Informacija o bijegu bh. državljanina iz zatvora u Siriji pojavila se u bh. medijima nakon izjave ministra za sigurnost Dragana Mektića. Ministar Mektić je objasnio kako je Armin Čurt, prije nego je trebao biti deportiran iz kurdskog zatvora, u aprilu 2019. godine, pobjegao te da zato nije isporučen Bosni i Hercegovini (BiH), kako je ranije najavljivano.
Međutim, da niko od zatvorenika, tako ni bosanski državljanin 22-godišnji Armin Čurt, nije pobjegao iz zatvora Derik ili Malikija na sjeveru Sirije, niti iz nekog drugog zatvora na ovoj teritoriji, za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio je Centar za informiranje Rojava iz Sirije. Podatak je iznijet na osnovu zvaničnih informacija kurdske administracije iz Sirije i međunarodne koalicije na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
"Sve informacije koje imamo su pouzdane i provjerene. U izjavi SDF-ovog (Sirijske demokratske snage) zvaničnika za vanjske poslove Redura Xelila stoji da se u aprilu dogodio pokušaj bijega, ali da je zatvor brzo stavljen pod kontrolu te da niko nije pobjegao iz zatvora", odgovorili su iz RIC-a (Rojava Information Center) na upit RSE.
Ministar Mektić je za RSE kazao kako je on informaciju o bijegu Čurta dobio od "partnera s kojima BiH radi na ovim pitanjima, ali da ne postoji način da se takve informacije provjere".
Ministra smo pitali i kako objašnjava da je dosad bilo nepoznato zašto Čurt nije deportiran i da je jedini zvaničan odgovor bio – kako za to nisu bili ispunjeni uvjeti.
"Ja ne mogu biti siguran u to, meni su tako rekli. Ako su oni slagali meni, i ja sam vama. Dobio sam tu informaciju još u aprilu, ali tek sad sam je rekao u javnosti".
Da ministar nema tačne informacije nezvanično su za RSE kazali i sigurnosni izvori u BiH.
Još ranije su saznanja RSE upućivala da je Armin Čurt teško bolestan i da u vrijeme deportacije, u aprilu 2019., kako su naveli zvaničnici koji su željeli ostati anonimni "nije bio u stanju da podnese let do BiH". Od porodice Armina Čurta saznali smo da je on odavno imao problema sa srcem.
Nakon ministrove, kako se stvari sada čine, netačne izjave da je bh. državljanin pobjegao, javila su se brojna pitanja i nelogičnosti – zašto je tako važna informacija tek sad objavljena ako je bila poznata od aprila, ko je potvrdio ovakvu informaciju i kakve su moguće posljedice.
S druge strane, izvori iz sigurnosnih krugova smatraju da su pitanja suvišna jer tvrdnja da je bh. državljanin pobjegao nije do kraja tačna.
"Riječ je o jednoj nespretnoj izjavi i to je sve", kazao je za RSE stručnjak za sigurnost koji nije želio biti imenovan.
"Ovdje se radi o jednoj kompleksnoj slici o kojoj se sada ne može govoriti."
Najavljen povratak dvojice, vraćen jedan
Armin Čurt je iz Sirije trebao biti deportiran u BiH u aprilu 2019. godine. Zvaničnici su u BiH najavljivali povratak dvojice bh. državljana koji su u Siriji bili pripadnici militantnih organizacija. U BiH je tada, 20. aprila, vraćen samo jedan – Ibro Ćufurović, protiv kojega je podignuta optužnica i kojemu su trenutno sudi na Sudu BiH zbog pridruživanja terorističkoj organizaciji.
- BiH: Počelo suđenje za ratovanje u Siriji
- Ćufurović se izjasnio da nije kriv za ratovanje u Siriji
- Optužnica protiv Ibre Ćufurovića zbog ratovanja u Siriji
- Iz kurdskog zatvora u zenički pritvor
Iako je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, 30. aprila na pres konferenciji kazao: "Vraćena su dva čovjeka, odnosno jedan koji je već pod zakonskim sankcijama BiH", zvaničnog objašnjenja o tome gdje je drugi državljanin nije bilo sve do "nespretne izjave" ministra Mektića.
RSE više puta je kontaktirala gospodina Zvizdića s ciljem pojašnjenja ove izjave, ali nismo uspjeli razgovarati s predsjedavajućim Vijeća ministara.
Porodica Armina Čurta o njemu ne zna ništa od aprila kada je Čurt posljednji put poslao pismo putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa. Pismo je poslano na datum 20. aprila 2019.
Čurtova supruga, Sirijka s kojom ima djecu, također nema nikakav kontakt s njim još otkako su oboje bili uhapšeni i odvedeni u kamp 2017. godine, odnosno zatvor koji kontroliraju kurdske snage na sjeveru Sirije.
Čurt je, prema dostupnim informacijama sigurnosnih agencija, u Siriju otišao 2014. godine. Tamo se, navodno, priključio militantima tzv. Islamske države. On je za vrijeme boravka u Siriji videoporukom uputio prijetnje reisul-ulemi Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću, kao i nekim vođama selefijske zajednice u BiH.
U 2017. godini Čurt je navodno želio napustiti teritorij tzv. IS-a i uputio se prema Turskoj, gdje su ga uhapsili pripadnici SDF-a (Sirijskih demokratskih snaga) i međunarodne koalicije, nakon čega je smješten u zatvorski dio kampa Roj, odnosno zatvor Derik ili Malikija.
U ovom zatvoru je skoro isti vremenski period kao Čurt proveo i Ibro Ćufurović koji je u BiH vraćen na osnovu crvene INTERPOL-ove potjernice.
Prema Ćufurovićevim riječima, koje je RSE prenio njegov advokat Senad Dupovac, u zatvoru su bivši pripadnici IS-a boravili u strogo kontroliranim uvjetima, dosta vremena s kapuljačom, odnosno povezom preko očiju i vezani.
U periodu pred planiranu deportaciju bh. državljana, tačnije 5. aprila, bilo je govora o pokušaju bijega iz zatvora Derik. Kurdske medijske organizacije i zvanična pres služba SDF-a opisali su ovo kao pokušaj pobune koji je osujećen zahvaljujući velikom broju vojnika i sigurnosnih snaga koalicije. Zvanična informacija koju su objavili brojni strani i mediji u Siriji jeste da niko nije pobjegao iz ove ustanove.
Nakon informacije o bijegu Čurta iz zatvora od bosanskih državljana u Siriji stigle su poruke porodicama u kojima kategorično odbacuju ideju o navodnom bijegu, tvrdeći da je Čurt bio toliko bolestan da nije bio u stanju da planira bijeg iz zatvora.
"Živi kostur kojeg su u lancima vodili u bolnicu. Nemoguće da je pobjegao", napisano je u jednoj od poruka.
Na zvanično objašnjenje o tome šta se desilo sa Arminom Čurtom još uvijek se čeka.
Prema informacijama koje RSE ima, oko 100 bh. državljana smješteno je u kampovima i zatvorima u Siriji, dijelu koji kontrolira kurdska administracija. Ovo su ljudi koji su boravili na teritoriji militantne organizacije tzv. Islamska država, a među njima je najveći broj djece.
