Sjevernoatlantski savez (NATO) će da pomogne zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine (BiH), da bi uspjele u svojim demokratskim reformama i išle putem koji su slobodno izabrale.
Ovo je poručio generalni sekretar NATO saveza, Jens Stoltenberg, nakon vanrednog samita Alijanse čija je tema bila invazija Rusije na Ukrajinu, održanog u petak, 25. februara.
Stoltenberg je tada istakao da "Kremlj pokušava da natjera NATO i EU da manje podržavamo naše partnere". Naglasio je da kolektivni odgovor na aktivnosti zvanične Moskve mora biti veća podrška.
Evropski šef diplomatije Josep Borell (Žozep Borelj) upozorio je 27. februara da rat u Ukrajini može da se odrazi i u susjednim državama poput Gruzije i Moldavije, ali da bi mogao imati uticaj i na Zapadnom Balkanu.
BiH, Moldavija i Gruzija su u različitim stadijumima pregovora sa EU i NATO savezom, ali i različitim stavovima po pitanju pristupanja evroatlantskim integracijama.
Bosna i Hercegovina – bliske veze Rusije i RS
Prema procjenama američke Centralne obavještajne agencije (CIA) iz jula 2021. godine, Bosna i Hercegovina ima oko 3,82 miliona stanovnika.
Po pitanju odnosa sa Rusijom, osim redovnih diplomatskih, naročito prisne veze održavaju bh. entitet Republika Srpska (RS) i zvanična Moskva.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odbio je da osudi napad Rusije na Ukrajinu i pozvao je na neutralnost. Dodik, inače lider vladajuće stranke u RS, često se sastaje sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a posljednji put su se sastali 2. decembra prošle godine.
Kada je u pitanju ekonomija, Rusija je takođe pristutna – prirodni gas u BiH najviše stiže iz Rusije, dok je najveća naftna kompanija u državi "Optima Grupa" u ruskom vlasništvu.
Srpsko-ruski pravoslavni hram i kulturni centar se grade u Banjaluci, drugom gradu po veličini u Bosni i Hercegovini, a to gradilište je u septembru 2018. posjetio ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov.
Ove godine, taj projekat je odlukom entitetske Vlade stavljen na listu prioritetnih za finansiranje iz budžeta.
BiH nema spornih teritorija koje traže nezavisnost.
Lideri u Republici Srpskoj u prethodnih šest mjeseci insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet u oblastima, između ostalog, pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.
Ovi pokušaji su neustavni, jer se vrše u entitetskom parlamentu, a ne državnom, i bez saglasnosti oba entiteta. Ipak, političari iz RS u javnim istupima insistiraju da poštuju teritorijalni integritet BiH i da postupaju u skladu sa državnim Ustavom.
Pokušaje RS da osnuje entitetsku agenciju za lijekove i medicinska sredstva, kao i visoki sudski i tužilački savjet (tijelo za biranje sudija i tužilaca) su osudili predstavnici EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
BiH je, uz Kosovo, jedan od dva potencijalna kandidata za članstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan 2008. godine, a dvije godine kasnije je uveden bezvizni režim za bh. državljane.
Posljednji konkretan korak na evropskom putu BiH je načinjen prije skoro tri godine, 29. maja 2019. kada je Evropska komisija (EK) objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i objavila kojih 14 prioriteta moraju biti ispunjeni na evropskom putu.
Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji (Varhelyi), poručio je 21. februara u svom obraćanju ispred EK na Evropskom savjetu za spoljne poslove, da je prošla godina bila izgubljena za BiH, te da država nije puno uradila na rješavanju tih ključnih prioriteta.
Dokle se došlo kada je NATO u pitanju?
Dok oko EU integracija postoji konsenzus u BiH, toga po pitanju članstva u NATO savezu nema. Zvaničnici iz RS, jednog od dva bh. entiteta, slijede opredjeljenje Republike Srbije o vojnoj neutralnosti.
BiH je od 2006. godine članica NATO Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza.
Nakon održanih opštih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Savjeta ministara zbog odbijanja Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, da se u Brisel pošalje godišnji Akcioni plan BiH (ANP) za NATO.
Akcioni plan je, u suštini, pripremna faza za punopravno članstvo u ovom savezu, a BiH je trenutno jedina zemlja u ANP-u.
Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".
Nacrt prijedloga programa reformi za 2021. godinu je izrađen u maju te godine, a u tom dokumentu se nijednom ne pominje sintagma "integracija". Na dva mjesta se naglašava da se sve radi "bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu".
Od 2010, Dodik i zvaničnici iz njegove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), insistiraju da se o ovome građani RS trebaju izjasniti na referendumu.
Na teritoriji BiH nalazi se snažno međunarodno prisustvo.
Kancelarija visokog predstavnika (OHR) je uspostavljena u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom koji je 1995. okončao rat u BiH. OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnom provođenju mirovnog rješenja, a prema tzv. Bonskim ovlašćenjima iz 1997. godine, visoki predstavnik može da nameće i mijenja zakon, mijenja ustave te smjenjuje izabrane ili imenovane zvaničnike.
Evropske vojne snage (EUFOR Althea) imaju 600 vojnika raspoređenih u BiH, a 24. februara je saopšteno da će u BiH zbog "pogoršane bezbjednosne situacije na međunarodnom nivou" stići još 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a.
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu, a ove snage su u BiH raspoređene od 2004. godine. Od prvobitnih 7.000 vojnika, njihov kapacitet je polako smanjivan sa popravljanjem bezbjednosne situacije u zemlji.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.
Moldavija – neutralna po ustavu
Prema podacima CIA iz prošle godine, u Moldaviji, državi "stisnutoj" između Rumunije i Ukrajine, živi nešto više od 3,23 miliona stanovnika.
Ova zemlja, koja je jedna od najsiromašnijih u Evropi, ima rusku manjinu od 4,1%, a ruski jezik maternjim smatra 11,25% građana. Prema podacima OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija, ruski kao prvi jezik u svakodnevnoj upotrebi koristi 16 posto građana Moldavije, uključujući 130.000 onih koji su po nacionalnosti Moldavaci.
Međutim, Ustavni sud Moldavije odbacio je u četvrtak zakon koji bi dao poseban status ruskom jeziku, a koji je prošlog mjeseca usvojio proruski parlament Moldavije. Zakon je odbačen zbog prigovora novoizabranog, proevropski orijentisanog predsjednika te zemlje. Zakonom je ruski jezik trebao biti utvrđen kao jezik komunikacije među etničkim zajednicama i takođe je definisao da se nazivi roba, usluga i lijekova prevode na ruski.
Odnosi Moldavije i Rusije se "lome" na Pridnjestrovlju ili Transnjistriji, spornom području na uskom pograničnom pojasu na granici Moldavije i Ukrajine.
Pridnjestrovlje je proglasilo nezavisnost 1992. godine, ali do danas je ne priznaje nijedna država ni međunarodna organizacija, iako ima podršku zvanične Moskve.
Vlada u Kišinjevu nema skoro nikakav uticaj na ovo područje, gdje je stacionirano nekoliko stotina ruskih vojnika.
U novembru 2020. godine, na predsjedničkim izborima u toj zemlji pobijedila je Maja Sandu, proevropski orijentisana kandidatkinja, u borbi sa dotadašnjim predsjednikom Igorom Dodonom, koji je pozivao na tješnje veze sa Moskvom.
Ova država je 25. februara proglasila dvomjesečno vanredno stanje, zbog ruskog napada na susjednu Ukrajinu, i priliva izbjeglica u zemlju.
Moldavija, Gruzija, kao i Jermenija, Azerbejdžan, Bjelorusija i Ukrajina su dio Istočnog partnerstva sa EU.
Radi se o inicijativi pokrenutoj 2009. godine, koja se odnosi na saradnju između EU, zemalja članica, i šest istočnoevropskih i južnokavkaskih zemalja partnera. Cilj Partnerstva je jačanje političkog pridruživanja i ekonomske integracije sa ovih šest država.
Na posljednjem samitu Istočnog partnerstva, 15. decembra 2021. u Briselu, lideri Moldavije, Gruzije i Ukrajine su lobirali da im se dozvoli početak pregovora o pridruživanju EU.
Sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldavije sa detaljnim i sveobuhvatnim područjem slobodne trgovine stupio je na snagu 1. jula 2016, a privremeno se primjenjuje od 1. septembra 2014. godine.
Posljednji sastanak Savjeta za pridruživanje EU i Moldavije održan je u septembru 2019. godine, kada je razmotren napredak Moldavije u napretku u provođenju sporazuma.
Na sastanku se raspravljalo o političkom pridruživanju, te o saradnji i približavanju u području zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.
U Moldaviji funkcioniše Kancelarija delegacije EU.
Moldavija se pridružila Savjetu evroatlantskog partnerstva 1992. godine, ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti, a dvije godine kasnije je pristupila NATO Partnerstvu za mir. Ipak, ne postoje planovi da se Moldavija pridruži Alijansi u budućnosti, obzirom da je ona prema Ustavu, neutralna država.
Gruzija – bez diplomatskih odnosa sa Rusijom 14 godina
Prema procjenama iz jula prošle godine, Gruzija, kavkaska država na istočnoj obali Crnog mora, ima nešto više od 4,93 miliona stanovnika.
Rusi su u ovoj nekadašnjoj sovjetskoj republici manjina, a ruski jezik svakodnevno koristi 1,2% stanovništva.
Nakon demokratskog preokreta, tzv. "Revolucije ruža" iz 2003. godine, u ovoj državi je vlast preuzeo proevropski orijentisani Mihail Sakašvili (Mikheil Saakashivili).
Naredne godine su obilježile tenzije između Gruzije i Rusije oko sjevernih regija, Abhazije i Južne Osetije.
Sve je kulminiralo 2008. godine, petodnevnim ratom u kojem su se ove dvije regije uz vojnu podršku Rusije, otcijepile od Gruzije.
Nakon tog rata, Gruzija i Rusija nisu ponovo uspostavili diplomatske odnose.
Rusija je prva priznala nezavisnost ovih regija, a kasnije im je pomagala velikim novčanim sredstvima, njihovim stanovnicima je davala rusko državljanstvo i stacionirala hiljade vojnika na tim teritorijama.
Ostaju ili odlaze? Ruski mirovnjaci na postsovjetskom prostoru
Osim Rusije, njihovu nezavisnost priznaju još Venecuela, Nikaragva, Nauru i Sirija.
EU odlučno podržava teritorijalnu cjelovitost Gruzije, te rješavanje sukoba u gruzijskim otcijepljenim regijama.
EU u tome učestvuje preko svog posebnog predstavnika, kopredsjedavajućeg međunarodnim raspravama u Ženevi te raspoređivanjem promatračke misije EU-a u Gruziji.
U ovoj državi je trenutno raspoređeno više od 200 promatrača.
Sporazum o pridruživanju između EU-a i Gruzije je stupio na isti dan kao onaj između EU i Moldavije, 1. jula 2016, a privremeno je primjenjivan od 1. septembra 2014. godine.
Savjet za pridruživanje EU i Gruzije se posljednji put sastao prije skoro tri godine, u martu 2019. godine. Govorilo se o provođenju Sporazuma o pridruživanju, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini.
Gruzija je od 1994. članica Partnerstva za mir, a kasnije su težili članstvu u NATO savezu – naročito nakon revolucije 2003, čemu se Rusija žestoko protivila.
Na samitu NATO saveza 2008. godine u Bukureštu, Alijansa je poželjela dobrodošlicu za težnje Ukrajine i Gruzije ka članstvu, ali datum ulaska tada nije određen.
Kasnije ni Ukrajini, koja je trenutno pod napadom Moskve, ni Gruziji nije ponuđen plan akcije za članstvo.
Rusija je prošlog decembra zatražila od NATO-a da povuče obećanje dato Ukrajini i Gruziji.