PODIJELITE

Istorijski pregled položaja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori

Sukob oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, osim pravnih i imovinskih pitanja, u fokus stavlja i istorijsku dimenziju Pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

I jedna i druga strana se selektivno pozivaju na određene istorijske datume koji idu u prilog njihovoj opciji, za i protiv primjene novog Zakona, koji predviđa da vjerske zajednice moraju da dokazuju vlasništvo nad objektima koji su izgrađeni do 1918. godine, a u suprotnom će se ta imovina smatrati državnom.

U Crnoj Gori djeluju četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve, među kojima su Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije: budimljansko-nikšićka, zahumsko-hercegovačka i mileševska. Na osnovu objavljenih i dostupnih istorijskih podataka, status Pravoslavne crkve u Crnoj Gori se tokom prethodnih vjekova mijenjao, a iz čega i crkva i država crpe argumente kada govore o vlasništvu nad crkvenom imovinom.

Izvori: Živko Andrijašević (Istorija Crne Gore), Đorđe Borozan (Crnogorske dinastije), SPC, Istorijski leksikon Crne Gore, Izvor: Mijat Šuković, Ustav za Knjaževinu Crnu Goru od 1905. u svom vremenu; Momčilo Vujošević, Crnogorski Ustavi 1905 – 2005, Šerbo Rastoder (Skrivena strana istorije). Istorija za I i II razred srednjih stručnih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, 2013.

1219.
Sveti Sava (Rastko Nemanjić) formirao Zetsku eparhiju na prostoru današnje Crne Gore.
Sveti Sava, freska iz Mileševe, oko 1228. godine
1346.
Na Saboru u Skoplju Zetska eparhija uzdignuta u rang Mitropolije zetske.
1459.
Prvi put ukinuta Pećka Patrijaršija.
1485.
Ivan Crnojević, osnivač Cetinja i vladar Crne Gore, imenuje mitropolita i osniva Cetinjsku mitropoliju koja postaje nezavisna crkvena institucija. U to vrijeme Srpska crkva je prestala da funkcioniše kao jedinstvena institucija. U takvim okolnostima, Cetinjska (Zetska) mitropolija, koja je početkom trinaestog vijeka ustanovljena kao episkopija Srpske crkve, postala je faktički samostalna vjerska institucija u nezavisnoj državi Crnojevića.
1504.
Prvi put se spominje Mitropolija crnogorska i primorska kao nasljednica Mitropolije zetske.
1696.
Vladika (funkcija koja objedinjuje državnu i crkvenu vlast) Danilo I Petrović Njegoš rukopoložen u Pečuju.
Vladika Danilo, rodonačelnik crnogorske dinastije Petrović Njegoš
1766.
Ponovo je ukinuta Pećka Patrijaršija kao majka crkva Cetinjske mitropolije.
Mitropoliti Pravoslavne crkve u Crnoj Gori su, od ukidanja Pećke Patrijaršije, najprije birani na Zboru crnogorskih glavara, a zatim je njihovo rukopolaganje obavljano u pravoslavnim crkvama izvan tadašnje Pećke patrijaršije na čijem je čelu patrijarh kojeg je postavio osmanski Sultan.
1784.
Sveti Petar Cetinjski postao vladika u Sremskim Karlovcima.
Vladika Petar I
1833.
Petar II Petrović Njegoš zavladičen u Petrogradu (Sankt-Peterburg).
1851.
Zvanični katalog Ruske crkve navodi Crnogorsku pravoslavnu crkvu kao autokefalnu.
1852.
Vladar Crne Gore postaje knjaz Danilo Petrović, koji razdvaja državnu i crkvenu vlast.
1855.
Katalog autokefalnih pravoslavnih crkava Sintagma koji je, po odobrenju Carigradske patrijaršije, objavljen u Atini, pod rednim brojem 9. navodi Crnogorsku pravoslavnu crkvu kao autokefalnu.
1884.
Odlukom knjaza Nikole Petrovića za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve postavljen je Mitrofan Ban, koji je hirotonisan u Rusiji 1885. godine. Mitrofan Ban je ujedno posljednji mitropolit izabran u Crnoj Gori.
Rekonstruisani stari crkveni grb iz doba kralja Nikole
1890.
Zadarski episkop Nikodim Milaš, zapisao je u knjizi “Crkveno pravoslavno pravo” da je Cetinjska mitropolija autokefalna, navodeći je kao treću u katalogu.
1903.
Donesen je Ustav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve u kome se navodi status autokefalnosti.
1905.
Ustav Knjaževine Crne Gore u članu 40. normira položaj pravoslavne crkve u Crnoj Gori: “Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je Crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom.”
Ustav Crne Gore iz 1905.
1918.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, nezavisna država Crna Gora je prisajedinjena Srbiji, Kralju Nikoli Petroviću zabranjen povratak u Crnu Goru, formirana Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija). Time je faktički ukinuta samostalna Pravoslavna crkva u Crnoj Gori.
1920.
Regent Aleksandar Karađorđević donosi dekret o ujedinjenju svih pravoslavnih crkvenih oblasti u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca čime ukida Crnogorsku pravoslavnu crkvu.