Dostupni linkovi

Izbora će biti uprkos prijetnjama hrvatskih stranaka


Prijetiti da neće biti izbora je neprihvatljivo: Vehid Šehić

Predsjednica Centralne izborne komisije BiH (CIK) Irena Hadžiabdić danas je potvrdila da odgađanja opštih izbora u jesen 2018. godine neće biti. To je odgovor na izjave političkih predstavnika Hrvata u BiH, da, ukoliko ne bude izmijenjen Izborni zakon, izbora neće biti.

Inače, višegodišnji problem izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, ponovo je u žiži javnosti, nakon što je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) uputila izmjene zakona u parlamentarnu proceduru a klub Bošnjaka pred Ustavnim sudom pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izbor delegata u Domu naroda Parlamenta, prekid blokade izbornog procesa za Grad Mostar, pitanja su otvorena godinama, koja lider HDZ-a i član bh. Predsjedništva, Dragan Čović nastoji riješiti do izbora u oktobru 2018. godine, prijeteći da oni, ukoliko ne bude izmjena, neće biti održani.

Međutim, predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je bila sasvim jasna.

"Ne vidimo nijedan razlog da se izbori ne održe. Mislim da bismo, da to ne učinimo, svi završili u Tužilaštvu, jer bismo kršili zakon. Izbori će biti održani prve nedjelje u oktobru 2018. godine. Jedini razlog da tako ne bude je ukoliko se taj termin slučajno poklopi s nekim vjerskim praznikom. Nama je potrebno jako puno, ako se izmijeni ili dopuni Izborni zakon, da prilagodimo svoje podzakonske akte a sve to želimo uraditi u neizbornoj godini, jer u izbornoj godini nije dobro mijenjati izborna pravila", kazala je Hadžiabdić.

Sličnu izjavu je dao i šef OSCE Misije u Bosni i Hercegovini Jonathan Moore.

"Nema razloga za odlaganje izbora, nema šanse i nema opcije da izbora ne bude. Ostaje termin – oktobar 2018.", rekao je Moore.

Moore: Nema razloga za odlaganje izbora
Moore: Nema razloga za odlaganje izbora

Nasuprot tome, posljednjih mjeseci sve češće se čuje iz redova HDZ-a BiH ali i od drugih političkih predstavnika Hrvata klasična ucjena – ili izmjene Izbornog zakona, ili opštih izbora u jesen 2018. neće biti.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović u više prilika ponavlja da Hrvati neće dočekati naredne opšte izbore, razmišljajući o tome hoće li im drugi izabrati političke predstavnike.

Radi se o već poznatom slučaju Željka Komšića koji je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine biran u dva četvorogodišnja mandata, s čime se HDZ i druge političke stranke bh. Hrvata, nikada nisu mogle pomiriti.

"Ako Željko Komšić može dobiti glasove u Livnu, u Posušju u Orašju, neka bude član Predsjedništva ali ga neće nametati bošnjačka većina od Baščaršije do Ilidže", izjavio je u jeku rasprave o izmjenama Izbornog zakona, Mario Karamatić iz Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

U skladu stim se nastoji izmijeniti Izborni zakon BiH, što su Bošnjaci u Domu naroda Parlamenta BiH osporili i pozvali se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa..

Predsjednik Foruma građana Tuzla i nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić smatra da je pritisak, odnosno uslovljavanje održavanja izbora izmjenama Izbornog zakona, neprincipijelan stav.

"Prijetiti građanima da neće biti izbora je apsolutno neprihvatljivo, jer izbori su upravo radi građana ove države. Ali, ušli smo u predizbornu kampanju, vidimo i neke nove prijedloge oko drugačijeg ustroja Federacije BiH i to je samo pokušaj da se ponovo bavimo tom tzv. visokom politikom, a ne onim suštinskim stvarima. Tu, u jednoj simbiozi, žive ove tri vodeće stranke u Bosni i Hercegovini, koje izazivaju političke krize, svjesne vrlo teške ekonomske i socijalne krize", ističe Šehić.

Uporno ponavljam, napominje Vehid Šehić, da smo u dubokoj moralnoj krizi.

"Moral ne postoji kao vrijednosna kategorija u političkom životu Bosne i Hercegovine. Kad nemate minimuma morala, onda je svaka politika apsolutno neuspješna. Takođe, ovo je pokušaj stvaranja jedinstva etničkih grupa, odnosno tri naroda, ali sa jednim perfidnim ciljem – da se ponovo uvede jednoumlje, pa da imate jedan narod, jednu stranku, jedan teritorijalni entitet u okviru Bosne i Hercegovine. To nas vodi ponovo u jednu izolaciju, a s druge strane, time se apsolutno krše sva individualna, ljudska i građanska prava, pa samim tim i kolektivna prava", ocjenjuje Šehić.

I politički analitičar Esad Bajtal smatra da je svako uslovljavanje jedan oblik bježanja od postojećeg zakona a ucjena nije normalan način komunikacije, nigdje pa ni u politici.

"Nameće se još jedan dežurni problem kako bi se pošto - poto realizovalo ono što se nije realizovalo ranije, što se nije ostvarilo u ratu, a to je velikodržavna ideologija, koja ima svoje ciljeve, u koje spada i rastakanje ove zemlje, namjera da se ona disfunkcionalizuje do nemogućnosti funkcionisanja na način pravne države", kaže Bajtal.

Esad Bajtal: Velikodržavna ideologija
Esad Bajtal: Velikodržavna ideologija

U Bosni i Hercegovini se vječito proizvode neki problemi, ukazuje Bajtal.

"Problemi poput dizanja tenzija zbog optužnice protiv ljudi osumnjičenih za ratni zločin, pa problem kantona, pa problem Mostara. Uvijek imate marš dežurnih problema, ideološki diktiranih... Ovo je najbanalnija ucjena protiv svih građana Bosne i Hercegovine. Izbori će se održati jer tako kaže zakon i to niko ne može spriječiti. Ali, ono što će se odmah pojaviti kao problem biće provedba rezultata izbora. Uostalom taj se problem i do sada pojavljivao, rezultati nisu implementirani ili su zloupotrebljavani od jedne, druge ili treće B-H-S strane, na način koji je u skladu s njihovim interesima a ne sa voljom građana ili sa javnim intersom", navodi Bajtal.

Otkloniti diskriminaciju

Klub Bošnjaka u Domu naroda državnog parlamenta tokom rasprave o izmjenama Izbornog zakona nije prihvatio izmjene koje je predložio Klub Hrvata, istovremeno pokrećući mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog intresa. O tome bi se Ustavni sud trebao izjašnjavati na sjednici u četvrtak 6. jula.

Isti Sud je krajem 2016. godine prihvatio apelaciju predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bože Ljubića i neustavnim proglasio odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. To u praksi znači da više neće svaki kanton birati barem jednog predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u Dom naroda Federacije BiH.

"Stav Stranke demokratske akcije (SDA) je da prema prijedlogu HDZ-a BiH, Bošnjaci u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne bi bili uopšte birani iz Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona. Hrvati, naprimjer iz Sarajevskog kantona takođe ne bi mogli biti birani u Dom naroda Parlamenta Federacije", saopštila je SDA.

Vehid Šehić upozorava da se ova diskiriminacija mora otkloniti.

"Bez obzira koliko kojeg od konstitutivnih naroda procentualno živi u Bosni i Hercegovini, oni moraju biti ravnopravni. Međutim, vidimo u ovom prijedlogu HDZ-a, da se u i okviru hrvatskog etničkog korpusa pravi diskriminacija Hrvata ovisno gdje žive. Prije izmjena Izbornog zakona morao bi se mijenjati Ustav Federacije, u kojem jasno stoji da iz svakog kantona najmanje po jedan delegat iz tri ravnopravna naroda mora ući u Dom naroda", ističe Šehić.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović kaže da treba raditi na Izmjenama izbornog zakona, iz više razloga.

"Ali dovoditi u pitanje izbore sa usvajanjem ili neusvajanjem izmjena Izbornog zakona, nije realno i nije u skladu sa Ustavom BiH. Izbori se moraju održati 2018. godine", navodi ističe Džaferović.

Gostujući na televiziji N1 predsjedavajući Doma naroda državnog parlamenta Bariša Čolak je izjavio da nije povrijeđen nacionalni interes Bošnjaka.

"Bošnjaci mogu izabrati člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Dom naroda. Vjerujemo da nema povrede nacionalnog interesa. Kakvu god odluka bude donesena, mi ćemo je poštovati. Nadamo se da će Ustavni sud staviti van snage odluke koje su neustavne. Onda moramo pristupiti izmjenama i dopunama Izbornog zakona da bi mogli implementirati izborne rezultate", poručio je Čolak.

O svemu se očekuje odluka Ustavnog suda, koji je sjednicu najavio za 6. juli.

Slična situacija je zadesila i grad Mostar, kada je Ustavni sud BiH ukinuo dio zakona koji se odnosi na izbor gradskih vijećnika, nakon čega – od 2008. godine u Mostaru nije bilo lokalnih izbora.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG