Dostupni linkovi

Arhitekti: Zakon o obnovi Zagreba mora biti socijalno osjetljiv


Obnova u Zagrebu, srpanj 2020

Pet arhitektonskih udruga i institucija ocijenilo je kako naglasak u novom zakonu o obnovi Zagreba treba staviti na financiranje i na socijalnu uravnoteženost.

U očekivanju da prijedlog zakona o obnovi Zagreba nakon katastrofalnog potresa iz ožujka dođe na Vladine, a potom i na saborske klupe, konstatirali su također kako je ne treba mijenjati postojeći zakonodavni okvir za projektiranje koji je dobar, već samo ubrzati donošenje potrebnih dozvola.

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba (DAZ) Tihomil Matković upozorava da većina oštećenih građevina ima više vlasnika - nekim je to prva nekretnina, nekima druga, negdje je suvlasnik država, drugdje je suvlasnik grad, a nigdje se ne spominje one koji susiromašni.

"Treba puno pametnije pristupiti i to je nešto što će se trebati naglasiti kod svakog poziva - onaj socijalni element. Ako imamo socijalni slučaj, njemu se mora omogućiti da njegov udio u obnovi građevine bude najmanji. Tu smo dakle spomenuli socijalnu osviještenost koju u prijedlogu zakona nismo vidjeli, koja je potrebna i moramo moći razumjeti kako im pomoći u toj obnovi", poručio je Matković.

Zagreb: Najjači zemljotres u proteklih 140 godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata i Udruga hrvatskih urbanista poručile su sa konferencije za novinare u Zagrebu da su postojećem prijedlogu zakona potrebne korjenite i sustavne promjene, i da su one sadržane u primjedbama koje su dostavile na postojeći prijedlog.

Zakon o obnovi Zagreba donosi se u atmosferi u kojoj je velik dio Zagrepčana nakon potresa 22. ožujka nezadovoljan i ogorčen zbog slabe i spore pomoći grada i države.

Stranka aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je zbog toga, procjenjuje se, na parlamentarnim izborima 5. srpnja doživjela potop, a ni socijaldemokrati nisu najbolje prošli jer se i njih razumijevalo kao suodgovorne za sporu obnovu.

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković upozorava da većina oštećenih građevina ima više vlasnika
Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković upozorava da većina oštećenih građevina ima više vlasnika

'Bitka' za Zagreb?

Upravo u Zagrebu je nova zeleno-lijeva koalicija Možemo, koja je najveće iznenađenje proteklih parlamentarnih izbora, doživjela najveći uspjeh. On su otprije prisutni u Gradskoj skupštini grada Zagreba i oštri su kritičari Bandićeve i državne politike u gradu, a od prvog dana nakon potresa na terenu su sa inicijativama i inzistiranjem na što hitnijem donošenju zakona o obnovi Zagreba.

"Zato je donošenje ovog zakona jako važno i za HDZ", kaže za naš program urbanist i konzervator, član Račanove vlade u tom resoru početkom dvijetisućitih Zlatko Uzelac.

"Priča sa zakonom je za HDZ početak bitke za Zagreb, jer HDZ bitno kasni sa reakcijom na posljedice potresa, za razliko od koalicije 'Možemo' koja je reagirala odmah. dakle, o ni koji su sada na vlasti nastoje se uključiti u proces i pokazati kao oni doista brinu o tome. Zakon će se na kraju donijeti sa golemim kašnjenjem, jer se kalkuliralo oko mogućnosti uzimanja novca i raspolaganja novcem koji se ovdje očekuje", kaže nekadašnji pomoćnik ministra.

Koalicija Možemo su sugerirali da se za obnovu Zagreba koriste iskustva obnove Dubrovnika nakon potresa 1979. godine, kada je obnovu vodio posebno ustrojen zavod. Uzelac to pozdravlja.

"To je neusporedivo čišći odnos. Tada postoji jedna adresa, postoji stručna institucija koja se bavi obnovom, a ne političke instance kako to zapravo hoće HDZ kako bi – kako sam rekao – raspolagao novcem", kaže Uzelac.

Da li će obnova doći u pitanje?

Hoće li politička prepucavanja oko obnove Zagreba ugroziti obnovu? Matković vjeruje da su političari racionalna bića.

"Moje osobno mišljenje je da svaki normalni političar razumije da ovaj proces obnove neće biti završen u njegovom mandatu i da treba posložiti takav sustav koji će moći biti djelotvoran i dovesti do stvarne obnove grada Zagreba", kaže predsjednik DAZ-a.

Grad Zagreb objavio je u ponedjeljak 20. srpnja javni poziv za dodjelu novčane pomoći u obnovi nekretnina oštećenih u potresu, na koji se Zagrepčani mogu javiti do 15. rujna i konkurirati za dodjelu pomoći do 50.000 kuna (6.600 eura).

Prijedlog zakona o obnovi Zagreba bit će na jednoj od prvih sjednica nove Vlade i novog saziva Sabora. U javnoj raspravi prispjelo je 389 komentara, a ovog tjedna bit će definirano hoće li nositelj obnove biti ministarstvo ili posebna pravna osoba, tokovi, izvori financiranja i drugo, kazao je novinarima 16. srpnja tehnički ministar državne imovine Mario Banožić.

Ukupna procijenjena šteta na oko 25.000 objekata je 11,6 milijardi eura. Iz fonda solidarnosti EU već je dodijeljeno 600 milijuna eura -100 milijuna uskoro, a 500 milijunado kraja godine. Ostatak potrebnog novca namirit će se na domaćem i međunarodnom tržištu novca, kažu u Vladi.

Oko 19.200 objekata doživjelo je u potresu manja oštećenja i oni su dobili zelenu oznaku. Oko 5.000 objekata je sa težim oštećenjima i oni imaju žutu oznaku, i oko 1.300 objekata je teško oštećeno i imaju crvenu oznaku. U privremenom smještaju u Studentskom domu Cvjetno naselje u Zagrebuje još oko 390 osoba čiji su stanovi ili kuće u potresu toliko oštećeni da su opasni za život.

XS
SM
MD
LG