. Jula izjavila da "Otvoreni Balkan i ugovor sa SPC nijesu prioriteti Crne Gore na putu ka EU".
Ona je to izjavila nakon radnog sastanka sa premijerom Abazovićem kojem su, osim Hrebičkove prisustvovali i drugi amabasadori država članica EU u Crnoj Gori.
Češka je 1. jula preuzela predsjedavanje Evropskoj uniji.
Kojom većinom bi Vlada trebalo da izglasa Temeljni ugovor sa SPC ?
Vlada sa premijerom Dritanom Abazovićem ima 21 člana.
Po šest mjesta imaju prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i Abazovićeva URA i CIVIS, po dva SDP, Bošnjačka stranka i partije Albanaca dok jedno mjesto pripada Hrvatskoj građanskoj inicijativi.
Dva mjesta u Vladi pokrivaju nestranačke ličnosti.
Vlada će o predloženom tekstu Temeljnog ugovora sa SPC odlučivati kvalifikovanom većinom, budući da je tako predviđeno koalicionim sporazumom partija koje učestvuju u Vladi.
Prema sporazumu Vlada se o pitanjima "od vitalnog državnog i nacionalnog interesa", kao što su temeljni ugovor, regionalna inicijativa "Otvoreni Balkan" i popis stanovništva, izjašnjava kvalifikovanom većinom.
Vlada, međutim nije utvrdila šta je kvalifikovana većina, koja u Skupštini predstavlja dvotrećinsku ili tropetinsku većinu od ukupnog broja poslanika.
Facebook Forum