Dostupni linkovi

Nitko zadovoljan zakonom o obnovi Zagreba


Neki od objekata potpuno su neupotrebljivi nakon potresa, Zagreb, 23. ožujka 2020

Osim predlagača, Ministarstva graditeljstva, nitko drugi nije zadovoljan prijedlogom posebnog zakona po kojem će se obnavljati Zagreb nakon teškog potresa 22. ožujka.

Komore i udruge arhitekata i povjesničara umjetnosti i drugi upozorili su u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću da taj prijedlog, među ostalim, ukida javnu nabavu, suspendira Generalni urbanistički plan i ne uvažava spomeničku vrijednost zagrebačkog Donjeg i Gornjeg grada koji su ozbiljno stradali u potresu.

Iz Ministarstva graditeljstva, kojeg drži manja stranka vladajuće koalicije – narodnjaci, odmah ih je državni tajnik Željko Uhlir optužio da slanjem pisma na 80 stranica ozbiljne analize žele "pretrpati Ministarstvo poslom, odmoći, a ne pomoći, blokirati donošenje zakona i zapravo zaustaviti proces obnove".

Je li vlast zakazala?

Bivša ministrica graditeljstva i predsjednica oporbenog Glasa Anka Mrak Taritaš kaže, pak, za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Uhlir i ranije bio nesklon slušati struku, a to je u kriznoj situaciji poput ove štetno i pogubno.

"U ovakvim trenucima se ne jača mišiće i ne pokazuje se tko ima moć! Ovo je situacija u kojoj se sjedne za stol i dogovori najbolje moguće rješenje. Obnova Zagreba neće biti obavljena u kratkom roku i ne smije se pogriješiti", kaže bivša ministrica.

Ona tvrdi da su i gradske i državne vlasti zakazale u hitnoj reakciji nakon potresa, te da se "svi akteri sada ponašaju kao da taj potres koji je razrušio srce Zagreba i devastirao ga uopće ne postoji, ao da je sve to nečiji tuđi problem".

Prijedlozi stručnjaka

Strukovne udruge ne odustaju, na sastanak u utorak (7. travnja) doći će sa svojim prijedlozima i kažu da je sada već svima jasno da je prvi nacrt zakona što ga je Ministarstvo graditeljstva predložio "vrlo, vrlo loš".

"Detaljno istražujemo i one prethodne zakone, naročito onaj koji je bio vezan uz dubrovački potres 1979. godine gdje je isto bilo pogođeno puno baštine. I sada u tom prostoru između jednog banaliziranog zakona koji obnavlja jednu te istu tipologiju obiteljskih kuća – što je u redu, ali je samo jedan segment uništenog prostora - trebamo ozbiljno nadodati dio koji je vezan sa obnovom jedne cjeline koja je prepuna baštine," najavljuje za RSE jedan od potpisnika pisma, predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Odgovor gradonačelnika

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odbio je na konferenciji za novinare u ponedjeljak (6. travnja) kritike da Grad ne pomaže oko potresa i da se ništa ne radi.

Na prozivanja istog državnog tajnika Uhlira da grad Zagreb odbija sudjelovati u obnovi, Bandić je kazao kako ne želi sudjelovati u nečemu što je unaprijed osuđeno na neuspjeh. Grad će sudjelovati ako se ne suspendira javnu nabavu, ako se Zagrebu ove godine vrati 900 milijuna kuna koliko godišnje daje za slabije razvijene u državi, i ako u izradu zakona budu uključeni arhitekti,građevinari i povjesničari umjetnosti. Svojim kritičarima je odgovorio:

"Ovi sijači iluzija i prodavači magle sa pitanjima tko se snašao, tko se nije snašao, koji nude čarobna rješenja … To prepuštam drugima koji nikada ništa konkretno nisu radili u životu, a kamoli u kriznoj situaciji."

Po prijedlogu zakona, Grad će financirati obnovu svoje imovine, država svoje, a privatnim vlasnicima obnavljati će se do razine "roh-bau". I strukovne udruge i bivša ministrica nezadovoljni su tim rješenjem.

"Tko će imati mogućnosti i sredstava, taj će svoje privatne nekretnine na ovaj ili onaj način obnoviti. A oni koji neće, ostati će u rukama mešetara. Mešetari već obilaze zgrade po centru grada koje imaju crvene oznake da su neupotrebljive , ili narandžaste da su potrebne ozbiljnije popravke", tvrdi Anka Mrak Taritaš i konstatira kako će se "nekretnine preko noći prodavati za neke sitne novce".

Hrvatska vlada je 31. ožujka predstavila stručnjacima prijedlog posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba, u koji su uključena iskustva poratne obnove, obnove Gunje stradale u poplavi u svibnju 2014. godine i srodna iskustva. Zakon će ići po hitnoj proceduri – jedno čitanje.

Financijsku procjenu šteta još nitko nema. Prema dosadašnjim okvirnim procjenama, potres Zagrebu u ožujku je oštetio gotovo 30.000 objekata, od kojih će na pregledanih 20 posto trebati rušiti bar 500. Do 31. ožujka je zaprimljeno 28.000 zahtjeva za procjenom štete, a Hrvatska komora inženjera građevinarstva je angažirala svoje članove, njih preko 500, da idu na teren i besplatno rade statičke procjene.

XS
SM
MD
LG