Dostupni linkovi

Ko se čega odrekao, a ko je šta dobio dogovorom u Mostaru


Stari most u Mostaru, u kojem će se , nakon 12 godina, ponovo održati lokalni izbori

“Stjerani su u kut”, kaže Mostarka Imra Baralija koja je tužila Bosnu i Hercegovinu i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila proces, zato što od 2008. godine u njenom rodnom gradu nije bilo izbora.

Irma Baralija za RSE o Mostaru: Političari bili satjerani u kut

“Sada su se dogovorili, jer su vidjeli da nemaju drugog izbora”, podvlači ona, komentarišiću dogovor koji su postigli lideri dve vodeće stranke. Svoj potpis na sporazum u srijedu, 17. juna stavili su Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Omogućeno je time održavanje izbora u ovom podeljenom gradu na jugu BiH, prvi put nakon 12 godina.

Šta je dogovoreno?

Novim sporazumom sve nedoumice su otklonjene. To praktično znači da je udovoljeno zahtjevu hrvatskih stranaka da gradska područja, kao izborne jedinice, ne daju isti broj vijećnika za Gradsko vijeće.

Tako će tri većinski hrvatska gradska područja, birati 13 vijećnika u buduće Gradsko vijeće, tri većinski bošnjačka područja, devet, dok će se sa jedinstvene gradske liste birati još 13 vijećnika.

„I dalje imate šest gradskih područja, šest listi, imate jednu zajedničku gradsku listu, dakle, identično kako je bilo prije, samo sa otklonjenom diskriminacijom i izjednačenom vrijednosti glasa svakog stanovnika, odnosno svakog birača“, izjavio je na prezentaciji potpisanog sporazuma predsjednik HDZ-a BiH Mostar, Slaven Zeljko.

U sporazum je uvrštena odredba da u Gradskom vijeću bude određena još jedna osoba, koja će potpisivati gradski budžet uz gradonačelnika.

„Odlukom o izvršenju budžeta Grada Mostara odredit će se dva potpisnika za sve finansijske transakcije iz budžeta Grada Mostara i ostalih potreba“, kazao je čelnik SDA Mostar, Salem Marić.

Udovoljeno je zahtjevu SDA da se mijenja i Statut grada Mostara, a ne samo izborna pravila, pa će već na prvoj sjednici budućeg Gradskog vijeća biti dogovoreni Statut, koji ojačava ulogu predsjednika Vijeća.

U sporazum nije uvršten zahtjev SDA za vraćanje funkcije dogradonačelnika, koja je postojala prije 2004. godine, ali su „pojačana“ ovlaštenja predsjednika Gradskog vijeća, koji će novim Statutom grada biti supotpisnik odluka gradonačelnika.

Koje izborne jedinice su bile do sada u Mostaru?

Mostar je 1996. godine Statutom kojeg je nametnuo tadašnji evropski administrator nad gradom Hans Koschnick, podijeljen na šest općina-izbornih jedinica - po tri većinske hrvatske i bošnjačke - i centralnu gradsku zonu, zamišljenu kao uski prostor u središtu tada potpuno podijeljenog grada za smještaj zajedničkih institucija. Stanovnici centralne zone su mogli birati, ali nisu mogli biti birani.

Novim Statutom, kojeg je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown, ukinuta je podjela na općine, koje su postale gradska područja, ali su i dalje davali jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što područja sa hrvatskom većinom imaju veći broj birača.

Na apelaciju hrvatskih stranaka – uz argumentaciju da bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski - Ustavni sud BiH je 2010. godine ukinuo ta izborna pravila. Od tada se vodeće hrvatske i bošnjačke stranke nisu mogle dogovoriti oko novih pravila, pa su lokalni izbori u Mostaru posljednji put održani 2008. godine, a presuda Ustavnog suda BiH nikada nije provedena.

Od 2012. godine ne funkcionira Gradsko vijeće, kojem je tada istekao mandat. Gradom upravlja gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH), a gradski budžet supotpisuje načelnik za finansije, osoba iz reda bošnjačkog naroda.

Pogodite godinu: Dogovor za Mostar
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:45 0:00

Da li sporazum cementira postojeće stanje?

Najjača opoziciona stranka, Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) ocjenjuje kako sporazumom SDA i HDZ žele osigurati nastavak vladavine u tom gradu.

„Dakle, SDA i HDZ su odabrali model, mi smatramo da su ga odabrali stranačkim 'kalkulatorom' i da je on suprotan onome što je Mostar bio u prošlosti, kao multietničan, jedinstven grad. Radi se o dogovoru koji je napravljen da oni i dalje vladaju svako svojim dijelom grada“, izjavio je za RSE predsjednik SDP-a Mostar, Arman Zalihić.

Prema riječima sociologa Slave Kukića, dogovorenim rješenjem se „cementira postojeća podjela Mostara“.

„Ona se još više pojačava, jer se ovim rješenjem gubi u ustroju grada institut centralne zone. Centralna zona nestaje kao izborna jedinica, a njezinim građanima se, po uzoru na građane Distrikta Brčko, dopušta mogućnost da glasuju ili u istočnom ili u zapadnom dijelu Mostara“, pokašnjava Kukić.

Dodaje i kako se sporazumom sa HDZ-om BiH, Stranka demokratske akcije odrekla prava na funkciju gradonačelnika Mostara.

„Izetbegović se odrekao prava da itko u Mostaru bude gradonačelnik nego Hrvat, ili, ako stvar ogolimo do kraja, da itko bude gradonačelnik, osim onaj koga predloži HDZ“, izjavio je Kukić.

Istovremeno, politički analitičar Faruk Kajtaz kaže kako dogovor dvije vodeće hrvatske i bošnjačke stranke odražava realnost.

„Mi možemo imati raznorazne ideje, vrlo progresivne, ali ukoliko nemate s druge strane partnera ili partnere koji bi mogli nešto kao da podrže ili da se eventualno zalaže na istom principu, onda od toga nema ništa, onda morate tražiti nekakav kompromis“, kazao je Kajtaz za RSE.

On smatra kako će ovim sporazumom Mostar napokon imati lokalne izbore i da će konačno dobiti Gradsko vijeće.

„Nakon izbora koji slijede, Grad Mostar i sve njegove institucije će dobiti jedan potpuni demokratski kapacitet, u smislu odlučivanja i donošenja najvažnijih odluka, a ne kao do sada, kada su se odluke zapravo donosile u jednom uskom krugu ljudi ili u rukama gradonačelnika“, rekao je uz ostalo Kajtaz.

HDZ BiH i SDA potpisali su kako će u roku od 15 dana dogovor o izbornim pravilima za Mostar, kao dijelu Izbornog zakona BiH, uputiti u proceduru u Parlament Bosne i Hercegovine.

Dogovor su pozdravili evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelyi i Josep Borell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Saopštili su da se unaprijed raduju brzom usvajanju izmjena, ali i pozivaju vladajuće strukture da osiguraju sve neophodne uslove za održavanje lokalnih izbora, uključujući usvajanje budžeta.

XS
SM
MD
LG