Dostupni linkovi

Ustavni sud BiH još nije zakazao sjednicu o pomjeranju izbora


Ustavni sud BiH, Sarajevo

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nema zakazanu plenarnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK) o prolongiranju lokalnih izbora u BiH, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) registrar Ustavnog suda BiH, Zvonko Mijan.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke kojom su izbori pomjereni sa 4. oktobra na 15. novembar je podnio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), odnosno Klub poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS).

Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, jer za njih nema novca, pošto budžet BiH za 2020. još nije donesen.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Igor Žunić navodi kako "CIK nema nikakav pravni osnov za odgađanje lokalnih izbora 2020. godine", te je odluka o odgađanju izbora "neustavna iz više razloga".

"Centralna izborna komisija, i na osnovu Izbornog zakona, je imala mogućnost da odgodi izbore na određenom biračkom mjestu ili određenoj izbornoj jedinici. Ovako je praktično došlo do odgađanja izbora na teritoriji cijele Republike Srpske i na teritoriji cijele Federacije, što apsolutno nije ni zakonito, nije ni ustavno", kaže Žunić o osnovu za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a.

On je rekao da je SNSD ocjenu zakonitosti odluke zatražio i od Suda Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH i stavovi RS

SDSD je uložio apelaciju Ustavnom sudu samo četiri mjeseca nakon što je pokrenuo inicijativu za odlazak stranih sudija iz tog suda. Razlog je bila odluka Ustavnog suda da poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj ne pripada tom bh. entitetu, već državi Bosni i Hercegovini.

Takođe, vlasti Republike Srpske ignorišu jednu od odluka Ustavnog suda, kojom je osporen Zakon o Danu Republike Srpske, odnosno 9. januar kao dan entiteta Republika Srpska. Odluka je donesena u martu prošle godine, a u RS je 9. januar i ove godine svečano obilježen kao dan tog bh. entiteta.

Na pitanje da li je zbog svega ovog, u slučaju apelacije Ustavnom sudu BiH za odluku CIK-a, riječ o nedosljednoj politici SNSD-a, vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Žunić odgovara da se "ne može govoriti o nedosljednosti".

"Mi imamo svoj jasan stav. Sada su okolnosti ovakve i ovo je jedina pravna mogućnost koju mi imamo. To je naš stav i u svakom trenutku ćemo tako djelovati, kada god budemo imali priliku, prije svega mislim na političku, jer moramo da imamo političku volju i političku podršku", rekao je Žunić za RSE.

Opozicione stranke o namjeri SNSD-a

Za Srpsku demokratsku stranku (SDS), koja je opoziciona u Skupštini RS-a, u ovom slučaju riječ je nedosljednoj politici.

"Uzimaju kako ima kad odgovara, tako da su 'pročitani', bar što se nas tiče. Radi se o uskostranačkim interesima njih i njihovih saveznika, ali mislim da neće uspjeti. To što pokušavaju da sada koriste Ustavni sud, a nije im valjalo sve do sada, to govori o njima", rekao je za RSE Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

Šarović kaže i da SNSD svjesno opstruiše održavanje lokalnih izbora u BiH.

"Potpuno je jasno da je glavni kočničar ili glavni faktor za blokadu ili odgađanje izbora SNSD, ne CIK, ne bilo ko, njihova je uloga da obezbijede budžet za finansiranje lokalnih izbora, oni to opstruišu. Oni strelice nepotrebno usmjeravaju prema CIK-u, ali prava adresa su oni i mislim da je njihov zadatak da donesu budžet", ocjenjuje Šarović.

Dodik i Čović 'obećali' da neće biti novca za izbore

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović su poslije sastanka u Istočnom Sarajevu, održanog 20. maja, izjavili da neće biti obezbjeđen novac za održavanje lokalnih izbora u oktobru ove godine, jer je, kako su ocijenili, „bilo zloupotreba prilikom izbora članova CIK-a“.

"Nije ispoštovan konkurs za izbore CIK-a, nije poštovana situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani. CIK ne može raspisati izbore dok se ne implementiraju posljednji rezultati izbora", rekao je tada Dodik.

Predsjednik Partija demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović kaže za RSE da SNSD ima namjeru blokade izbornog procesa.

"Oni kontrolišu finansijske tokove i sami su rekli da namjerno blokiraju izborni proces, vjerovatno isfrustrirani što nemaju svoje podobne ljude u Centralnoj izbornoj komisiji", smatra Borenović, dodajući da će njegova stranaka poštovati sve odluke Ustavnog suda BiH.

"Vidimo da im sad odgovara Ustavni sud, njima mjesec dana valja, a mjesec dana ne valja Ustavni sud, ali naravno neka institucije rade svoj posao. Mi smo potpuno legalisti, kao što smo legalisti kada prihvatimo odluku Parlamenta Bosne i Hercegovine, naravno i svih drugih parlamenata i skupština, tako ćemo prihvatiti svaku sudsku odluku, onako kako Sud bude uradio tako će biti", kaže Borenović.

Okolnosti i interesi

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže za RSE da kada bi stranke u BiH bile konzistentne u svojim stavovima, već bi odavno propale, a ne kako je to slučaj u BiH da vladaju već tri decenije.

"Ono što je posebna karakteristika načina vladanja u Bosni i Hercegovini je nekonzistencija, korištenje različitih institucija, prilagođavajući ih na način da se prilagođavaju trenutnim pragmatičnim ciljevima. Dakle, u tome ne treba da vidimo neku principijelnost. Ne treba da tražimo u tome neku posebnu privrženost vladavini prava ili slično, nego nažalost, iskustvo nas je naučilo da uvijek u takvim okolnostima tražimo, odnosno prepoznajemo, ne čak ni uskopartijske, nego, čak, još gore i individualno liderske prohtjeve", mišljenja je profesor Mujkić.

Za političku analitičarku Tanju Topić, odnos SNSD-a prema Ustavnom sudu BiH je selektivan i ambivalentan u zavisnosti od okolnosti i interesa.

"Izborom novih članova Centralne izborne komisije, rekla bih, da su maske pale, u tom smislu da su neke političke partije razgolitile svoj odnos prema pojedinim članovima Centralne izborne komisije i javno demonstrirale da one žele u Centralnoj izbornoj komisiji svoje članove koje mogu kontrolisati, jer samim tim kontrolišu i izborni proces. Vladajućim strukturama, prije svega SNSD-u, ne odgovaraju novi članovi Centralne izborne komisije, čime pokazuju zapravo da su prethodni članovi bili podobniji i da su na neki način prihvatljivi iz njihove perspektive", kaže Topić za RSE.

Topić: Selektivan odnos SNSD-a prema Ustavnom sudu BiH
Topić: Selektivan odnos SNSD-a prema Ustavnom sudu BiH

Ona se osvrnula i na problem "ucjenjivačkog stava" u odnosno na finansiranje izbora i uslovljavanja u vezi izbora novih članova Centralne izborne komisije.

"Sad dolazimo do ovog trećeg segmenta koji zapravo iskazuje i pokazuje taj odnos prema Ustavnom sudu. Ustavni sud je trenutno jedina instanca koja može, rekla bih donijeti odluku i razriješiti ovu dilemu, odnosno odnos prema Centralnoj izbornoj komisiji, pogotovo u ovoj odluci koja se tiče prolongiranja izbora, tu je SNSD vidio prostor koji bi mogao ići njima u prilog i vrijedi odluka Ustavnog suda mogla zapravo da bude pozitivna iz njihove perspektive", smatra Topić.

Prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, članovi CIK-a koje imenuje Predstavnički dom Parlamenta BiH na mandat od sedam godina moraju biti nezavisne ličnosti. Komisiju čine dva člana iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH bira se iz reda članova Centralne izborne komisije BiH, a funkciju predsjednika Centralne izborne komisije BiH obavlja po principu rotacije i to jedanput u sedam godina u trajanju od 21 mjesec.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG