Dostupni linkovi

Kompromis koji bi mogao dovesti do 'trećeg entiteta'


Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler

To je rješenje koje praktički znači cementiranje podjele Bosne i Hercegovine(BiH) i stvaranje, umjesto multietničke - troetničke BiH, a možda čak i uvod u administrativnu koncepciju trećeg entiteta.

Ovako o najavi izmjena Izbornog zakona BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentariše Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu.

Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, u Mostaru su, 17. juna, najavili kako će u naredna tri mjeseca razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH.

U Sporazumu koji su dvije stranke potpisale stoji da su opredijeljeni 'za implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu'.

Time se stvaraju pretpostavke da se odluke prvenstveno Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu provedu, te da građani koji se ne izjašnjavaju kao konstituitivni narodi, već spadaju u red ostalih, mogu da se kandiduju i budu birani.

Ipak, već u drugom zaključku navodi se kako će izrada izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, ići u pravcu da se 'osigura legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda'.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović novinarima je nakon potpisivanja sporazuma u Mostaru kazao kako je namjera ukloniti diskriminaciju.

"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, ponovio je očekivanja koja već godinama zagovara, a koja se kako je kazao tiču 'legitimnog izbora i predstavljanja konstitutivnih naroda, znači u Predsjedništvo i Dom naroda'.

Podsjetimo, HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), Željko Komšić, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatra se 'nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda'.

Građansko ili etničko?

Priča o balansu građanskog i etničkog za analitičara Envera Kazaza, je farsa, a Čović je kaže, dobio ono na čemu je insistirao godinama.

"Siguran sam u jedno, da Čović neće odustati od traženja, takozvane, druge izborne jedinice ili neke varijante te izborne jedinice, i da će ići na princip konstitutivnosti u predstavljanju etničkih skupina u organima vlasti", kaže Kazaz za RSE.

Dok je dejtonski Ustav, iako daleko od dobrog, ipak kombinacija i etničkog i građanskog, novim promjenama Izbornog zakona, kako vjeruje Kazaz 'građanski princip potpuno nestaje sa scene i umjesto njega dolazi etnički, i to je ono što je želio Dragan Čović'.

Izmjene Ustava prije izmjena Izbornog zakona

"Mora se promijeniti Ustav. Ne možete u Izbornom zakonu riješiti ono što Ustav reguliše drugačije, s obzirom da je Ustav BiH akt jače pravne snage nego Izborni zakon. Pobrkali su redoslijed. U ovom sporazumu koliko sam ja shvatio oni ne spominju da će pokrenuti neke aktivnosti u vezi promjene Ustava", ocjenjuje za RSE profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

Izmjenom Izbornog zakona BiH Dragan Čović je uslovio i formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja dvije godine, nakon održavanja Općih izbora u BiH, 2018. godine, još funklcioniše u istom sastavu kao prije izbora.

Čović je uslovljavao i održavanje posljednjih općih izbora, izmjenama Izbornog zakona.

Ko ima pravo da se kandiduje na izborima?

Prema Ustavu BiH, samo pripadnici konstitutivnih naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, mogu se kandidovati na izborima za organe izvršne vlasti.

To je razlog zbog kojeg je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, u nekoliko presuda, odlučio protiv Bosne i Hercegovine, odnosno da su prekršena prava na izbor i kandidovanje osoba koje se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, već spadaju u red ostalih.

SEJDIĆ I FINCI: DESET GODINA BEZ PRAVA NA IZBOR

Najpoznatija od njih je Sejdić- Finci, u kojoj su pripadnici jevrejske i romske zajednice u Bosni i Hercegovini tužili ovu državu, jer im ne dozvoljava kandidovanje za člana Predsjedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta BiH.(jedan od dva doma na nivou države, sastavljen od predstavnika konstitutivnih naroda).

Teritorijalno-etnička diskriminacija pri izboru Predsjedništva BiH

Prema Ustavu BiH, u Republici Srpskoj za člana Predsjedništva BiH se mogu kandidovati jedino predstavnici srpskog naroda, a u Federaciji BiH, predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda. Zbog toga je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Ilijaza Pilava, koji je tužio Bosnu i Hercegovinu, jer mu nije omogućeno da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za Predsjedništvo BiH.

U ovom trenutku, po važećim ustavnim rješenjima, a na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, više od 130 hiljada građana (3,7 %), se ne mogu kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u Daytonu (SAD) i potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu su dogovorena osnovna načela državno-pravnog i političkog uređenja Bosne i Hercegovine.

Sastavni dio ovog Sporazuma, kao njegov Aneks 4, je Ustav Bosne i Hercegovine, koji osim Preambule ima i 12 članova. Ustavom su, u Članu 1. određena osnovna načela kao što su kontinuitet, demokratski principi, sastav, promet roba, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Ostalim članovima Ustava određena su i obrađena, između ostalog, pitanja ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, Parlamentarna skupština, Predsjedništvo, Vijeće ministara, Stalni komitet za vojna pitanja, Ustavni sud, Centralna banka, finansije i budžet, opšte odredbe, amandmani i prelazne odredbe.

Prema Ustavu BiH iz Dejtona, Bošnjaci, Srbi i Hrvati nisu bili jednakopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Tek presudom Ustavnog suda BiH, iz jula 2000. godine, ova tri naroda su postala konstitutivna (imaju jednaka prava) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ovo pravo, od tada do danas, nisu ostvarili manjinski narodi u BiH.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG