Dostupni linkovi

Irma Baralija za RSE o Mostaru: Političari bili satjerani u kut


Irma Baralija

Srijeda, 17. juni, bio je dan pun uzbuđenja i emocija, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), Irma Baralija, nakon što su Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BIH) postigle dogovor da će nakon 12 godina biti održani izbori u Mostaru.

Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu što od 2008.godine izbora u njenom rodnom gradu nije bilo.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.

"Dan poslije, moji sugrađani me zaustavljaju, čestitaju, daju podršku. Iako nisam upotpunosti zadovoljna, za početak je dobro, stvari su se pokrenule s mrtve tačke", ističe Baralija, dodajući kako je pred Mostarcima dosta borbe da se održe izbori, uz pitanje po kojim pravilima će se desiti.

'Godine sluđivanja'

Na pitanje kako ocjenjuje međustranački dogovor o Statutu grada, Baralija navodi da su ove dvije političke opcije građanima Mostar a 'ukrali deset godina'.

"Mostarci shvaćaju šta su političari radili i koliko su nas sve skupa, bukvalno sluđivali. Srećom, to vrijeme je iza nas. Sada su se dogovorili, jer su vidjeli da nemaju drugog izbora. Stjerani su u kut. Čelnici ove dvije stranke su postigli dogovor kako bi izbjegli da Ustavni sud Bosne i Hercegovine donese privremeno rješenje na osnovu kojeg bi Mostarcima konačno bilo vraćeno demokratsko pravo da izađu na izbore", navodi Baralija.

Da li je zadovoljna potpisanim?

Istovremeno, Irma Baralija ističe da nije zadovoljna predloženim načinom izbora vijećnika za Gradsko Vijeće, kao ni Statutom grada Mostara.

"SDA i HDZ su se bazirali, isključivo, na računici koliko će ove stranke imati sigurnih i zagarantovanih vijećnika. Podrazumijevaju da će imati dvije trećine sastava i da će proći Statut Grada kako su predložili. Nisu razmišljali i nisu polazili od toga da je cilj napraviti bolji i funkcionalniji grad. Njihovo polazište je samo da vide koliko će mjesta i stolica imati za svoje predstavnike", kaže Baralija, dodajući da ne zna kako bi se i situacija sa Mostarom završila da nije bilo upornosti i medija.

"U BiH je moguće da se borba dovede do kraja, ali je potrebna upornost, jer establišmen koji vodu ovu zemlju već 30 godina, ne voli pojedince. Oni računaju na torove, njima trebaju grupni identiteti. Njima smeta kada se pojedinac za nešto angažuje ali ja pozivam bh. građane da ne odustaju, da se bore za svoja prava. Moj primjer pokazuje da pojedinac može mijenjati.

Šta je prethodilo i šta sledi?

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.

Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG