Dostupni linkovi

Mjere popuštaju a nervoza ostaje: BiH bez strategije za pomoć privredi


Ilustrativna fotografija

Edin Šehić iz Gračanice, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, ima porodičnu firmu sa deset uposlenika. Preduzeće se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija za proizvođače namještaja.

Nakon deset godina rada, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), bio je primoran obustaviti proizvodnju na tri sedmice zbog mjera zabrane rada određenim djelatnostima tokom pandemije korona virusa.

"Bili smo zabrinuti, jer je situacija bila krajnje neizvjesna. Imamo deset uposlenika, to je deset porodica koje žive od tih plata. Pitali smo se da li ćemo moći više, uopšte, pokrenuti proizvodnju, jer niko nije znao koliko će ovo trajati. Naši radnici su bili zabrinuti kada smo rekli da ćemo morati zatvoriti firmu", priča Šehić.

Kako kaže, firma je imala sigurne klijente, mahom iz Evropske unije. Nakon što su klijenti preduzeća obustavili proizvodnju, ističe Edin, i on je morao "staviti ključ u bravu".

"Onda smo sjeli zajedno i dogovorili sa radnicima da kreditna sredstva koja smo dobili malo prije pandemije podijelimo kao plate za dva mjeseca. I to smo i uradili. Sreća, uskoro je i najavljena pomoć Vlade u subvencioniranju poreza i doprinosa na plate, pa je bilo lakše razmišljati da će na kraju ipak biti sve u redu", kaže Šehić.

Edin Šehić je jedan od oko 25.000 privrednika koji su aplicirali za subvencioniranje doprinosa na plaće radnicima preko Porezne uprave Federacije BiH. Subvencije se odnose na više od 174.000 zaposlenih u ovim firmama.

U sličnoj situaciji je i Zoran Tošić, iz Derventa, na sjeveru Bosne i Hercegovine. Njegova firma se bavi proizvodnjom kablova za automobilsku industriju. Prema njegovim riječima, u prethodna dva i po mjeseca, firma je smanjila proizvodnju za pedeset posto.

Prije početka pandemije, bilo je zaposleno 300 radnika. Njih 70 je poslato na prinudni godišnji odmor, a 30 na čekanje, ističe Tošić.

"Među radnicima vlada velika nervoza i neizvjesnost. To i meni teško pada, jer se radi o kompletnim porodicama koje rade u ovom preduzeću. Sada predstoji težak period koji će potrajati najmanje tri mjeseca, dok poslovanje ne bude vraćeno na nivo prije pandemije", kaže Tošić.

Tošić kaže da se za pomoć obratio Vladi Republike Srpske (RS), tražeći isplatu minimalne plate i doprinosa za radnike koji nisu radili, u okviru predviđenih mjera za ublažavanje štetnih posljedica virusa korona. No, navodi, Vlada RS-a prvo je uplatila sredstva za subvencioniranje doprinosa za one firme kojima je bio zabranjen rad tokom pandemije.

"Mi se nadamo da ćemo u drugom krugu dobiti pomoć Vlade Republike Srpske kada na red dođu firme koje su radile, ali su imale smanjen obim proizvodnje i priliv sredstava", kaže Tošić.

Na nivou entiteta različite mjere pomoći privredi

Entitetske vlade u Bosni i Hercegovini nisu propisale iste mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize.

Vlada RS-a mjerama za suzbijanje posljedica na privredu predvidjela je uplatu minimalnih plata u iznosu od 520 maraka (260 eura) za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta predviđena je i isplata doprinosa za mjesec april i prvu polovinu maja.

Poreska uprava RS-a, po ovom osnovu, do sada je zaprimila prijave poslodavaca koje se odnose na 24 hiljade radnika. Za to je izdvojeno 18 miliona maraka (devet miliona eura).

Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija RS-a, do sada su uplaćeni doprinosi za mjesec mart u iznosu od oko 8,5 miliona eura. U drugom krugu uplaćeno je 11,5 miliona eura za 27.000 radnika.

BiH ekonomija: 'Svi smo u istom čamcu'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:34 0:00

U Federaciji BiH subvencije poreza i doprinosa na plate planirane su za april, maj i juni.

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je usvojen 4. maja, predviđa da se privrednicima koji su uplaćivali plate svojim radnicima, iz budžeta Federacije BiH, uplate doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje, kaže za RSE Goran Miraščić, savjetnik u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Za ovu namjenu, kako kaže, predviđeno je oko 200 miliona maraka (100 miliona eura). On najavljuje da će Vlada Federacije BiH uplatiti 50 posto sredstava od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kantonima u ukupnom iznosu od 100 miliona eura, a kantoni će, kako su naveli, veći dio tih sredstava iskoristiti za pomoć privredi.

Ne propustite pročitati:

Centralna banka Bosne i Hercegovine uplatila je 3. juna novac od sredstava MMF-a na račune entitetskih ministarstava finansija, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i RS-a, potvrđeno je iz Centralne banke BiH za RSE.

To je uslijedilo nakon što je Centralna banka dobila službenu odluku Vijeća ministara BiH koje je postiglo dogovor o raspodjeli 333 miliona eura MMF-ovog kredita na sjednici u utorak, 2. juna.

Od ukupnog novca 61,5 posto ide za FBiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu.

Nema koordinacije između entiteta

"Najveći problem u našoj državi jeste što je sistem i način donošenja odluka komplikovan što se u ovoj situaciji pokazalo. Problem je u tome što ne postoji nikakva koordinacija na različitim nivoima vlasti, što na državnom nivou nemamo nikakav, ne program, nego nijednu mjeru koja je preduzeta u cilju pomoći bh. ekonomiji. BiH je jedina država u Evropi koji nije preduzela nijednu mjeru za ublažavanje posljedica ekonomske krize na državnom nivou", kaže za RSE Mladen Pandurević iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Iz Vlade Federacije BiH kažu za RSE kako je plan za formiranje Garantnog fonda od 250 miliona eura, koji bi davao garancije privrednicima, prilikom apliciranja za kredite kod komercijalnih banaka, napravljen, ali da se čeka da ministrica finansija Federacije BiH Jelka Miličević ovu tačku uvrsti u dnevni red za neku od narednih sjednica.

Istovremeno, iz Ministarstva finansija RS-a za RSE su kazali da u tom bh. entitetu postoje tri fonda, kao dio mjera čiji je cilj očuvanje preduzeća (Garantni kreditni fond, Kompenzacioni fond za podršku privredi i zdravstvenom sektoru te Fond za podršku lokalnim zajednicama i preduzećima od lokalnog značaja). Za ove fondove je planirano 500 miliona maraka (250 miliona eura).

Ekonomista Anto Domazet ističe da je pomoć privredi došla kasno te da su predstavnici vlasti do sada trebali imati plan oživljavanja proizvodnje.

"Međutim, ono što sad predstoji i što je ključni problem je kako će vlasti djelovati kada je u pitanju podrška privredi u oporavku. Radi se o potrebi podrške za kredite, za likvidnost i aktiviranje proizvodnih kapaciteta, odnosno investicije. Tu je predviđen tzv. Garantni fond koji bi trebalo da osigura garancije za privredna društva i pruži podršku, ali konkretna aktivnost na tom planu još se ne nazire. Nisu utvrđena ni pravila kako će taj fond funkcionirati", ocjenjuje Domazet.

Prema prognozama MMF-a, koji je objavljen u aprilu, ekonomija BiH ove godine će pasti pet posto.

Bosna i Hercegovina će, prema MMF-ovom izvještaju, 2021. godine imati najmanju stopu rasta u regionu.

MMF predviđa i da će stopa nezaposlenosti u ovoj godini sa 15 posto biti povećana na 18%.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG