Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dvojica militanata 'Islamske države' stižu u BiH


Edvin Babić iz Sarajeva uhapšen je u Baguzu u istočnoj Siriji. S drugim militantima "Islamske države" prebačen je u jedan od zatvora koji kontroliraju kurdske snage.

Do kraja marta u Bosnu i Hercegovinu trebala bi biti isporučena dva bh. državljana koji su već više od godinu dana u zatvoru na sjeveru Sirije, teritoriji koju kontroliraju kurdske snage sa saveznicima.

Ovu informaciju potvrdio je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, navodeći da je za njih dvojicu završen identifikacijski proces, da je potvrđeno da su bh. državljani te da ih traži INTERPOL, čime su ispunjeni uvjeti za deportiranje, odnosno povratak u BiH, gdje će se s njima dalje postupati u skladu sa zakonima njihove matične države.

Dvojica državljana su Ibro Ćufurović (1995) iz Velike Kladuše i Armin Čurt (1997) iz Sarajeva. Njih dvojicu su 2017. godine uhapsile kurdske snage i smješteni su zatvor Malikija u blizini grada Kamišli u Siriji.

Kako Radio Slobodna Evropa saznaje, s njima su obavljeni razgovori u zatvoru gdje je potvrđeno da su bh. državljani, a bh. institucije potvrdile su da je riječ o Ćufuroviću i Čurtu. Time su, kako je kazao ministar Mektić, otklonjene prepreke da oni budu vraćeni u BiH.

Zekija, majka Ibre Ćufurovića iz Velike Kladuše, iz medija je saznala da postoji mogućnost da se njen sin uskoro vrati u BiH.

'On nije grešnik, njega su drugi zavodili. Ako je... ko je zaradio, moj sin... bilo ko, neka to odradi. Po zakonu da se ide.'
– Zekija, majka Ibre Ćufurovića

"Jedva čekam da svoje dijete ugledam, da vidim. On nije grešnik, njega su drugi zavodili, ima od Boga sudbine, ja znam sve to razumijem. Ako je... ko je zaradio, moj sin... bilo ko, neka to odradi. Po zakonu da se ide", izjavila je Ćufurovićeva majka kojoj se Ibro nije javio otkako je u zatvoru.

Ibro je u Siriju otišao iz kuće Bilala Bosnića, koji je na Sudu BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam. Po povratku u BiH, Ibru ali i sve druge bh. državljane očekuju istrage zbog sudjelovanja u militantnoj grupi tzv. Islamska država.

„Za sada dva državljana Bosne i Hercegovine, za koje je nesumnjivo utvrđeno da imaju državljanstvo BiH i za koje postoji osnova za prihvatanje, mi smo dogovorili i prihvatili, dali svoju saglasnost za povratak tih osoba unutar BiH. Oni su učestovovali dole u svim tim aktivnostima ISIL-a, terorističke organizacije. Evo sad čekamo neke tehničke detalje vezano za tu primopredaju. Ja se nadam da će to biti za nekih 20 do mjesec dana. BiH je raspisala međunarodne potjernice i imamo obavezu da ih prihvatimo. Oni će biti predati Sudu i Tužilaštvu BiH“, kazao je ministar Mektić.

Kako djelovati kada nema diplomatskih odnosa?

Prema informacijama obavještajnih agencija, 241 odrasla osoba iz BiH otišla je u Siriju i Irak u periodu od 2012. do 2017. godine, od toga oko 180 muškaraca i oko 60 žena. Oni su u Siriju i Irak odveli oko 60 djece, a na teritoriji Sirije i Iraka rođeno je oko 150 djece.

S problemom povratka bh. državljana iz Sirije vlasti u BiH susrele su se nakon što su priče o tri žene u jednom od kurdskih kampova došle do javnosti. U ljeto 2018. godine Vijeće ministara BiH najavilo je da će u vezi s ovim biti formirano koordinaciono tijelo zaduženo za povratak, a koje će činiti različite institucije.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH najvjerovatnije će biti na čelu ovoga tijela. U ovom ministarstvu nam je rečeno da je odluka o formiranju tijela spremna te da se čeka da Vijeće to potvrdi.

"Ovim bi konačno bio stvoren pravni okvir za djelovanje. Kao što je i ranije rečeno, veliki problem jeste nemogućnost diplomatskih odnosa s nezvaničnom vladom, u ovom slučaju kurdskim predstavnicima. Zato se traže drugi načini djelovanja, prebacivanja na drugi teritorij ili uz posredovanje međunarodnih organizacija ili vlada stranih zemalja koje imaju diplomatske odnose s Kurdima", rečeno je u Ministarstvu vanjskih poslova.

