Dostupni linkovi

Reforme u BiH stoje, a još jedan kredit se traži


Centralna banka BiH

"Lako je njima podizati kredite, jer imaju ovdje u Bosni 3 miliona žiranata koji će to sve uredno vratiti kad- tad. Mi se ne bunimo i ne pitamo gdje su pare potrošene, bilo to milion ili sad 1,5 milijarda. Isto je uvijek, mi marke nećemo vidjeti, plate neće rasti, ekonomija neće jačati, a mladi će i dalje gledati da odu vani. To je više prevršilo svaku mjeru."

Ovako tridesettrogodišnji Mladen iz Banjaluke za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentariše namjere vlasti u Bosni i Hercegovini da se zaduže 1,5 milijardi maraka (750 miliona evra) kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Pregovori sa MMF-om su počeli u ponedeljak, 30. novembra i biće održavani online, pojedinačno sa Vijećem ministara BiH i entitetskim vladama (Federacija BiH i Republike Srpska (RS).

U pregovorima koji će trajati do 8. decembra, trebala bi se definisati raspodjela sredstava po entitetima, uslovi kreditiranja, ali i obaveze po pitanju reformi koje će BiH morati sprovesti.

Traže aranžman bez uslovljavanja utroška sredstava

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH kaže da se od MMF-a traži sklapanje trogodišnjeg aranžmana za ublažavanje posljedica drugog talasa pandemije virusa korona i podršku budžetima, bez uslovaljavanja na šta će novac biti trošen.

"Prema tome, nema nikakvog ograničenja sa stanovišta utroška tih sredstava, a sredstva MMF-a po pravilima prvog aranžmana kojeg smo imali poslije rata sa njima je da se dijele jedna trećina sredstava prema Republici Srpskoj i dvije trećine prema Federaciji BiH. Na zadnjem aranžmanu jedan dio sredstava bio je odobren i za Brčko distrikt. Vidjet ćemo da li će u ovom aranžmanu biti mjesta i za Brčko distrikt", rekao je Tegeltija nakon sastanka sa entitetskim predsjednicima vlada u Doboju, 27. novembra.

Iako trošenje novca neće biti uslovljeno, njegovo dobijanje hoće, kaže Tegeltija, navodeći da će isplata svake tranše zavisiti od sprovođenja strukturalnih reformi.

"U okvirnom pismu namjere koje je došlo od MMF-a, imaju određeni zahtjevi, gdje će se izjasniti vezano i za javna preduzeća, za reformu zdravstvenog sektora, reformu javne uprave, sve što je bilo i u prethodnom aranžmanu, sve što Bosna i Hercegovina već radi, nešto sa Svjetskom bankom, nešto sa Evropskom komisijom, nešto sama. Postoje određena pitanja vezano za finansijski sektor, obaveza usvajanja budžeta na svim nivoima vlasti i tome slično. Nema nekih novih nepoznatih politika koje do sada nisu postojale", istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, za novi aranžman još nisu definisani uslovi, a sve će biti poznato kada se usaglasi pismo namjere. Nakon oko dvije sedmice, o svemu će stav dati Izvršni obor MMF-a, a sedam dana poslije toga novac treba biti uplaćen, dodaje.

"Od usaglašavanja pisma namjere potrebno je tri do četiri sedmice da bi ta sredstva bila operativna. Za 14 dana očekujem da bi mogla biti sjednica Fiskalnog savjeta i MMF-a, kada bi mogli vidjeti da li imamo usaglašeno pismo namjere. Milijardu i četiristo miliona, u tri ili četiri godine za sve budžete u Bosni i Hercegovini zaista je mali iznos sredstava", rekao je Tegeltija.

Kritike ekonomista zbog novog zaduženja

Zoran Pavlović, jedan je iz grupe bh. ekonomista koji su u ponedeljak 30. novembra uputili javno pismo MMF-u, u kojem ih pozivaju da novac uslove strukturalnim reformama, uz strogu kontrolu utroška tih sredstava. Pavlović se protivi odobravanju novog aranžmana sa MMF-om za BiH, jer, kako kaže, nema jasno definisanog plana utroška sredstava.

"Moje je mišljenje da bez jasno definisane raspodele dobijenih kreditnih sredstava, kreditna sredstva ne treba ni odobravati, jer, prema svemu sudeći, do sada kako je bilo prema MMF-u, uglavnom su dobivena sredstva iskorištena za potrebe izmirenja potreba javnog sektora, odnosno uposlenika u javnom sektoru", ističe Pavlović, dodajući da vlasti kreditom kupuju socijalni mir do narednih opštih izbora 2022. godine i ne planiraju nikakve reforme niti uštede u budžetima.

"Iznos od 750 miliona evra je prilično velik za Bosnu i Hercegovinu, i ja mislim da to prelazi 10 posto trenutnog zaduženja BiH. Prema tome, ja sam pristalica, ako se i odobre ta sredstva, imenuje poverenik koji će, s jedne strane, odobravati projekte, a s druge strane odobravati trošenje i vršiti monitoring nad novcem za koji su zaduženi građani Bosne i Hercegovine u cilju efikasnog trošenja tih sredstava i jačanja privrede, ne plata, privilegija i odsustva bilo kakvih ušteda koje se moraju vršiti u javnom sektoru", kaže Pavlović.

Bosna i Hercegovina se kod MMF-a u aprilu 2020. godine već zadužila 333 miliona evra putem Instrumenta za brzo finansiranje po kamatnoj stopi od 1,05 odsto i uz period odgode plaćanja kredita od 39 mjeseci. Ovaj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je oko dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH.

Tek početkom juna, Savjet ministara BiH postigao je dogovor o raspodjeli 333 miliona evra MMF-ovog kredita. Od ukupnog novca, 61,5 posto je dato Federaciji BiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu. Otplatu duga vrše entiteti i Brčko distrikt (posebna administrativna jedinica u BiH).

Pavlović napominje da je upravo na ovom zaduženju vidljivo kako se troši novac svih građana, jer je 330 miliona evra trebalo da budu podrška zdravstvenom sektoru.

"Nešto od toga je otišlo i u zdravstvo, jedini problem je što su troškovi koji su napravljeni za nabavku respiratora, poljske bolnice i slično postali afere, ne objektivno pomoć zdravstvenom sektoru. Zbog toga mislim da definitivno mora postojati neki plan i program, da u tom planu i programu moraju da učestvuju predstavnici iz privrede", mišljenja je Pavlović.

Ogroman novac i male reforme

Ekonomista, Anto Domazet, kaže da je novo zaduženje u iznosu od 1,5 milijardi maraka (750 miliona evra) veliki za bilo koju zemlju, a pogotovo za BiH koja ima sistemske probleme sa korupcijom.

"Veliki obim novca kroz zaduživanje dolazi u ruke nesposobnih vlada Bosne i Hercegovine, u ruke vlada koje nemaju dignitet, koje su prožete sistemskom korupcijom, kriminalom. Zato za svakog, za stručnjaka i građanina, postavlja se pitanje hoće li taj novac biti namjenski upotrebljen, hoće li to biti praćeno strukturalnim promjenama u socijalno-ekonomskoj sferi itd", ističe Domazet.

On navodi i da aranžman neće do kraja biti realizovan, jer vlastima u zemlji prije treba novac nego reforme.

"Ja sa velikom dozom pouzdanosti mogu garantirati da će Bosna i Hercegovina primiti prvu tranšu tog kredita, ali da će svaka sljedeća tranša biti pod velikim znakom pitanja, zbog toga što reforme koje su uvjeti za prihvatanje novih tranši neće zasigurno teći tempom koji će se dogovoriti na papiru.

Biće mnogo otpora, barijera, jer same reforme koje vlasti treba da poduzmu izmiču stolac toj vlasti, uvođenje tržišnih zakonitosti, efikasnosti, a to znači prekid sa korupcijom, kriminalom, privilegijama, neodgovornim ponašanjem, netransparentnim poslovanjem, održavanjem postojeće struktukre državnog sektora preduzeća i slično", smatra Domazet.

Ono što trenutno ide na ruku vlastima je što nivo zaduženosti BiH nije alarmantan, iako se radi o velikim dugovima, ističe Domazet.

"Bosna i Hercegovina je zadužena oko 35 posto, što je znatno ispod nivoa od 60 posto BDP-a što je Mastrihtskim kriterijima predviđeno, međutim, stoji opaska da se Bosna i Hercegovina, kao nerazvijena zemlja ne može držati takvih kriterija koji važe za razvijene zemlje", smatra Domazet.

U Maastrichtu 1992. godine su države članice uspostavile EU i dogovorile kriterije za uspostavu Ekonomske i monetarne unije te jedinstvene valute. Radi se o pet kriterija koji govore je li zemlja spremna usvojiti euro kao svoju valutu, a odnose se na sljedeća područja: stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 posto od prosječne stope inflacije tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini, budžetski manjak u pravilu mora biti manji od 3 posto bruto domaćeg proizvoda, javni dug ne smije premašiti 60 posto BDP-a, dugoročne kamate ne smiju premašiti 2 posto kamatne stope tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini, a kurs domaće valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije (nestabilnosti) najmanje dvije godine.

Koliko će novca dobiti entiteti?

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa o tome koliko su novca zatražili i na šta će ga potrošiti od kredita MMF-a, odgovorili su da je zatraženo oko 500 miliona KM (250 miliona evra) u naredne tri godine. Nije odgovoreno na šta će novac biti potrošen.

"Do sada smo za podršku privredi i zdravstvu i za saniranje epidemije usmjerili oko 330 miliona KM (165 miliona evra). Od toga se na zdravstvo odnosi dodatnih 148 miliona (74 miliona evra), dok je za privredu usmjereno 95 miliona KM (47,5 miliona evra). Takođe, još 50 miliona KM (25 miliona evra)je stavljeno na raspolaganje privredi putem Garantnog programa. Iz navedenog je jasno da je bdžetu Republike Srpske potrebna snažnija finansijska injekcija", ističe se u odgovoru Ministarstva finansija RS.

Iz Vlade Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko novca su tražili i koji je plan utroška tih sredstava.

Od ranije je poznato da se prilikom dogovaranja aranžmana sa MMF-om, raspodjela novca uglavnom vršila tako da Republici Srpskoj pripada jedna trećina, a Federaciji BiH dvije trećine iznosa.

Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, do 30. juna ove godine spoljni dug BiH iznosio je 8 milijardi i 664 miliona KM (4 milijarde i 332 miliona evra) i veći je za oko 500 miliona maraka (250 miliona evra) u odnosu na kraj 2019. godine.

XS
SM
MD
LG