Ministar vanjskih poslova Igor Crnadak u izjavi za RSE je kazao da nije upoznat s informacijama o skorom povratku dvojice državljana, odnosno o tome "ko se tačno vraća i kad", ali da tijelo treba biti brzo formirano.

"Uloga Ministarstva je isključivo u onoj oblasti koju inače naši službenici rade s našim građanima. Treba vrlo precizno odvojiti šta je čija uloga. Mi smo uputili jedan dopis i ja očekujem narednih dana stav iz Ministarstva bezbjednosti da bismo mogli da idemo dalje. To je jedno široko tijelo gdje će biti mnogo veći broj institucija, ne samo ministarstva inostranih poslova i bezbjednosti, a vidjet ćemo kakva će biti struktura, ko će to voditi", naveo je Crnadak.

"Tačno je", istakao je Crnadak, "da je na prvom inicijalnom sastanku koji je bio na nivou službenika iz pojedinih ministarstava se pojavila ideja da na čelu toga bude pomoćnik ministra inostranih poslova".

'Ministarstvo će sigurno raditi svoj dio posla u toj priči.'
– Igor Crnadak

"Međutim, konačnu odluku o tome će donijeti Savjet ministara i mi ćemo još o tome diskutovati. Ministarstvo će sigurno raditi svoj dio posla u toj priči", odgovorio je ministar Crnadak na pitanje RSE o formiranju tijela za povratak i informacijama o ubrzanom povratku dvojice bh. državljana.

U sličnoj situaciji kao Ćufurovič i Čurt su još deseci bh. državljana, tačan broj se ne zna i povećava se iz dana u dan, kako u kampove i zatvore pristižu uhapšeni u posljednjem uporištu IS-a, selu Baguz na Istoku Sirije.

Identificirano je najmanje pet bh. državljana koji su bili militanti IS-a i koje su krajem februara i početkom marta uhapsile kurdske snage.

Žene i djeca iz Baguza raspoređeni su u kampovima i zna se da je najmanje pet žena početkom marta stiglo u kamp Roj, u kojem već više od godinu i pol borave tri Bosanke s devetero djece koje su nedavno uputile apel da budu primljene nazad u BiH. Ministri nisu mogli odgovoriti na pitanje hoće li tri žene, koje dugo borave u kampu i za koje porodice traže način za povratak već odavno te koje su i same uputile apel vlastima BiH, i s kojima su također obavljeni razgovori i utvrđeni detalji o boravku u Siriji, biti deportirane zajedno s bivšim militantima.

“To je odvojena priča od ovih ratnika koji su bili u sastavu ISIL-a. Žene se nalaze u kampu i postoji vjerovatnoća da su državljanke BiH. S njima je i jedan broj djece i tu nastaje problem. Djeca nisu upisana u matične knjige bilo koje zemlje i zasad ne možemo utvrditi čija su to djeca, jesu li u srodstvu s tim ženama. Za sve za koje utvrdimo da su državljani, da ima osnova da ih BiH prihvati, mi ćemo ih prihvatiti. S tim u vezi je donesena odluka o formiranju interresornog koordinacionog tijela koje će utvrđivati sve te činjenice", rekao je Dragan Mektić.

Na hiljade militanata i civila iz Baguza odvedeno je u zatvore i kampove na kurdskom teritoriju. Uvjeti u kampovima su teški kako se povećava broj ljudi, a iz humanitarnih organizacija upućuju da bi zemlje trebale preuzeti svoje državljane.

Nadim Houry, direktor grupe za borbu protiv terorizma Human Rights Watcha kazao je nedavno kako je trenutni status quo za strane državljane koje drži SDF neodrživ.

"Djecu bi trebalo vratiti normalnom životu. Za odrasle, oni koji su počinili zločine trebali bi odgovarati i imati pravedno suđenje. Zemlje porijekla trebaju pomoći tako što će uzeti natrag svoje državljane."

Iz HRW-a su upozorili i kako bi situacija sa stranim državljanima u kurdskim zatvorima mogla postati "Guantanamo na Eufratu", ako se ne budu poštivala prava ovih ljudi. S tim u vezi, oni zahtijevaju da bilo kakav transfer bivših militanata bude transparentan.

Posljednje informacije ukazuju da je vlada Maroka preuzela svoje državljane iz kurdskih kampova. Ovo je na Twitteru podijelio glasnogovornik Sirijskih demokratskih snaga (SDF) Mustafa Bali.

BiH i Kosovo članice Koalicije za borbu protiv 'Islamske države' s pravima i obavezama

Iako bh. zvaničnici nisu dosad govorili o načinima povratka državljana, nezvanične informacije upućuju da će u ovaj proces biti uključene međunarodne organizacije ili vlade stranih zemalja.

U vezi s ovim jeste i poziv State Departmenta državama da preuzmu svoje državljane - strane borce, ali i žene i djecu, koji su u zatvorima u dijelu Sirije koji kontroliraju kurdske snage.

Ovaj poziv upućen je nekoliko dana prije nego je održan sastanak Koalicije za borbu protiv "Islamske države" (IDIL) u Washingtonu, 6. februara, na kojem su sudjelovali ministri iz 79 zemalja članica Koalicije. Državni sekretar SAD-a Mike Pompeo potcrtao je na konferenciji kako zemlje članice Koalicije moraju preuzeti svoje državljane koji su se borili u Siriji, te ih procesuirati na domaćim sudovima.

Bosna i Hercegovina članica je ove koalicije te je sastanku prisustvovao i ministar za vanjske poslove Bosne i Hercegovine Igor Crnadak koji je tada izjavio da će, kao dio Globalne koalicije, BiH nastaviti aktivno doprinositi i pružati potporu Koaliciji s ciljem oporavka od štete koju je nanio IDIL.

Crnadak je naglasio da postoji čvrst koncenzus u BiH, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, oko učešća BiH u borbi protiv međunarodnog terorizma i Islamske države, uprkos brojnim unutrašnjim političkim razlikama.

Slično je i s Kosovom – iz Vlade navode da će u ovom slučaju djelovati kao i ostale države članice globalne koalicije protiv militantne grupe "Islamska država".

Nedavno je Vlada Kosova saopćila kako je sebi postavila prioritet i maksimalno se zalaže da zaštiti svoje građane od ekstremističkih ideologija, ali i da spriječi sve oblike nasilnog ekstremizma i terorizma.

"Od desetina Kosovara i njihove porodice (žene i deca) koji se i dalje nalaze u konfliktnim zonama, jedan broj je uhapšen ili se nalaze u različitim kampovima sirijskih opozicionih snaga. Uzimajući u obzir mogućnost njihove repatrijacije, Vlada Republike Kosova, članice koalicije protiv IDIL-a, nastavit će da tretira ovo pitanje u skladu s politikama koalicije, praksama država članica, i poštujući međunarodno pravo, Ustav, zakone i interese građana i države", navodi se.

Prema nezvaničnim informacijama, najmanje četiri državljana Kosova su u zatvoru Malikija na sjeveru Sirije.

Oko 400 osoba s Kosova priključilo se tzv. Islamskoj državi u Siriji i Iraku. Od tog broja 255 su muškarci, a ostali su žene i djeca. Na osnovu zvaničnih podataka, oko 40 djece je rođeno u Siriji ili Iraku, kojima je najmanje jedan roditelj porijeklom s Kosova. Na Kosovo se vratilo 135 osoba. Vjeruje se da je na ratištu ubijeno oko 70 Kosovara, a tamo se još uvijek nalazi oko 190 osoba.

Zaostavština 'Islamske države' kao prijetnja

Iako enklava Baguz predstavlja posljednju teritoriju koju kontroliraju militanti IS-a, grupa se i dalje smatra velikom sigurnosnom prijetnjom koja djeluje u malim grupama na drugim područjima.

Osim ovoga, evropske zemlje strahuju i zbog povratka bivših militanata, koji bi nakon što budu vraćeni u zemlje porijekla, zbog nedostatka dokaza, mogli vrlo brzo bili pušteni na slobodu.

U Bosnu i Hercegovinu se dosad iz Sirije i Iraka vratilo 60 muškaraca i većina ih je ili procesuirana ili čekaju suđenja. Tačan broj žena i djece koji su se vratili nije poznat.

Stručnjak za terorizam i profesor na Fakultetu političkih nauka Vlado Azinović za Reuters je kazao kako i ove ljude koji su u kampovima i koji su, posebno žene i djeca, preživjeli velike traume, ako se vrate, čeka težak proces resocijalizacije i reintegracije u zemlji u kojoj takvi programi ne postoje.

"Ko će se, na koji način, kako... uključiti u takvu vrstu aktivnosti, mislim da je trenutno potpuna nepoznanica", kazao je Azinović.

  • 16x9 Image

    Meliha Kešmer

    Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku na bosanski, hrvatski i srpski jezik. Novinarstvom se bavi od 2014. kada je počela raditi na portalu Radiosarajevo.ba. Prije toga je radila kao lektorica. Na Radiju Slobodna Evropa radi od oktobra 2017. kao novinarka i producentica za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG